Konjički sport u BiH je dašak luksuza i prestiža

Konji su oduvijek bili stvar prestiža i luksuza, a konjički sport, kao jedan od najstarijih sportova, svakako se može svrstati među luksuznije sportove, za kojeg je pored novca potrebno uložiti mnogo vremena i truda te brige o životinjama.

Jahanje je sport u kojem sportista uvijek mora razmišljati o konju, slušati ga, uspostaviti povjerenje i komunikaciju, te rastumačiti njegov govor tijela.

U Bosni i Hercegovini ovaj sport je još uvijek u fazi razvoja, međutim, i pored novca koji je potrebno izdvojiti, konjički klubovi sa čijim predstavnicima su razgovarali novinari Bloomberg Adrije kazali su kako se trude ovaj sport približiti široj populaciji.

Konjički klub Sarajevo raspolaže sa 25 konja, a fokus je na olimpijskim disciplinama - dresurno jahanje, preponsko jahanje i utrke daljinskog jahanja. Proglašen je 2021. godine najuspješnijim konjičkim klubom u BiH.

Klub raspolaže sa 40 jahača, a kako kaže glavni trener Rasim Jusufović, prema njegovim pretpostavkama ukupan broj jahača u BiH mogao bi biti oko 150, dok je od toga 50 aktivnih takmičara.

Klub uzgaja bosanske, bosanske brdske konje, lipicanere, haflingere te punokrvne arapske konje.

Rasim Jusufović/ Licencirana fotografija

Konjički sport je skup, ali na nivou na kojem se nalazi u BiH, ne bi se moglo reći da je nedostižan. Ovaj sport novčano često porede s tenisom ili skijanjem.

"Djeca, polaznici škole jahanja, kada dođu do tog nivoa da se počnu takmičiti u nekom od klubova, plaćaju treninge i startnine za takmičenja, koje su uporedive i s ostalim sportovima kao što su tenis i skijanje", objašnjava Jusufović za Bloomberg Adriju.

Klub aktivnosti sprovodi u konjičkom centru LazyHorse, a prema podacima s njihove stranice, cijene se kreću od 15 KM do 260 KM. Tako, između ostalog, mali čas jahanja u trajanju od 15 minuta košta 15 KM, a individualni čas koji traje jedan sat košta 100 KM.

Osnovni jahaći paket - koji uključuje četiri treninga mjesečno u trajanju od po 45 minuta u vrijednosti je od 120 KM, dok napredni jahaći paket koji uključuje prijevoz iz Sarajeva do Centra, osam treninga mjesečno od po 45 minuta košta 260 KM.

Individualni časovi su najbolji način za savladavanje jahačkih vještina, dok se grupni najčešće izvode sa od tri do sedam jahača i njegova prednost je zabava i kontakt s drugim jahačima.

Klub nudi i jahanja u prirodi, gdje dva sata platite 160 KM, a poludnevno jahanje u koje je uključena i užina – 300 KM.

Sport kao način života

Vrijednost konja određuje se prema njegovoj pasmini. Nekada je ovaj sport bio rezervisan samo za visoke staleže društva, ali vremena se mijenjaju. Za mnoge je jahanje postalo kultura življenja.

Jahanje blagotvorno djeluje na ljudsko tijelo, a mirnoća uma i sloboda koje jahanje pruža nemjerljivo su zadovoljstvo.

Sedamnaest konja nalazi se u Grudama u sklopu Konjičkog kluba Stina, koji je osnovan 2009. godine. Ime je simbolično – stijena, kamen – kao simbol Hercegovine, te simbol čvrstoće i ustrajnosti.

Najzastupljenija je pasmina borički arapski konj, zatim angloarap Atila, shagya arap - Kadija, holstein - Castor i nekoliko križanaca bosanskoga radnog konja i boričkog arapa. 

Licencirana fotografija

Sestre Marija Mikulić i Melani Pejić ostvarile su značajne rezultate kako na domaćoj tako i na internacionalnoj takmičarskoj sceni. Pejić je 2010. godine, s nepunih 15 godina postala državna prvakinja.

"Konji i konjički sport način su našeg života, a postali su i naše životno opredjeljenje kada je riječ o edukaciji i poslovanju", za Bloomberg Adriju kaže Marija Mikulić, trenerica u ovom klubu.

Najtraženija ponuda u njihovom klubu je terensko rekreativno jahanje – jahanje kroz pejzaže Bekijskog polja, te uz rijeke i jezera. Posebnu aktivnost koju nude je i terapija konjima.

Klub ima 50-ak aktivnih članova i veliki broj rekreativnih jahača.

"Ponosni smo da su iz naše škole jahanja izašli izuzetno uspješni jahači, koji su također prisutni kako na domaćoj tako i na međunarodnoj sceni konjičkog sporta. Izašli su neki novi prvaci, najuspješniji jahači u državi u svojim starosnim kategorijama, neki novi klinci", kaže ona.

Volje i znanja ima, mladih ljudi željnih promjena, kvalitetnih konja, izvrsnih imanja, privatnih ulaganja, međutim u odnosu na razvijene zemlje, gdje ovaj sport ima potpunu podršku, bh. konjički sport treba više državnih ulaganja. 

Licencirana fotografija

Mikulić se školovala u Irskoj, gdje je diplomirala na Akademiji konjičkih sportova. Sestre su radile s trenerima iz BiH, Hrvatske, Srbije, a kasnije su treneri dolazili iz drugih evropskih zemalja, a i same su pohađale edukacije u Njemačkoj i Francuskoj.

"A i danas, kada dobijemo poziv za turnir, kući se vraćamo punih ruku, s novim peharima, novim iskustvima i životnim lekcijama", objašnjava Mikulić.

Prema Jusufović, u toku je realizacija projekta Saveza konjičkih organizacija BiH u saradnji sa Savezom iz Austrije, u kojem jahači tokom zimskog raspusta borave i treniraju u mnogo naprednijem okruženju u Austriji te stiču nova iskustva i pripremaju se za prestižno takmičenja u Atini - Balkan Equestrian Championship 2023, gdje će prvi put nastupiti jahači iz naše zemlje.

Sva tri kluba mogu se pohvaliti mnogobrojnim nagradama i takmičenjima.

Prvi organizator i domaćin Prvenstva BiH, koje se održalo prošle godine, u disciplini dresure i paradresure bio je Konjički klub Visoko. Kako kaže Sara Čehajić, klub je prošle godine odnio prva mjesta na takmičenjima.

"Ovdje je bitno napomenuti da smo jedini klub u BiH koji ima adekvatne jahaće arene koje su uz velika odricanja napravljena tokom prethodne godine, te da smo dobili pohvale od Saveza FBiH za odličnu oganizaciju Kupa FBiH 2021. godine", navodi ona.

Licencirana fotografija

Već 17 godina ovaj klub uzgaja čistokrvne arapske konje te imaju jednog konja pasmine hrvatski sportski konj. Klub organizuje škole jahanja te terapijska jahanja.

"Kroz školu jahanja i terapijsko jahanje godišnje prođe više od 500 mladih jahača. Aktivnih članova u našem klubu je na godišnjem nivou od 50 do 70 jahača", objašnjava Čehajić.

Napominje da briga o konjima traži mnogo novca i vremena.

"U svijetu se na konjičke sportove i gleda kao na luksuzni sport, ali mi nudimo rekreativne časove jahanja, da svako ko želi probati jahati konja može sebi priuštiti taj užitak", navodi ona.

Jahanje povezuje čovjeka, konja i prirodu, a veza koja se u tim trenucima stvori između ove prelijepe životinje i čovjeka ne može se platiti novcem.