Film 'Pripravnik' kroz lične stilske transformacije prati Trumpov uspon

Film "Pripravnik" je svoju nekoliko puta odgađanu premijeru, zbog pokušaja Trumpovog pravnog tima da spriječi distribuciju po bioskopima širom Amerike, ipak imao 11. oktobra. To je priča o poslovnom usponu bivšeg predsjednika Amerike i trenutnog kandidata za istu funkciju Donalda Trumpa.

Radnja prati razvoj od početaka karijere advokatskog pripravnika Trumpa (kojeg glumi Sebastian Stan) u poslovima s nekretninama do uspona na najviše ljestvice američkog biznis i društvenog miljea. Njegovog mentora, kontroverznog i harizmatičnog advokata Roya M. Cohna, koji ga uvodi u tajne visokog društva New Yorka, ali i savjetuje oko kontroverznih pravnih rješenja, glumi Jeremy Strong iz TV serije "Succession".

Na početku filma režiser iranskog porijekla Ali Ababasi nas vodi u period kasnih sedamdesetih godina prošlog vijeka, kada Donald Trump počinje da radi za kompaniju u vlasništvu njegovog oca Freda, prikupljajući neplaćene kirije od stanara socijalnih stambenih projekata u New Yorku. Najviše uči o struci, ali i životu od iskusnog advokata Cohna. Gledaoci će vidjeti kako je Trump gradio svoje carstvo nekretnina na Manhattanu, ali i detalje iz privatnog života, kao što je ženidba s atraktivnom strankinjom, čehoslovačkom manekenkom Ivanom Zelničkovom i njegov proboj na kompetitivnu društvenu scenu New Yorka.

U to vrijeme i sam grad ubrzano izlazi iz perioda stagnacije, privlačeći svjetsku elitu kao grad koji nikada ne spava, mjesto opijeno moći, novcem i ekscesima. Radnja filma se završava 1983. godine, kada Trump počinje da piše knjigu "Umjetnost dogovora", koja bi trebalo da zacementira njegovu reputaciju uticajnog milijardera koji je svoje bogatstvo stvorio sam.

U svemu tome, odjeća i lični stil igraju važnu ulogu, i genealogija Trumpovog uspona je u filmu centrirana oko te teme. Jedna od ključnih scena dešava se upravo u krojačkom salonu. U toj otmjenoj radnji advokat Cohn, ratoborni, dominantni predstavnik njujorškog sudskog sistema, pokazuje svom mladom štićeniku kako treba da se oblači, ako želi da se uklopi u izuzetno zahtjevno njujorško visoko društvo.

Nathan Laine/Bloomberg

Scena se odvija na početku filma, dok Cohn pomaže Trumpu da dobije poresku olakšicu za zgradu. Tada počinje da podučava ambicioznog i gladnog moći Trumpa, a jedna od njegovih najvažnijih lekcija je: Stil često može nadmašiti suštinu.

"Izgleda skupo", kaže Cohn dok krojač oblači odijelo. "Uzećemo ga." Kada Trump kaže da ne može da priušti tako skupo odijelo, Cohn mu vraća novac od advokatskog honorara, učvršćujući time njihovu bliskost. "Ako izgledaš kao milion dolara, onda i ja izgledam kao milion dolara", kaže advokat.

Za stilski opis razvojnog puta od konfekcijskog izgleda momka iz prigradskog dijela Flushinga do tog savršeno skrojenog tamnoplavog odijela zaslužna je glavna kostimografkinja filma Laura Montgomery. Ona u tekstu za Bloomberg kaže da je to doba imalo mnoga nepisana pravila o tome kako muškarci treba da se oblače. "Nije bilo mnogo slobode u stilu", kaže kostimografkinja koja je uradila kostime za "Suicide Squad" i osvojila Emi nagradu za rad na "What We Do in the Shadows". "Mladi muškarci su nosili konfekcijska odijela od J. Crew do Brooks Brothersa do čuvenih italijanskih brendova "Canali" i "Brioni". Kako su postajali uspješniji i bogatiji, odijela su im postajala sve skuplja."

"Brioni" se i pominje u toj sceni, a i ostaje Trumpov favorit. Keringov brend, luksuzna krojačka linija iz Rima, poznata je ne samo po visokokvalitetnim krojevima, već i po tome što je prvi brend koji je organizovao mušku modnu reviju, i u jednom periodu, po smjelom izboru boja. Osnovan 1945. godine, i dalje je jedan od cijenjenih, klasičnih izbora, a njihova odijela po mjeri posebno su hvaljena kao vrhunac muške elegancije.

