Gotovo 8000 godina proso hrani svijet, bez da mu se dalo previše na važnosti. Međutim, nedavno su žitarice bogate hranjivim tvarima dobile svoj trenutak na međunarodnoj pozornici. Na državnoj večeri u Bijeloj kući u lipnju, za indijskog premijera Narendru Modija proso je posluženo u salati kao glavno jelo uz kukuruz na žaru.
Ova drevna žitarica, nekoć glavna prehrambena namirnica u Indiji i Južnoj Africi, zapravo se sastoji od malih sjemenki koje dolaze od trave, a kao najčešće sorte uključuju biserno proso, fonio i teff. Može se poslužiti kao jelo u obliku kaše ili umiješano u salate, juhe i variva.
Proso zbog globalne PR kampanje ove godine uživa u puno većoj pažnji. Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu proglasila je 2023. godinu Međunarodnom godinom prosa, što je dovelo do širenja tog sastojka posvuda, od restorana u indijskim hotelima do indijske parlamentarne menze. Modi snažno promovira ovo zrno u domovini i u inozemstvu.
Kako indijski fine dining dobiva globalno priznanje, proso se pojavljuje na sve više jelovnika najboljih restorana. U Dubaiju kuhar Rahul Rana koristi proso na jelovniku u restoranu Avatara, koji je ove godine osvojio Michelinovu zvjezdicu. Kaže da je proso postao važan sastojak u vegetarijanskom restoranu i planira ga uključiti u dodatna jela u sljedećem izdanju degustacijskog jelovnika od 16 sljedova.
Tanjur mariniranog prosa i salate od kukuruza poslužen je na državnoj večeri u Bijeloj kući 21. lipnja | Anna Moneymaker/Getty Images
"Proso je jedan od najljepših sastojaka za kuhanje", kaže, opisujući ga kao blagog orašastog okusa. Također je bez glutena, što je važna dodatna značajka kada se od restorana sve više očekuje da nude izbor za različita prehrambena ograničenja.
Nekad nazivan "žitaricom za siromahe", proso je izgubilo na popularnosti nakon radikalnih promjena u poljoprivredi diljem svijeta 60-ih godina prošlog stoljeća. Te promjene potaknule su povećanje proizvodnje pšenice i riže.
Ipak, proso se polako vraća. Velike pivovare poput indijske Great State Ale Works i kanadske Glutenberg koriste moderne tehnike za proizvodnju piva od prosa. Tvrtke za proizvodnju robe široke potrošnje klade se na rastuću potražnju s inovativnim grickalicama na bazi prosa. Velike tvrtke kao što su Nestlé, Britannia Industries, Tata Consumer Products i Slurrp Farm stvaraju proizvode na bazi prosa, poput žitarica, keksa i mješavine za palačinke, kako bi žitarice učinile dostupnijima široj publici.
"Proso je na najboljem mjestu između održivosti, zdravlja i povratka korijenima", kaže Prashant Parameswaran, izvršni direktor tvrtke Tata Consumer Soulfull, koja stvara proizvode na bazi prosa za djecu i odrasle. "Ove žitarice ponovno se vraćaju u moderne indijske kuhinje jer potrošači traže zdrave opcije."
Palačinke se prave od prosa u Bengaluruu, u Indiji | Dhiraj Singh/Bloomberg
Unatoč tome, globalna investicija u proso uglavnom je stagnirala, kaže Makiko Taguchi, poljoprivredna stručnjakinja pri Organizaciji UN-a za hranu i poljoprivredu. "Nadamo se da će se postupno povećavati. Međutim, neće biti drastičnog povećanja", kaže.
Zastupnici koji se fokusiraju na probleme gladi i klimatske promjene nadaju se da će interes za prosom porasti. Kao žitarica otporna na sušu, ona je izvrstan usjev koji se prilagođava klimi kada ekstremni vremenski uvjeti uništavaju žetve u indijskoj poljoprivredi. Vremenski utjecaji bili su tako ozbiljni da vlada razmatra zabranu izvoza mnogih vrsta riže kako bi održala niske domaće cijene.
Bolji izbor od mnogih vrsta škroba, proso bogato proteinima i željezom može pomoći u prevenciji čira, pretilosti i kardiovaskularnih bolesti. Mnogi kažu da prosu treba vratiti status osnovne namirnice. "Barem jedan obrok dnevno trebao bi biti s prosom", kaže Avula Laxmaiah, nacionalni tajnik Indijskog društva za prehranu.
Proso je otporno i može izdržati temperature do 50°C. Za jedan kilogram riže potrebno je 4000 litara vode, dok jedan kilogram prosa treba samo 400 litara.
Polje prosa u okolici Bengalurua | Dhiraj Singh/Bloomberg
Povećanje potražnje za prosom bilo bi dobrodošlo za Indiju, jednog od najvećih izvoznika žitarica. Zemlja je spremna postati globalno središte za proso s proizvodnjom od više od 17 milijuna tona godišnje, odnosno oko 80 posto azijske proizvodnje.
Međutim, postoje izazovi u vezi s plasmanom prosa na stolove. Superzrno sada košta gotovo dvostruko više od proizvoda na bazi pšenice, zahvaljujući potporama vlade za konkurentne usjeve. Parameswaran kaže da će se troškovi vjerojatno izjednačiti kako sve više igrača ulazi na tržište, a proizvodi na bazi prosa postaju široko dostupni.
"Što više ljudi bude otkrivalo proizvode koji odgovaraju njihovim preferencijama i dobro se uklapaju u njihov stil života, popularnost ovih žitarica će rasti", kaže.
.webp){kind=icon}
