Regionalna košarkaška liga koja je nekada nosila oznaku "postjugoslavenskog projekta" danas više podsjeća na tržišni proizvod nego na sportski savez. Ulaskom klubova iz Dubaija, Beča i Cluja, ABA liga 2025/26 postaje ogledni primjer novog modela takmičenja, onog u kojem geografija ima simboličnu vrijednost, dok glavni kriterij postaje tržišni potencijal.
Sličan proces već nekoliko godina karakterizira i ostale sportove. Evropski nogomet sve je bliži zatvorenim modelima takmičenja kroz inicijative poput Superlige, dok Euroliga i United Rugby Championship već funkcioniraju kao transnacionalne franšize s ograničenim brojem ulaznih mjesta. Motiv je uvijek isti, finansijska stabilnost, kontrola sadržaja i monetizacija globalne publike.
ABA liga se prirodno uklopila u taj trend. Premda je utemeljena na zajedničkoj košarkaškoj tradiciji bivše države, danas sve više podsjeća na "komercijalnu platformu" koja povezuje tržišta srednje i jugoistočne Evrope, pa sve do Bliskog istoka.
Čitaj više
U Evropi se stadion finansira obveznicama, u regiji i dalje entuzijazmom i kreditima
Sporting iz Lisabona prikupio je 225 miliona eura prodajom obveznica za modernizaciju stadiona i njegovo pretvaranje u zabavni centar.
07.11.2025
Real Madrid tuži UEFA-u i traži milijarde: Superliga se vraća na velika vrata
Nakon gotovo pet godina pravnog i političkog rata oko projekta Superlige, Real Madrid pokrenuo je novi front, ovaj put sudski.
04.11.2025
Koliko zemlje regije gube ili dobijaju plasmanom na Svjetsko prvenstvo
Plasman na Svjetsko prvenstvo 2026. godine za nacionalne saveze iz regije nije samo sportski cilj nego i finansijski događaj koji odlučuje o bilansu četverogodišnjeg ciklusa.
31.10.2025
Kraj 'čistog' Reala: Perez planira historijsku promjenu vlasništva kluba
Real Madrid, najvredniji nogometni klub na planeti i jedini s godišnjim prihodima iznad milijardu eura, priprema se za najosjetljiviju promjenu u svojoj 123-godišnjoj historiji.
23.10.2025
Novi krug borbe: Superliga se vraća, a UEFA gubi monopol
Na skupštini European Football Clubs (EFC) u Rimu, predsjednik UEFA-e Aleksander Čeferin upozorio je da evropski fudbal mora ostati otvoren, inkluzivan i temeljen na sportskom meritokratskom principu.
14.10.2025
Cluj, Beč i Dubai kao dokaz poslovne evolucije
Nova sezona donosi rekordnih 18 klubova, raspoređenih u dvije grupe. U-BT Cluj-Napoca, BC Vienna i Dubai Club ušli su s trogodišnjim ugovorima koji garantiraju stabilnost i jasno definiran komercijalni okvir.
Kako objašnjava Hajrudin Prolić, digital editor Arena Sport BH, klubovi poput Cluja "traže više od nacionalnog prvenstva, jaču konkurenciju i vidljivost na tržištima koja im omogućavaju brži sportski i komercijalni rast".
Rumunski prvak, koji već pet sezona dominira domaćim takmičenjem, u ABA vidi izlaz iz zatvorenog kruga i pristup publici koja je navikla na ozbiljan nivo kvaliteta.
Beč i Dubai, pak, unose potpuno nove dimenzije, prvi otvara vrata DACH tržištu i sponzorskim brendovima koji ciljaju na centralnu Evropu, dok Dubai sa svojom Coca-Cola Arenom i infrastrukturom svjetske klase donosi "destination venue" koncept, premium hospitality, visoke cijene karata i mogućnost eventizacije košarke.
Novi model: biznis-first, sport-second
ABA liga se tako sve više uklapa u globalni obrazac "ligifikacije" sporta, gdje se takmičenja posmatraju kao investicioni proizvodi, a ne isključivo kao sportske piramide. Zajednički interes, rast prihoda, brendiranje i stabilan sistem prava, postaje važniji od geografskih granica. U tom smislu, Beč, Cluj i Dubai nisu anomalije, nego prirodan nastavak evolucije.
Prolić upozorava da takva logika ima i svoje opasnosti. "Problem je što takva takmičenja najčešće kontroliraju sami klubovi, koji po potrebi mijenjaju propise i čine ligu zatvorenim sistemom. Žalbe na sporne odluke često nemaju efekta jer najbogatiji klubovi praktično postaju nedodirljivi", kaže on.
Upravo to pokazuje da tržišna stabilnost dolazi uz cijenu, smanjenje sportske meritokratije i rizik od stvaranja elitizma unutar takmičenja.
FIBA na margini, kapital u centru
Za razliku od nacionalnih šampionata, ABA liga, baš kao i Euroliga, funkcionira izvan FIBA-ine strukture. To znači da nema automatske prohodnosti iz domaćih liga, niti jasne veze s evropskim rangiranjem. Klubovi nastupaju po osnovu licenciranja i finansijske održivosti, ne plasmana.
Prolić ističe da to umanjuje sportski motiv koji je godinama bio temelj evropske košarke, jer sistem sve više liči na zatvoreni investicioni krug u kojem "igraju oni koji to mogu priuštiti". U tom pogledu, ABA je danas više regionalni "brand equity" projekt nego košarkaško prvenstvo, platforma koja prodaje pažnju, a ne samo sport.
I dok navijači mogu osjetiti nostalgiju za vremenom kad su derbiji Partizana, Zvezde, Cibone i Zadra predstavljali susret različitih škola košarke, današnja liga više liči na holding kompaniju s franšiznim modelom. Brendiranje lige postalo je jednako važno kao i brendiranje klubova, a upravljačka logika podsjeća na one iz američkih profesionalnih sportova, centralizirana prava, zajednički marketing i selektivni pristup novim članovima.
Dubai i Beč nude novu publiku i sponzorske mogućnosti, Cluj garantira takmičarski kontinuitet, a sama liga može dobiti ekonomski zamah koji nadilazi granice regije.
Prekretnica između identiteta i tržišta
ABA liga više nije samo prostor sportske nostalgije, ona je testni laboratorij za novu formu regionalnih takmičenja u Evropi.
Između FIBA modela zasnovanog na hijerarhiji i američkog modela zasnovanog na komercijalnim licencama, ABA je pronašla srednji put, ligu u kojoj je zajednički interes preuzeo primat nad geografijom, a kapital nad tradicijom.
Ovo jeste nova realnost. Lige postaju biznis ekosistemi, a ne teritorijalne mape. Međutim, pitanje je koliko će ta logika moći zadržati sportski duh koji je košarku na ovim prostorima učinio globalno prepoznatljivom.
.webp){kind=icon}
