text size
Kada je Terminal 1 Harvey Milk aerodroma u San Francisku proglašen najljepšim na svetu za 2025. godinu, Prix Versailles nije nagradio samo njegovu arhitekturu i dizajn. Ova svetska nagrada, koja projekte vrednuje i prema inovaciji, kulturnom naslijeđu, ekološkoj efikasnosti i društvenoj vrijednosti, pokazala je i koliko se posljednjih godina promijenila uloga aerodroma. Nekada projektovani da nas što brže sprovedu od ulaza do gejta, danas su osmišljeni tako da nam nude više razloga da ostanemo duže, potrošimo više i vreme prije leta učinimo važnim dijelom samog putovanja.
Depositphotos
Kako ta promjena izgleda u praksi, pokazuje i beogradski aerodrom Nikola Tesla. Modernizacija i proširenje nisu donijeli samo veći kapacitet, već i raznovrsniju ponudu. Na više od devet hiljada kvadratnih metara, uvedene su nove ugostiteljske i komercijalne zone, kao i sadržaji za zabavu i relaksaciju. Rekonstruisane su i proširene postojeće čekaonice, primjenjen open-space koncept i unapređeni tokovi kretanja. Projekat je obuhvatio i proširenje pristupnih saobraćajnica, nova parkirališta i druge usluge čime je promijenjen ne samo izgled cjelokupnog objekta već i način na koji se koristi.
Aerodrom Marseille Provence je zamišljen kao produžetak krajolika koji ga okružuje: kroz velike staklene površine pogled se otvara ka provansalskom zaleđu s jedne i uvali sa druge strane, dok drveni detalji asociraju na atmosferu istorijske luke Vieux-Port i pomorsku tradiciju Marseja | Prix Versaille
Šta se mijenja na terminalima
Globalno gledano, ovaj segment poslovanja ima još veći potencijal. Očekuje se da će prihodi od sadržaja i usluga koji nisu direktno povezani sa avio saobraćajem do 2033. godine rasti oko tri odsto godišnje, sa 73 na približno 99 milijardi dolara. Ali, taj rast neće biti posljedica veće potrošačke aktivnosti. Naprotiv, potrošnja po putniku i dalje je pod pritiskom, pa će rast prije svega dolaziti od većeg broja ljudi koji prolaze kroz aerodromsku zgradu. Broj putnika već je premašio pretpandemijski nivo, ali njihova potrošnja još nije dostigla onu iz 2019. godine.
San Francisco International Airport | Jason O’Rear/Prix Versaille
A, ako broj onih koji putuju raste, a njihova potrošnja ne prati taj rast, aerodromi moraju da pronađu drugi način da povećaju vrijednost svakog putovanja. Zaključci ovogodišnjeg Trinity Foruma, najvećeg svjetskog skupa posvećenog komercijalnom poslovanju aerodroma i travel retail-u, ukazuju na nekoliko trendova koji bi u narednim godinama mogli da odrede novu strategiju.
Jedna od pomenutih tendencija jeste i prelazak sa klasične maloprodaje na ekonomiju iskustva. Cilj više nije da putnici usput kupe parfem ili popiju kafu, već da terminali postanu tačke na kojima će željeti da se zadrže što duže dok čekaju let. Lounge saloni, umjetničke instalacije, kvalitetna gastronomska ponuda i pažljivo odabrani sadržaji postaju dio šire ponude.
Portland International Airport | Ema Peter/Prix Versaille
Upravo takvu filozofiju pokazuje Portland International Airport. Njegov novi glavni terminal osmišljen je tako da pruža osjećaj kao da šetate kroz šumu pacifičkog severozapada. Enterijerom dominira ogroman, talasasti drveni krov površine od 36.000 kvadratnih metara napravljen isključivo od lokalnih materijala. Mnoštvo prirodnog svjetla, biljke i zelenilo dodatno brišu granice između unutrašnjeg prostora i prirode koja ga okružuje. Pažnja se, međutim, ne posvećuje samo vizuelnom doživljaju. Odabrane teksture i pažljivo osmišljena akustika, poput žuborenja vode i šuštanja lišća, koriste se kako bi se smanjila buka i ublažio stres povezan sa putovanjem. U Portlandu su čak i tepisi dizajnirani tako da apsorbuju zvuke i održavaju njihov nivo niskim. Na taj način nastoji se da vrijeme provedeno između dolaska i ukrcavanja bude što prijatnije.
