Bivši britanski premijer Rishi Sunak nekoć je smatrao umjetnu inteligenciju toliko rizičnom da je 2023. organizirao prvi svjetski "Summit o sigurnosti umjetne inteligencije", pozivajući kreatore politika i dugogodišnjeg protivnika umjetne inteligencije Elona Muska da razgovaraju o zaštitnim mjerama uslijed procvata koji je izazvao ChatGPT. Dvije godine kasnije, njegov stav se znatno ublažio.
"U ovom je slučaju ispravno ne regulirati", izjavio je prošli mjesec na Bloomberg New Economy Forumu te je istaknuo da kompanije poput OpenAI-ja "jako dobro sarađuju" s istraživačima sigurnosti u Londonu, koji su testirali njihove modele na potencijalne štete. Te su se kompanije dobrovoljno prijavile za reviziju. Kad sam istaknuo da bi u budućnosti mogle promijeniti mišljenje, Sunak je odgovorio: "Do sada nismo došli do te tačke, što je pozitivno." Ali šta će biti kada dođemo?
Sunakov zaokret od nekadašnje izjave da bi Britanija trebala biti "dom regulacije sigurnosti umjetne inteligencije" do želje da uopće ne želi zakone o AI-ju odražava širu promjenu koja se događa vladama diljem svijeta. Iza toga stoji želja za iskorištavanjem tehnologije koja bi mogla revitalizirati stagnirajuće ekonomije i osjećaj da stroga pravila nisu potrebna bez jasnih dokaza o široko rasprostranjenoj šteti.
Međutim, čekanje katastrofe prije reguliranja je riskantno kada se nova tehnologija širi tako brzo. ChatGPT bi mogao biti najbrže rastući softver svih vremena, redovito ga koristi 10 posto svjetske populacije samo tri godine nakon lansiranja. Također bi mogao preoblikovati naše mozgove. Njegovog vlasnika OpenAI-ja tužile su porodice više ljudi koji su imali deluzije ili su postali suicidalni nakon što su proveli više sati na ChatGPT-ju. Jedna kampanja prikupila je priče od više od 160 ljudi koji kažu da je naštetio njihovom mentalnom zdravlju. U međuvremenu, umjetna inteligencija uništava školske zadaće, učvršćuje stereotipe, potiče novu vrstu ovisnosti i plagira od umjetnika.
Sve je to palo u drugi plan usred ciklusa tehnološke pompe koji je zahvatio čak i bivše zagovornike sigurnosnih mjera. Sunak je, primjerice, preuzeo savjetodavne uloge u kompanijama za umjetnu inteligenciju Anthropic PBC i Microsoft Corp., i iako je svoju platu obećao dobrotvornim organizacijama, ti će odnosi biti vrijedni ako napusti politiku. Musk, koji je bio zabrinut zbog egzistencijalnih rizika umjetne inteligencije, šutio je o toj temi od osnivanja kompanije xAI Corp. koja stoji iza chatbota Grok. No, odbacivanje opreza u potrazi za neizvjesnim ekonomskim koristima moglo bi se vratiti kao bumerang za vlade.
Čini se da su i Zapad i Azija ušli u doba regulatorne popustljivosti. SAD je prešao dalek put od izdavanja izvršne naredbe pod predsjednikom Joeom Bidenom o izgradnji sigurnije umjetne inteligencije 2023. godine, do zabrane te naredbe pod Donaldom Trumpom. Sadašnja administracija ubrzava izvoz podatkovnih centara i čipova kako bi pobijedila Kinu i pokušava blokirati zakone o umjetnoj inteligenciji na državnom nivou kako bi tehnološke kompanije mogle napredovati. Milijarderi iz Silicijske doline, poput Marca Andreessena, istovremeno su uložili desetke miliona dolara u lobiranje protiv bilo kakvih budućih ograničenja umjetne inteligencije.
Ujedinjeno Kraljevstvo ima iskustva u stvaranju brze i razumne tehnološke regulacije, ali čini se malo vjerovatnim da će se obračunati s generativnom umjetnom inteligencijom. Evropska unija odgodila je neke od najstrožih odredbi svog Akta o umjetnoj inteligenciji (AI Act) do 2027. godine, a odgođen je i kodeks prakse iz tog akta. Evropska pravila o digitalnoj privatnosti nekoć su bila predložak za druge vlade, no čini se da takozvani efekt Brisela vjerovatno neće predstavljati problem za umjetnu inteligenciju.
Kina nije iznimka od ovog trenda laissez-fairea. Komunistička partija te zemlje uvela je politike s ciljem pomaganja domaćim kompanijama za umjetnu inteligenciju da napreduju. Unatoč strogim pravilima koja zahtijevaju od kompanija društvenih medija da registriraju svoje algoritme kako bi spriječili društvene nemire, slični standardi primjenjuju se samo na chatbotove ili alate umjetne inteligencije koji generiraju slike ili videozapise. Ta poduzeća moraju označavati deepfakeove i testirati svoje alate kako bi se uvjerila da ne generiraju ilegalni ili politički osjetljiv sadržaj.
Međutim, chatbotovi za masovno tržište samo su dio kineskog tržišta umjetne inteligencije. Najveći sektori umjetne inteligencije u zemlji nalaze se u područjima kao što su industrijska automatizacija, logistika, e-trgovina i infrastruktura umjetne inteligencije. Kompanije koje rade na tome dobivaju velikodušne porezne olakšice za istraživanje i razvoj, povrat PDV-a i niži porez na dobit, prema istraživačkom radu Angele Zhang, profesorice prava na Univerzitetu Južne Kalifornije i vodeće stručnjakinje za kinesku tehnološku regulaciju iz 2025. godine. Kineski blaži pristup kompanijama koje se bave umjetnom inteligencijom posljedica je toga što je i Komunistička partija glavni kupac njihovih alata, posebno za tehnologiju nadzora poput prepoznavanja lica. Peking je previše uložio u umjetnu inteligenciju da bi ugušio njen razvoj, a američka ograničenja izvoza čipova i nacionalni ekonomski pad samo su više gurnuli Kinu prema rastu nego prema regulaciji.
To "nudi malo zaštite kineskoj javnosti", tvrdi Zhang. Ona i drugi koji rade u istraživanju sigurnosti upozorili su na katastrofe uzrokovane umjetnom inteligencijom, a koje je izazvao kineski povijesno labav pristup opasnostima, od patogena koje bi AI mogla dizajnirati do poremećaja u elektroenergetskoj mreži i naftovodima.
Prevladavajuće mišljenje među vladama je da bi kompanije za umjetnu inteligenciju trebale biti prepuštene samoupravljanju. "Gledajte, ne mislim da iko želi na svijet donijeti nešto za što misle da bi stvarno uzrokovalo značajnu štetu", rekao je Sunak. Ipak, nenamjerne posljedice često nastaju kada tehnolozi krenu s najboljim namjerama za čovječanstvo. Samoregulacija funkcionira, sve dok ne prestane.
.webp){kind=icon}