Međutim, odijelo korišćeno u filmu nije bilo "Brioni". "Zapravo je po mjeri rađeno odijelo koje smo napravili za film", kaže Montgomery. "Ali predstavlja taj nivo kvaliteta. To je brend koji ljudi nose kada postignu određeni nivo uspjeha i odijelo signalizira upravo to."

Za Montgomery, autentičnost perioda bila je ključna, što je značilo da nema stereotipnih detalja: nema pruga, kontrastnih kragni, naramenica ili Armanijevih odijela prikazanih u filmovima kao što su "Wall Street" (1987) i "American Psycho" (snimljen 2000, ali s radnjom smještenom u 1987.).

Pripremajući se za rad na filmu, kaže da je gledala porodične fotografije kako bi dobila precizniju ideju o tome šta su muškarci nosili. Ovo istraživanje inspirisalo je 20 odijela za lik Trumpa i oko 10 za Cohna, od kojih su neka napravljena, a neka unajmljena. Na kraju, kaže ona, "ovdje je riječ o kragnama i strukturi odijela."

Benjamin Girette/Bloomberg

 

Odjeća, međutim, suptilno komunicira promjene sudbina oba glavna lika. "Imaju svoju vlastitu razvojnu liniju", kaže Montgomery. "Za Donalda, kada film počinje sedamdesetih, on nema dobar osjećaj za stil. Ljudi komentarišu njegova jeftina odijela". U ranijim scenama, Trumpova odijela često izgledaju nekako iznošeno i čudnih su boja. "Ali kako zarađuje više novca i kako ga Roy podučava, njegov stil postaje sofisticiraniji."

Cohn, s druge strane, ima silaznu putanju. Kada ga upoznajemo u filmu, na vrhuncu je svoje profesionalne karijere i statusa u društvu, nosi upadljive outfite, uglavnom u svjetlijim nijansama. "Nikada nije u crnom. Uvijek je u vrlo svijetloj, neutralnoj paleti - bež, svjetloplavo, pistaćo zeleno."

Cohn je bio veoma iznijansirana ličnost, sa jedne strane konzervativni moćnik sa seksualnošću koja je bila svojevrsna javna tajna. Takođe je volio teatralne stilske trenutke, od sastanaka koje je vodio iz svog doma obučen u ekscentrični, svileni ogrtač do bundi od skupocjenog krzna koje su djelovale donekle feminizirano.

"On je, prema mom mišljenju, najzanimljiviji lik, zbog svih kontradikcija", kaže Montgomery. "Bio je neko ko je na neki način vrlo zatvoren, negirao je da je homoseksualac, da ima AIDS, ali je takođe živio vrlo ekstravagantnim životom i nije se činilo da taj momenat skriva od bliske okoline. Postoje fotografije gdje vodi poslovne sastanke u svilenom ogrtaču koji je prikladan jedino za budoar i intimne odnose."

Ipak, pred kraj filma, njegova moć je u padu, kako u fizičkom smislu, tako i po statusu. Montgomery je to dočarala koristeći veće komade odjeće. Ali možda je najindikativniji trenutak na kraju, kada Trump, čiji uticaj u svijetu nekretnina i društvu počinje vrtoglavo da raste, gleda iz svoje kancelarije u Midtownu ka gradskim neboderima noseći crvenu kravatu. Montgomery, nakon opsežnog istraživanja različitih boja i modela kravata, odlučila se za crvenu boju za kraj kao vizuelnu predikciju njegovog uspjeha. "Crvena kravata", kaže ona. "Sačuvali smo je za sam kraj."

Do dana kada će se u SAD-u održati, prema mišljenju mnogih, do sada najkontroverzniji izbori za predsjednika, ostalo je još malo vremena. Koliko će film "Pripravnik", koji je i pored ogromnih napora pravnog tima Donalda Trumpa da zabrani njegovo prikazivanje i najavljene lične tužbe predsjedničkog kandidata, zbog eksplicitne scene seksualno nasilničkog konteksta između njegove pokojne prve supruge Ivane i njega, uticati na javno mnijenje i njihove glasove, saznaćemo vrlo brzo!

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar