Šta stoji iza talasa otkaza u IT sektoru, je li AI izgovor

Meta ove godine troši 135 milijardi dolara na umjetnu inteligenciju, gotovo dvostruko više nego lani, a istovremeno otpušta hiljade radnika. Amazon je u 2025. godini ostvario rekordne prihode, a u prvom kvartalu ove godine smanjio je radnu snagu za 16.000 ljudi. Obrazloženje je u oba slučaja isto: umjetna inteligencija zahtijeva preraspodjelu resursa.

Otpuštanje kao investicijska odluka ili AI kao izgovor?

Istraživačka kompanija RationalFX pratila je više od 59.000 otkaza u tehnološkom sektoru od početka 2026. godine, a svaki peti bio je direktno povezan s uvođenjem umjetne inteligencije, prema saopćenjima kompanija. Novost nije broj otpuštenih, već otvorenost s kojom direktori objašnjavaju zašto to rade.

Jack Dorsey, osnivač kompanije Block, u internom pismu zaposlenicima napisao je da smanjenje od 4.000 radnih mjesta, gotovo 40 posto ukupne radne snage, "nije uzrokovano finansijskim poteškoćama, već sve većim sposobnostima umjetne inteligencije." Amazon je otpustio 16.000 zaposlenika unatoč rekordnim prihodima, a Atlassian je smanjio radnu snagu za deset posto najavljujući da će ta sredstva "samofinansirati daljnja ulaganja u umjetnu inteligenciju." Obrazac se ponavlja. Kompanija uvede AI, identificira poslove za automatizaciju i otpuštanje proglašava nužnošću.

Prema analizi objavljenoj u Harvard Business Reviewu, kompanije u većini slučajeva otpuštaju zbog potencijala umjetne inteligencije, a ne njenih dokazanih performansi. To nije samo igra riječi: AI alati koji zamjenjuju ljude još uvijek ne rade pouzdano ono što kompanije obećavaju javnosti. Istovremeno, 55 posto menadžera koje je anketirao Research.org očekuje nove otkaze u narednim mjesecima, i svaki od njih navodi umjetnu inteligenciju kao primarni razlog.

Međutim, kontraargument iznosi Marc Andreessen, partner u najvećem VC fondu Andreessen Horowitz, koji tvrdi da val otkaza nema direktne veze s napretkom umjetne inteligencije, već da se ona koristi kao izgovor za davanje otkaza. U intervjuu za podcast 20VC naveo je da su tehnološke kompanije tokom pandemije zapošljavale i do 40 posto više radnika nego što im je bilo potrebno, koristeći izuzetno jeftin kapital u razdoblju niskih kamatnih stopa (približno nula posto). Ovo prekomjerno i nepotrebno zapošljavanje bilo je zato što su htjeli najtalentiranije ljude zadržati/zarobiti u svojim kompanijama kako bi otkrili ko su najbolji, a ostalima dali otkaz kad kapital postane skup (što je sada slučaj).

Kako su kamatne stope u SAD-u porasle nakon 2022. godine, a očekuje se dodatni pritisak zbog geopolitičkih tenzija u 2026., kapital je postao znatno skuplji. U takvom okruženju kompanije više ne mogu finansirati dugoročne eksperimente bez jasnog povrata.

To mijenja i ulogu umjetne inteligencije. Ona više nije dugoročna investicija, već alat koji mora odmah povećati produktivnost i smanjiti troškove. Ako to ne može, trošak se smanjuje na drugoj strani, kroz broj zaposlenih.

U tom kontekstu, tvrdi Marc Andreessen, kompanije koriste umjetnu inteligenciju kao narativno opravdanje za otkaze koji bi se dogodili i bez nje.

S Markom Andreessenom složio se i izvršni direktor OpenAI-ja Sam Altman, koji je tvrdio da su mnogi otkazi zapravo korekcija pretjeranog zapošljavanja tokom pandemije, a ne direktna posljedica automatizacije. Izjavio je da se većina kompanija bavi "AI pranjem", odnosno korištenjem AI-ja kao izgovora za davanje otkaza mnogim zaposlenicima koji nisu pretjerano bitni samoj organizaciji.

Nije otpuštanje, ali jeste zaostajanje

Adria regija neće masovno otpuštati poput Amazona i Mete. Većina kompanija u regiji su mala i srednja poduzeća bez resursa i motiva za ovako drastičnu preraspodjelu. Ali posljedice velikog vala ipak stižu, samo posredno.

Prema podacima Eurostata, u 2025. godini je svako peto poduzeće u EU-u s deset ili više zaposlenih koristilo neku vrstu umjetne inteligencije, što je rast od 6,5 postotnih bodova u odnosu na godinu ranije. Slovenija i Hrvatska prate ovaj trend kao članice EU-a, dok Srbija, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija zaostaju bez jasnih regulatornih okvira i poticaja za ulaganje u digitalizaciju. Eurostat također bilježi da je samo 17 posto malih poduzeća u EU-u uvelo AI, naspram 55 posto velikih kompanija, što znači da je pritisak na sektor malog i srednjeg poduzetništva tek počeo.

Za kompanije u regiji ključno pitanje nije hoćete li smanjiti radnu snagu poput Mete, već jeste li počeli koristiti umjetnu inteligenciju u procesima gdje ona donosi mjerljivu vrijednost. Kompanija koja AI koristi kao alibi za smanjenje troškova i kompanija koja ga koristi kao alat za rast neće dugo izgledati isto na tržištu. Razlika između te dvije strategije neće biti vidljiva u izvještajima, već u tome ko opstaje, a ko nestaje. U ovoj tranziciji, otkazi nisu nuspojava. Oni su dio investicijske strategije.