Kriza u Hormuzu prijeti i modnoj industriji: Zašto bi odjeća mogla poskupjeti

Možda mislite da su rakete koje lete iznad voda Hormuškog moreuza veoma daleko od vašeg ormara punog jakni, helanki i patika.

Ali, činjenično stanje je upravo suprotno. Većina vaše garderobe napravljena je od nafte, u obliku poliestera, najlona, spandeksa i drugih sintetičkih vlakana. Iako se posljedice poremećaja na tržištu nafte najbrže odražavaju na cijene benzina, dizela i avionskih karata, one se tiho ali sigurno prenose i na industriju odjeće. Najpovoljniji komadi garderobe – poput hulahopki od jednog dolara iz Shein-a ili kaputa od 15 dolara sa Temu-a – mogli bi pretrpjeti najveće posljedice.

Kao i tokom pomame za toalet papirom na početku pandemije Covid-19, ili kada su vozači preventivno punili rezervoare nakon izvještaja o američko-izraelskim napadima na Bliskom istoku, prvi znak poremećaja u snabdijevanju često je panična kupovina.

Moda od nafte 

Za sada je to dobra vijest za neke petrohemijske kompanije koje snabdijevaju modnu industriju. Tongkun Group Co., koja proizvodi oko 18 odsto svjetskog poliesterskog prediva, očekuje da će njen neto prihod u šest mjeseci zaključno sa junom biti tri puta veći nego godinu ranije. Vjerovatno zato što proizvođači odjeće, strahujući od poremećaja u snabdijevanju, podižu cijene njenih proizvoda, dok kompanija i dalje koristi sirovine kupljene po nižim cijenama nafte. Fjučersi na poliester u Kini porasli su za 25 odsto u martu, dostigavši najviši nivo u gotovo četiri godine.

Drugima ide znatno lošije. Akcije kompanije Hengli Petrochemical Co. pale su skoro trećinu od početka godine. Ova kompanija prerađuje sirovu naftu u polimerne smole i vlakna, snabdjevajući druge proizvođače, uključujući Tongkun, ali je bila primorana da uspori proizvodnju kako su zalihe sirovina opadale. Kineska proizvodnja sintetičkih vlakana u aprilu pala je za 11 odsto u odnosu na prethodni mjesec, dostigavši najniži nivo od 2024. godine.

Čak se i Tongkun nalazi na tankom ledu. Oslanjajući se na kratkoročne bankarske kredite i brze uplate kupaca za finansiranje obrtnog kapitala, kompanija računa na besprijekorno funkcionalan lanac snabdjevanja kako bi izbjegla probleme sa likvidnošću. Sukob u Iranu prijeti da ozbiljno poremeti taj mehanizam.

Ovi problemi će vjerovatno postati još ozbiljniji prije nego što počnu da se rješavaju. U poređenju sa benzinom i dizelom, osnovne vrste plastike relativno je lako skladištiti – u magacinima, na kalemovima ili u vrećama. To znači da sistem još uvijek ima određeni kapacitet da apsorbuje šokove, barem kratkoročno. Smanjenje kineske proizvodnje polimera bilo je jedan od glavnih razloga zbog kojih je globalna ekonomija uspjela da preživi gubitak približno 20 odsto svjetskih zaliha sirove nafte. Međutim, pošto je transport kroz Hormuški moreuz i dalje na niskom nivou, a državne rezerve nafte se troše, taj predah neće trajati zauvijek.

H&M i Inditex gotovo sav svoj poliester dobijaju iz recikliranih vlakana

Oni koji su ESG inicijative smatrali besmislenom pomodarijom sada bi mogli poželjeti da su im posvetili više pažnje. Najbolja zaštita od poremećaja u snabdijevanju naftom jeste oslanjanje na alternativne lance snabdijevanja materijalima, poput recikliranih vlakana.

To znači da bi Inditex SA, vlasnik brenda Zara, i Hennes & Mauritz AB (H&M) mogli biti u boljoj poziciji da prebrode poremećaje nego Fast Retailing Co., vlasnik brenda Uniqlo. Gotovo sav njihov poliester potiče iz recikliranih materijala, dok je kod visokotehnoloških funkcionalnih tkanina, po kojima je Uniqlo poznat, taj udio manji od polovine.

Korišćenje prirodnih vlakana, poput pamuka, predstavlja još jednu alternativu, ali ni ta industrija nije imuna na sukobe u Hormuškom moreuzu. Indija je drugi najveći proizvođač pamuka na svijetu i zavisi od zemalja Persijskog zaliva kada je riječ o snabdijevanju prirodnim gasom i ureom za proizvodnju đubriva. Iako se to još nije odrazilo na proizvodnju, tržište je već pod pritiskom: cijene pamuka dostigle su u maju najviši nivo u posljednje dvije godine, dok se očekuje da će svjetske zalihe pasti na najniži nivo u najmanje jednoj deceniji.

H&M je nedavno najavio kolekciju nastalu u saradnji sa njujorškim luksuznim brendom WARDROBE.NYC koja će biti dostupna samo online od 6. avguta| H&M Promo

Modni brendovi ne koriste naftu samo za proizvodnju odjeće i uzgoj prirodnih vlakana. Oni je troše i za transport sirovina i gotovih proizvoda širom svijeta. Svaki put kada naručite proizvod sa Asos Plc ili platforme Temu, koja je u vlasništvu PDD Holdings Inc., praktično rezervišete mjesto za taj paket u jednom od aviona koji povezuju azijska proizvodna središta tekstilne industrije sa ostatkom svijeta.

Zaragoza, grad na sjeveru Španije čiji aerodrom ima veoma malo putničkog saobraćaja, treći je najveći vazdušni teretni centar u Španiji upravo zahvaljujući Zarinim logističkim centrima u blizini.

Troškovi transporta imaju "potencijalno veći uticaj" na profitne marže nego troškovi plastičnih smola, rekao je investitorima u aprilu Andrew Rees, izvršni direktor kompanije Crocs Inc. – a Crocs je vjerovatno jedan od proizvoda koji najviše zavise od plastike.

Može proći još neko vrijeme prije nego što se ove promjene odraze na cijene koje kupci vide na vješalicama u prodavnicama. Prema riječima Paul Vogela, finansijskog direktora kompanije VF Corp., vlasnika brendova Timberland i The North Face, pritisak na profitne marže vjerovatnije će biti vidljiv u poslovnoj godini koja se završava u martu 2028. nego u fiskalnoj 2027. godini.

Kada do toga ipak dođe, posljedice će vjerovatno biti dugotrajne. Kupci koji žele da smanje svoju potrošnju plastike za jednokratnu upotrebu trebalo bi da pogledaju u sopstveni ormar. Najveća gomila polimera za jednokratnu upotrebu možda su upravo oni komadi odjeće koje ste naručili preko interneta, obukli jednom (ili nikada) – i više ih niste nosili.