San Francisco International Airport, terminal 1 | Jason O’Rear/Prix Versaille
U San Francisku ova ideja dobila je još širu interpretaciju. Već pomenuti i nagrađeni Terminal 1 postao je svojevrsna kulturna destinacija, a ne samo mjesto na kojem se čeka let i to zahvaljujući SFO Museum-u, jedinom akreditovanom muzeju na svijetu koji se nalazi u aerodromskom prostoru. Umjetničke i istorijske postavke izložene su širom objekta, pa do izlaza za ukrcavanje ne prolazete samo kroz prodavnice i restorane, već i kroz svojevrsnu galeriju. Među više od 30 izloženih dijela, nalazi se i stalna zbirka posvećena životu i radu Harveyja Milka, američkog političara i osvjedočenog borca za LGBT prava po kome je terminal i dobio ime.
San Francisco International Airport | Jason O’Rear/Prix Versaille
Nove navike, drugačija ponuda
Uz iskustvo putnika, sve važniju ulogu ima i lokalni identitet. Ako su nekada izgledali gotovo isto, vazdušne luke nove generacije pokušavaju da budu prepoznatljive upravo po mjestu u kojem se nalaze, pa zato sve češće nastoje da karakter destinacije utkaju u sam ambijent i ponudu. Yantai Penglai International Airport u Kini dobar je primer za to. Njegov Terminal 2 inspirisan je obalskim pejzažem Yantaija, velikog lučkog i industrijskog grada na istoku zemlje, kao i obližnjom planinom Kunyu, dok detalji u enterijeru podsjećaju na drvene trupove brodova kao omaž pomorskoj istoriji regiona i drevnom Putu svile.
Yantai Penglai International Airport u Kini, terminal 2 | 404 N.F Studio/Prix Versaille
Na Marseille Provence ista ideja ima mediteransku interpretaciju, a sličan pristup može da se pronađe i bliže nama.
Naime, novi terminal zagrebačkog aerodroma projektovan je tako da gostima već pri dolasku ponudi pogled na grad i okolni pejzaž, dok se u njegovom vizuelnom identitetu pojavljuje i jedan od prepoznatljivih simbola Zagreba, krov crkve Svetog Marka.
Detalj iz lounge-a aerodroma Marseille Provence oda je odmoru prije nego on i počne | Prix Versaille
Među istaknutim trendovima, Trinity Forum navodi i održivost koja izlazi iz okvira arhitekture i postaje deo šire poslovne strategije, što demonstrira aerodrom Roland Garros na ostrvu Reunion sa prirodnom ventilacijom i rješenjima koja smanjuju potrošnju energije. Kansai International Airport u Japanu pokazuje još jedan važan pravac, a to je modernizacija postojeće infrastrukture umjesto stalnog širenja i građenja novih kapaciteta.
Kansai International Airport u Japanu | Populous /Prix Versaille
Aerodromi će, takođe, sve više funkcionisati i kao ekosistemi u kojima aviokompanije, trgovci, ugostitelji i brendovi zajednički oblikuju ponudu unutar terminala. Na to se nadovezuju i promjene u ponašanju novih generacija koje očekuju više personalizacije, digitalnih sadržaja i autentičnih doživljaja.
Roland Garros Airport | Bouba/Prix Versaille
Ljubljana demonstrira kako ovi trendovi mogu da se spoje u jednu strategiju: do 2035. godine planira se ulaganje od oko 200 miliona eura u aerodrom, uključujući digitalizaciju, automatizaciju i energetsku tranziciju, dok koncept You Are Here već povezuje kupovinu i gastronomiju i briše granicu između klasičnog retaila i ponude hrane i pića. Sve pomenuto ukazuje na to da aerodromi budućnosti neće biti samo efikasna infrastruktura, već prostori koji nastoje da razumiju ko su im putnici, šta im je potrebno i kako žele da provedu vrijeme prije leta.
.webp){kind=icon}
