Zašto uspješni lideri redovno zapisuju svoje misli i osjećanja

Naizgled jednostavan čin - sjesti i zabilježiti sopstvene misli - prerasta u jednu od najmoćnijih praksi savremenog liderstva. Sve veći broj uspješnih pojedinaca iz svijeta biznisa, od poduzetnika do investitora i top menadžera, okreće se vođenju dnevnika (engl. journaling), rutini koja ne zahtijeva ni posebnu opremu ni posebne vještine, ali traži kontinuitet i iskrenost.

Da ova navika nije samo lični ritual, već i moćan poslovni alat, potvrđuje i istraživanje Harvard Business School, koje je pokazalo da dnevna refleksija kroz pisanje može znatno povećati profesionalnu efikasnost. Naime, učesnici eksperimenta koji su tokom deset dana bilježili svoja zapažanja ostvarili su čak 22,8 posto bolje rezultate na završnom testu procjene u poređenju s kolegama koji nisu primjenjivali ovu metodu. Još upečatljiviji je podatak da je grupa koja je, osim pisanja, svoje uvide dijelila s kolegama, ostvarila napredak od čak 25 posto.

Stara praksa u novoj formi

Psiholog Anđelija Simić objašnjava da journaling predstavlja praćenje svojih stanja, osjećanja i misli kroz pisanje, iako današnje mogućnosti omogućavaju i audio i video formate, što ovu praksu čini dostupnijom i prilagodljivijom ličnim afinitetima. "Može se biti prilično kreativan u skladu s onim što vam najviše prija", kaže ona.

Da nije riječ o novotariji, potvrđuje i podatak da se u osnovnoj formi koristi već decenijama u psihoterapiji, posebno u onim pravcima koji naglašavaju razvijanje samosvijesti i samostalni rad između seansi. "Radi se o tekovini terapijskih metoda starih šezdesetak godina", objašnjava Simić.

 

Journaling je jedna od strategija za reguliranje emocija. Foto: Depositphotos

 

Kada govori o koristima, sagovornica ne ostavlja dilemu: "Najveći benefiti vođenja dnevnika su prije svega u razvijanju vještine samoposmatranja, zatim u pronalaženju veze između misli i osjećanja i aktivirajućih događaja." Na duže staze, kaže ona, kroz dosljedno zapisivanje, osoba može početi da primjećuje obrasce u sopstvenom ponašanju i ličnosti. "Uz to, journaling ima i katarzični, ventilacioni efekt - omogućava da se emocije izraze, kanališu i dožive u punom intenzitetu, što doprinosi emocionalnoj samoregulaciji i općem osjećaju smirenosti i unutrašnje jasnoće".

Nema šablona, ali postoji struktura

Upravo tu vrstu mentalne jasnoće kao najveću prednost ove metode ističe i Dragan Marjanović, izvršni direktor jedne internacionalne konsultantske firme sa sjedištem u Beogradu. U svijet biznisa je ušao nakon studija, ali kako priznaje, tek je vođenje dnevnika u četrdesetim godinama unijelo novu dimenziju u njegovu svakodnevicu. "Dugo sam mislio da je pisanje dnevnika nešto statično i lično, skoro kao hobi. A onda sam, sasvim spontano, počeo zapisivati misli na kraju radnog dana. Prvo haotično, pa strukturiranije. Poslije nekoliko mjeseci, shvatio sam da mi taj ritual pomaže da jasnije vidim šta me zaista iscrpljuje, gdje nesvjesno ponavljam greške i, što je najvažnije, šta zaista želim mijenjati." Danas journaling koristi ne samo za lične uvide, već i kao alat za planiranje, kreativni rad i pripremu važnih pregovora.

 

Je li čaša do pola puna ili prazna zavisi i od toga šta ste zapisivali u dnevniku. Foto: Depositphotos

Za one koji žele da uvedu ovu naviku u svakodnevicu, psiholog naglašava da nema strogo definiranog pravila kada je riječ o učestalosti i načinu. Ipak, smatra da bi svakodnevno bilježenje misli i osjećanja bilo poželjno, kao i to da dnevnik ne bude puko prepričavanje događaja. "Ako već pišete o nekom događaju, važno je da pratite i sebe, šta ste tada mislili, kako ste se osjećali, koje reakcije su se javile. Cilj dnevnika je razvoj metasvijesti, to jeste svijesti o svojim mislima i umu, kao i omogućavanje da svjesno odlučimo kojim mislima ćemo pridavati značaj", kaže Simić. U tom smislu, dnevnik postaje više od zapisa, on je alat za strukturiranje unutrašnjeg svijeta.

Između papira i digitalnih platformi

Na pitanje kako konkretno započeti, odgovara da je početak moguć bilo kad i bilo gdje. Dodaje i da se pisanje i dalje smatra najefikasnijim oblikom, upravo zbog specifične veze između ruke, misli i mozga. "No, ako vam više prijaju druge forme bilježenja, i to je u redu. Važno je da, osim odgovora na to kako se osjećate, zabilježite i kakve su vam misli", naglašava. 

Digitalna era donijela je i niz aplikacija koje podržavaju journaling i olakšavaju njegovo svakodnevno sprovođenje, a ovo su samo neke od njih:

• Day One nudi elegantan minimalistički interfejs, mogućnost enkripcije, dodavanje fotografija i sinhronizaciju s više uređaja.
• Journey je dostupna na svim platformama i kombinuje tradicionalni dnevnik sa opcijama praćenja raspoloženja i postavljanja ciljeva.
• Reflectly aplikacija je bazirana na kognitivno-bihevioralnim principima, koristi vještačku inteligenciju da korisniku svakodnevno postavlja pitanja za emocionalnu refleksiju.
• Stoic se oslanja na filozofiju stoičara, uz misaone vježbe koje pomažu da se nosimo s izazovima hladne glave.
• Gratitude je fokusirana na razvoj zahvalnosti i pozitivne psihologije, s dnevnim podsjetnicima za zapisivanje malih, ali značajnih stvari.

 

Scena koja poziva na refleksiju. Foto: Depositphotos

 

Pojedinci koji su već razvili rutinu pisanja dnevnika, poput Marjanovića, često navode da im ova praksa pomaže ne samo da razumiju sebe, već i da poboljšaju odnose s drugima, preciznije komuniciraju, donose promišljenije odluke i postignu veći fokus na poslu. Zapisivanje misli i osjećanja pomaže u organiziranju unutrašnjeg dijaloga, što se direktno odražava na vanjske rezultate: jasnije prezentacije, odlučnije vođenje sastanaka i otpornost u izazovnim situacijama. U tom smislu, ova navika nije ni luksuz ni hobi, već precizno kalibriran alat. Jer, kada lider poznaje i razumije sebe, tek tada može autentično voditi druge.