-orig.png)
Kada je Mozilla Firefox 2004. krenuo u pohod na tržište, činilo se da je Internet Explorer (IE), koji je tada držao više od 95 posto globalnog udjela, nedodirljiv. Ali samo četiri godine kasnije, Google Chrome je ušao na scenu i za manje od jedne decenije promijenio način na koji svijet koristi internet. Brzina, minimalistički dizajn i sigurnost postali su vodeća norma. Firefox je prvi uveo češće automatske sigurnosne ispravke i blokiranje sumnjivih sajtova, a Chrome je otišao korak dalje, uz "sandboxing" (izolacija procesa svake otvorene stranice da se spriječi zaraza sistema), automatske nadogradnje, upozorenja za nesigurne HTTPS veze, kontrolu ekstenzija i jaču privatnost.
Današnji pretraživači vještačke inteligencije (AI) podižu ljestvicu još više, ali na drugačiji način. Dok je kod klasičnih pretraživača prijetnja bila spoljašnja (virus, hakovani sajt, nesiguran link), prijetnja kod AI pretraživača je unutrašnja - mogućnost da sam sistem pogrešno interpretira podatke, izvuče zaključak na osnovu pristrasnih izvora ili otkrije previše o navikama korisnika.
Tiho IE nestajanje i još tiši AI prodor
Internet Explorer (IE), simbol prve internet ere, do 2016. godine praktično je nestao s mape, a Chrome je postao prvi saveznik miliona ljudi koji su željeli pronaći informacije o čemu god. Poznat po svojoj brzini učitavanja stranica, efikasnom upravljanju resursima, minimalističkom interfejsu, redovnom ažuriranju sistema i Chrome Web Storeu koji nudi ogroman broj ekstenzija - ne čudi što je ovaj pretraživač postao popularniji od "vatrene lisice".
Ipak, ni Chrome nije nedodirljiv. Dvadeset godina kasnije, na pomolu je možda novi "rat pretraživača" - vodi se između klasičnih internet divova i generacije pretraživača koje pokreće vještačka inteligencija. U 2024. i 2025. pojavljuju se novi akteri: Atlas, pretraživač koji razvija OpenAI, i Comet, projekt Perplexityja, poznatog po konverzacijskom modelu koji konkurira ChatGPT-ju.
Ovi AI pretraživači više ne nude "polje za pretragu" (engl. search box), već konverzaciju - personalizirani dijalog u kojem korisnik ne mora da traži, već da pita. I dobija odgovor odmah, sažeto i, nerijetko, tačno. Prednosti je mnogo - od skraćivanja procesa pretrage do sumiranja informacija koje su korisniku potrebne, pri čemu može jasno, do detalja da objasni šta mu treba i na koji način. Ipak, ono što je dvosjekli mač u upotrebi AI pretraživača jeste formiranje jedne ne samo digitalne već i sa sociološkog aspekta, lične veze između "alata" i čovjeka, pa se tako stvorio narativ u javnosti da AI pretraživač često podilazi korisniku, dok mu ovaj slijepo vjeruje, naređuje, ljuti se i zahvaljuje.
Atlas i Comet su kreirani tako da se čovjek s njima zbliži. Više ne govorimo o listi rezultata, već o interpretaciji informacija. Umjesto "ukucaj, klikni i traži", paradigma postaje "pitaj i shvati, usvoji ili odbaci". A to bi, prema mišljenju brojnih analitičara iz Silicijske doline, moglo biti najdublje potresanje temelja interneta još od vremena kada su pretraživači (engl. search engine) preuzeli ulogu vodiča kroz internet, zamijenivši ručno kreirane direktorije.
"Potpuno smo promijenili način na koji se koristi pretraživač", rekao je Sam Altman, čelnik OpenAI-ja, koji je kreirao upravo lansirani Atlas.
Čak se spekulira da je Atlas otišao toliko daleko da bi mogao "ubiti" Chrome. Ipak, Googleov pretraživač je otporniji nego što mislimo, barem u očima investitora. Bloomberg je u srijedu izvijestio da su akcije Alphabet Inc. pale 4,8 posto, nakon vijesti o ulasku OpenAI-ja u "rat pretraživača". Ali tokom livestream prezentacije o funkcijama Atlasa, akcije Alphabeta su djelimično povratile gubitke, završivši dan padom od 2,2 posto; to može ukazati na činjenicu da investitori nisu bili toliko uznemireni potezom OpenAI-ja koliko se očekivalo.
