text size
Uobičajena je mudrost u tehnološkom sektoru da je bolje potrošiti previše nego propustiti veliki hit. Naravno, investitori velikih tehnoloških tvrtki mrze kada njihove kompanije pretjeraju. To su pokazali rasprodajom dionica tvrtke Alphabet Inc. prošlog tjedna, kada je objavila da će izdvojiti više novca za umjetnu inteligenciju nego što se očekivalo, a zatim i kažnjavanjem dionica Meta Platforms Inc.-a kada je navela gotovo isto.
Tvrtki Marka Zuckerberga nije pomoglo ni to što je objavila poslovne rezultate za drugi kvartal istog dana kad i Microsoft Corp., čija ulaganja u AI obično donose trenutne povrate putem poslovanja s oblakom Azure. Meta ne može tako lako pretvoriti svoju potrošnju u prihode. AI je poboljšao njezino usmjeravanje oglasa, ali postoje granice koliko se još iz toga može izvući. Unatoč tome, osnivač Facebooka i amaterski borac mješovitih borilačkih vještina jasnije je nego prije definirao svoj strateški plan za AI, a on zvuči uvjerljivije od bilo čega što je ikada rekao o svojoj avanturi s virtualnom stvarnošću, Metaverseu.
Metini planovi obuhvaćaju tri ključna područja: osobne AI agente, poslovne agente i iznajmljivanje podatkovnih centara drugim tvrtkama. Sva tri područja su u početnoj fazi ili nepostojeća što se tiče prodaje, ali Zuckerberg ima čvrste temelje da ih učini održivima. Metaverse ga je, nasuprot tome, prisilio da gradi novu računalnu platformu od nule – oklada koja je dovela do više od 60 milijardi dolara gubitaka i ne pretjerano mnogo korisnika.
AI je, naravno, puno veća oklada. Meta je u protekle dvije godine uložila oko 110 milijardi dolara u izgradnju podatkovnih centara i kupnju čipova tvrtke Nvidia Corp. – a planira kapitalna ulaganja od 130 do 145 milijardi dolara u 2026. godini. I ne usporava. Glavna financijska direktorica Susan Li kaže da Meta "maksimizira kapacitete za 2026. i 2027. godinu".
Stoga je blago olakšanje što je Zuckerberg barem počeo koherentnije objašnjavati kako namjerava zarađivati od svih tih kapitalnih rashoda, dajući do znanja na ovotjednom pozivu s investitorima da bi njegov vrhunski tim istraživača AI-ja i tvoraca proizvoda s vremenom mogao opravdati svoje troškove.
Meta je prošle godine potrošila 14,3 milijarde dolara za udio u tvrtki Scale AI, dovevši njezinog osnivača Alexandra Wanga da vodi Zuckerbergov novi tim Superintelligence Labs, sa zadatkom da ga pretvori u lidera u "osobnoj superinteligenciji". I unatoč nizu odlazaka menadžera i šuškanjima o političkim spletkama u stilu Igre prijestolja unutar tima, čini se da na značajan način nadograđuju neke Metine proizvode. Jedan novi model, Muse Spark, sada pokreće asistenta Meta AI, a Zuckerberg je rekao da se ta nadogradnja poklopila sa skokom od 60 posto u broju ljudi koji koriste taj chatbot.
Tim također razvija Muse Image i Muse Video, namijenjene "stvarateljima sadržaja". Koliko god vas odbijala hiperprodukcija bezvrijednog AI sadržaja (AI slop), Zuckerberg tvrdi da će to pokrenuti "potpuno nov i gotovo beskonačan svemir personaliziranog sadržaja", što bi moglo zadržati ljude još duže prikovanima za njihove telefone.
Ta distopijska, ali profitabilna budućnost realna je mogućnost. Kada se AI koristio za poboljšanje sustava za preporuku sadržaja na Metinim društvenim mrežama, zabilježen je dvoznamenkasti rast vremena koje su ljudi proveli pregledavajući njezine aplikacije, prema Zuckerbergu. Drugim riječima, on već sada može pomoću AI-ja podešavati postavke kako bi naveo ljude da provode više vremena pregledavajući sadržaj koji nisu ni tražili.
Ako tvrtke budu mogle značajno poboljšati svoje oglase koristeći Muse Image i Muse Video, to će biti rani znak da Meta preusmjerava svoja teška ulaganja u AI u prihode. Drugi put ići će preko osobnih AI asistenata za potrošače i nadogradnje za Meta AI. Oko milijardu ljudi svakog mjeseca razgovara s tim chatbotom na WhatsAppu, Facebook Messengeru i Instagramu, ali Zuckerberg želi da čine i više od toga.
Nijansirano je nagovijestio skorije lansiranje "sjajnog potrošačkog proizvoda koji jednostavno radi čim ga izvadite iz kutije i dovoljno je jednostavan za milijarde ljudi". Njegov izazov – teorijski lakši od traženja od milijuna ljudi da nose teške naglavne uređaje za virtualnu stvarnost radi Metaversea – bit će potaknuti korisnike da prijeđu s pukog razgovora s Meta AI-jem na to da od njega traže da obavlja stvari umjesto njih, poput slanja rođendanskih čestitki i javljanja prijateljima.
Za to već postoji pokusni primjer među tehnolozima i računalnim programerima, od kojih mnogi već razgovaraju s AI agentima putem aplikacija za dopisivanje poput Telegrama te ih traže da obavljaju zadatke poput pisanja koda, rješavanja problema i automatizacije zadataka koji se ponavljaju.
Iako je još uvijek otvoreno pitanje hoće li bilo koji od ovih izvora prihoda od AI-ja funkcionirati, Zuckerberg je komercijalnu mapu puta izložio jasnije nego što je to učinio za virtualnu stvarnost. Možda nema tako čistu ekonomsku logiku poput Microsoftovog golemog poslovanja s oblakom, ali prvi put nakon dugo vremena Metina potrošnja izgleda više kao proračunata investicija nego kao skok u prazno na slijepu vjeru.
.webp){kind=icon}
