Koja je tajna Haalandovog ugovora na 9,5 godina? Računovodstvo zna

Vijest koja je obilježila dosadašnji dio prijelaznog roka je produženje ugovora za prvog napadača Manchester Cityja Erlinga Haalanda na devet i po godina. Neuobičajena dužina ugovora može imati nekoliko razloga, ali osnovni leži u kreativnom računovodstvu i izbjegavanju sve strožih finansijskih pravila u fudbalu. 

Haaland ima 24 godine i za deceniju će vjerovatno biti upotrebljiv i na vrhunskom nivou, ali vezati ga za City tako dugo nema sportsku logiku, no ima računovodstvenu. Cityjev rival Chelsea je 2023. godine potpisao ugovor s Enzom Fernándezom na osam i po godina. Cilj je amortizirati troškove na duži period i smanjiti trenutni finansijski pritisak. 

Manchester City trenutno je u "sporu stoljeća" optužen za kršenje čak 115 finansijskih propisa, zbog čega u najgorem scenariju može biti izbačen iz lige. Neko bi rekao da su u klubu kršili pravila, drugi bi rekli da su imali loše računovođe. 

Tajne prijelaznih rokova

Računovođe su najpotcjenjeniji ekonomisti. Računovodstvo se predstavlja kao zanat, a među ekonomistima najviše je viceva o njima. "Otac imao dva sina, jedan bio lud, a drugi računovođa". U realnom životu njihova vrijednost je ogromna, a što su vremena lošija, cijena im samo raste. Kreativno računovodstvo često je na granici zakona i to treba imati na umu. 

Prijelazni rok u fudbalu traje do početka februara, a fudbalski klubovi često koriste transfere kako bi računovodstveno poboljšali svoje finansijske izvještaje, ispoštovali pravila Finansijskog fairplaya (FFP) ili prikrili finansijske gubitke. Ova praksa najčešće uključuje nekoliko trikova i strategija.

Knjigovodstvene manipulacije kroz transfere

Klubovi koriste specifične metode računovodstva da bi prikazali bolje finansijske rezultate. Kada klub kupi igrača, trošak transfera se ne prikazuje odmah u cijelosti, već se raspoređuje na više godina (npr. ako igrač košta 50 miliona eura i potpiše ugovor na pet godina, klub u knjigama svake godine bilježi samo 10 miliona kao trošak.

Miralem Pjanić u Juventusu prije transfera u Barcelonu/Depositphotos

Drugi način je napuhavanje cijena u razmjenama. Dva kluba mogu dogovoriti razmjenu igrača po nerealno visokim cijenama kako bi istog trenutka zabilježili dobit, jer prodaja se knjiži odmah, dok se kupovina amortizira. Klubovi ponekad međusobno razmjenjuju igrače po precijenjenim vrijednostima da bi ostvarili dobit na papiru. Poznat je primjer Barcelone i Juventusa iz 2020. godine kad su kroz razmjenu Miralema Pjanića i Brazilca Arthura omogućili da oba kluba prijave veliki profit, iako je stvarna vrijednost igrača bila sporna.

Majstori sportskog kreativnog računovodstva su Talijani, nužda ih je prve natjerala. Kasnije su se ekonomske krize i sve stroža regulativa njihove prakse proširile dalje. S druge strane, mnogo stroža regulativa i postojanje "salary capa" od američkih profesionalnih liga napravili su eldorado kreativnog računovodstva. 

Fiktivni prihodi i sponzorski ugovori

PSG i Manchester City su optuživani za korištenje sponzorskih ugovora povezanih s vlasnicima kako bi prikazali veće prihode i zaobišli FFP ograničenja. Newcastle je 2022. godine i arapskog preuzimanja brzo dobio sponzorske ugovore sa saudijskim kompanijama i upao u oči revizora. 

UEFA pokušava suzbiti ovakve trikove, ali su kazne često blage ili se klubovi lako izvuku. Manchester City (opet City!) je 2020. suspendiran iz Lige prvaka na dvije godine zbog kršenja FFP-a, ali je kazna ukinuta nakon žalbe. Španska liga odbijala je registrirati Barceloninu zvijezdu Danija Olma jer klub nije imao finansijskog prostora, ali se registracija ipak desila. Odbijanje Olma značilo bio novi slom za Barcelonu, ali je pitanje kome je u fudbalu danas takav scenarij poželjan. U sportu se prečesto bira između dva zla, i to obično ne završi dobrim.