Utjecaj AI pretrage na medije i oglašavanjePosljednjih godinu dana u EU su se pojavili značajni pritisci na tehnološke gigante zbog njihovih AI funkcija koje utječu na medije. Italijanski izdavači su nedavno podnijeli žalbu protiv Googlea zbog njegovih AI pregleda, tvrdeći da smanjuju posjetu njihovim sajtovima i ugrožavaju njihovu održivost. Iako se u Adria regiji AI pretraživači još uvijek ne koriste masovno, tendencije u EU mogu imati utjecaj i na lokalne medije. Ako korisnici počnu koristiti AI u ove svrhe, sažeci i odgovori će biti prikazani direktno u interfejsu pretraživača. To znači da će tradicionalni model, zasnovan na posjetama i impresijama, biti ugrožen. Prema podacima digiday.com, većina članova Digital Content Nexta (DCN), uključujući New York Times, Condé Nast i Vox, zabilježila je pad saobraćaja sa Google pretrage između jedan i 25 posto zbog Google AI Overviews funkcije. Ova funkcija prikazuje AI-generirane sažetke direktno u rezultatima pretrage, što korisnicima omogućava da dobiju odgovore bez potrebe da kliknu na linkove ka vanjskim sajtovima. Promjene u ponašanju korisnika, podstaknute vještačkom inteligencijom, mogu znatno utjecati na prihod od oglasa zasnovanih na klasičnom modelu plaćanja po kliku (CPC), koji je ključan za mnoge digitalne izdavače. Mediji će se morati prilagoditi novim uslovima kako bi ostali relevantni u AI ekosistemu. Njemački Der Spiegel već testira "AI-friendly" strukturu članaka, s jasno istaknutim sažecima i metapodacima, kako bi AI modeli mogli precizno interpretirati sadržaj i koristiti ga u odgovorima korisnicima. Istovremeno, portal razvija pretplatničke modele i premium sadržaj koji AI ne može potpuno preuzeti, čime stvara dodatnu vrijednost mimo tradicionalnih oglasa. |
AI pretraživači defakto imaju potencijal da promijene paradigmu u svijetu interneta, ali neće nužno pokoriti Chrome, koji danas ima skoro četiri milijarde aktivnih korisnika. Ovaj pretraživač je integriran u Android, Google nalog, Gmail, Drive i ogroman dio globalnog web ekosistema. Dobar primjer za to je i opstanak Safarija, zahvaljujući ekosistemu Applea.
Bloomberg
Izgubljena bitka ne znači izgubljen rat
Kada se pogleda unazad, Google je svoj Chrome lansirao 2008/2009. i za samo četiri godine preskočio Firefox i Safari. Microsoft, iako svjestan promjene, reagirao je sporo: Edge je stigao prekasno. U naletu AI pretraživača koji su sve dominantniji i napredniji, razumno je zapitati se prijeti li "Microsoft scenarij" sada Googleu.
Chrome drži između 65 i 68 posto globalnog tržišta pretraživača, ali već osjeća prve udarce promijenjenih navika korisnika. U 2025. raste broj onih koji više ne otvaraju Google pretragu, već AI chat-prozor, a kada ti chat-prozori postanu integrirani u sam pretraživač, pitanje koje se nameće je čemu onda klasični pretraživač.
Neki analitičari ističu da bi upravo to mogao biti trenutak "Internet Explorer efekta" za Google: trenutak kada dominantna tehnologija propusti prepoznati sljedeću revoluciju. Ironično, ista kompanija koja je nekada srušila monopol Microsofta sada bi mogla postati njegov pandan - prevelika da bi se brzo mijenjala i prilagođavala. Ali to je samo jedan ugao posmatranja.
Google, ipak, nije zatečen kao Microsoft devedesetih, već razvija Gemini integraciju direktno u Chrome i Search, testira AI asistenta u okviru Search Generative Experiencea i paralelno gradi AI-prvi pretraživač (engl. AI-first search engine) Dakle, iako OpenAI i Perplexity predvode inovaciju, Google ima resurse da ih sustigne.
Dodatno, AI pregledač mora postići gotovo nemoguće - biti pametniji od Googlea, a istovremeno ne pogriješiti. Svaka pogrešna, loše interpretirana informacija ili previše agresivno personaliziranje, mogu narušiti povjerenje korisnika.
Umjesto da AI pretraživači pokore Chrome, vjerovatniji scenarij je fuzija modela, gdje klasični pretraživači evoluiraju u AI-hibridne platforme. Pretraživač više nije samo prozor ka internetu, već inteligentni posrednik koji razumije, sažima i personalizira informacije. To je novi trend i povratka nema, a Google je spreman tome se prilagoditi. Uz to, ima višedecenijski renome kada je riječ o pouzdanosti informacija, dok se za OpenAI-jev ChatGTP to ne može sa sigurnošću reći, jer su iskustva ljudi sve podjeljenija - posebno otkako je ušao u masovnu upotrebu i otkako postoji nadograđena verzija koja se plaća (i koja bi "trebalo da je pouzdanija").
Google već eksperimentira s generativnim odgovorima direktno u rezultatima pretrage, dok Microsoftov Edge integrira Copilot, najbliži AI pretraživač model među velikim igračima. U narednim godinama ćemo prije gledati sintezu nego sukob stare i nove generacije - pretraživače koji kombiniraju pouzdanost i ekosistem klasičnih rješenja sa snagom AI interpretacije.
.webp){kind=icon}
