Većina ispitanika ne želi više živjeti da bi radilo. Oni žele raditi da bi živjeli. Čak 69 posto ih priželjkuje stabilnu karijeru s dobrim balansom između posla i privatnog života. Skoro 35 posto onih koji traže posao u Bosni i Hercegovini bi odbilo posao koji ugrožava balans privatnog i poslovnog života.
Pandemija koronavirusa donijela je neke nove trendove na tržištu rada kao što su hibridni modeli rada, Velika ostavka (Great Resignation) i najnoviji quiet quitting (tiho odustajanje).
Smanjen angažman radnika
Quiet quitting se odnosi na angažman radnika. Riječ je o ljudima koji odluče raditi samo svoj posao, bez preuzimanja drugih obaveza, i samo u okviru radnog vremena.
Prema pisanju Bloomberga, pandemija je usmjerila našu pozornost na izgaranje, ravnotežu između posla i privatnog života i ulogu posla u našim životima u širem smislu.
''Za mnoge koji odstupe od 110 posto predanosti poslu cilj su jače granice. Odbacuju dio emocionalne energije uložene u izradu PowerPointa, naprimjer, i umjesto toga dio toga čuvaju za prijatelje, porodicu i ispunjen život izvan posla'', piše Bloomberg.
''Quiet quitting jeste trend prisutan u BiH i zastupljen je među svim generacijama talenata'', za Bloomberg Adriju kaže Rialda Osmanović, Talent Acquistion Specialist u Popcorn Recruiters.
Pročitaj više: Dok stariji traže stabilnost, mlađi zaposlenici preispituju etičke vrijednosti poslodavca
Bazen radnika je presušio! Kakvim ih luksuzom poslodavci mogu zadržati
Hibridni model rada za kompanije donosi nove izazove
Kompanije moraju prepoznati uzrok
''Opravdanje za ovakav trend se može pronaći u činjenici da je balans poslovnog i privatnog života postao prioritet i da zaposlenici sa sve manje grižnje savjesti postavljaju granice emotivnog investiranja u rad, pogotovo izvan okvira radnog vremena'', pojašnjava Osmanović.
Goran Jurić, Talent Acquistion Specialist u IT kompaniji ZIRA, za Bloomberg Adriju kaže kako je najbitnije da kompanije prepoznaju uzrok ovog problema kako bi mogle adekvatno reagovati.
''To može uključivati promjenu procesa i kulture, a najbitnije je da se zaposlenici osjećaju cijenjenim za svoj rad i doprinos kompaniji'', dodaje Jurić.
Prema rezultatima nedavnog istraživanja MojPosao.ba, jedan od ključnih razloga odlaska radnika iz kompanije jeste nemogućnost karijernog napredovanja, stoga je važno da kompanija omogući najprije postojećim internim resursima priliku za karijerni razvoj prije nego se okrene eksternom pronalasku zaposlenika.
Poslodavci bi trebali osigurati da korporativna kultura ispunjava očekivanja modernih poslotražilaca.
''Veća plata i karijerni napredak mogu biti dovoljni da privuku kandidate – ali ono što dugoročno traže je dobar balans i fleksibilnost između posla i privatnog života. Ovo može uključivati mogućnost rada od kuće, fleksibilno radno vrijeme, te imati pristup različitim uslugama podrške porodici'', navodi se u istraživanju.
Osmanović ističe da je, s obzirom na to da kompanije sve više osluškuju potrebe željenih kadrova i talenata i tome prilagođavaju svoje pakete benefita, moguće da će i ovaj trend s vremenom blijediti.
''Koristan savjet za zaposlenike koji učestvuju u ovom trendu, svjesno ili nesvjesno, može biti da analiziraju uzrok svog mogućeg nezadovoljstva ili količinu svojih zadataka, te iskomuniciraju svoje zaključke s poslodavcem kako bi postigli kompromis na obostrano zadovoljstvo'', zaključuje Osmanović.
.webp){kind=icon}
