Mirisi Hercegovine u čaši: Vinarija Domano nudi prvi bh. pjenušac, i to 'pozlaćen'

Vinarija Domano iz Domanovića u Hercegovini spaja tradiciju, moderne tehnologije i strast prema lozi, koja se na hercegovačkom kršu uzgaja još od ilirskih vremena. Na Dubravskoj visoravni, tamo gdje sunce obasjava vinograde više od 2.300 sati godišnje, rađa se vino koje je Bosnu i Hercegovinu (BiH) upisalo na vinsku kartu svijeta, ali i prvi bh. pjenušac od sorte žilavka.

Od ruševina do svjetskih priznanja

Priča Domano vina počinje 1996. godine, kada je od nekadašnjeg poljoprivrednog giganta Hepoka kupljena mala, ratom razrušena vinarija. U godinama koje su slijedile, vinarija je obnovljena, nabavljena je savremena tehnologija svjetskih proizvođača kao što su Vaslin Bucher i TMC Padovan, Compart i Eurostar, a prve boce su ubrzo napustile podrum.

Matea Bošković iz vinarije Domano za Bloomberg Adriju kaže da kulminacija dolazi 2017. godine, kada je Domano osvojio dvije platinaste medalje na Decanteru - za žilavku i blatinu, čime su ta vina proglašena najboljim u regiji istočne i srednje Evrope.

Matea, s kojom smo razgovarali na posljednjem međunarodnom vinskom i gastro festivalu Vinosaur, pojašnjava da su žilavka i blatina autohtone sorte.

"U tu grupu svrstavamo i trnjak, on je dosta rasprostranjen po Hercegovini, tako da možemo reći da je i on autohtona sorta. Od internacionalnih sorti možemo izdvojiti merlot, cabernet sauvignon, a imamo chardonnay, pinot noir", kaže Matea.

Domano vina (Instagram)

 

Vinogradi na kršu i vjetru

Domano vinogradi prostiru se na 40 hektara na Dubravskoj visoravni, na parcelama koje nose imena Luka, Milinovača, Mitrovača, Humčine i Bogoševac, koje se nalaze u krugu od 10 kilometara. Smješteni su na oko 430 metara nadmorske visine, gdje stalni protok zraka sprječava razvoj bolesti, a zemlja - mješavina škriljca i humusa - daje grožđu poseban karakter.

U tim vinogradima pored pomenutih autohtonih i međunarodnih sorti rastu i sorte bena, krkošija, alicante bouchet i vranac, a svaka bobica, kažu u vinariji, nosi priču o suncu, kamenu i rukama vinogradara.

Vinogradi Domano (Vina Domano Facebook page)

 

Prvi bh. pjenušac od 100 % sorte žilavka

Matea posebno ističe da su ponosni na njihovo pjenušavo vino, koje rade klasičnom metodom - Brut.

Imaju pjenušac Domano - klasična metoda BRUT, za koji ističu da je vrhunsko pjenušavo vino izvrsne čistoće i svježine, što ga čini laganim i ugodnim u čaši.

Druga vrsta pjenušca koji nude je je Domano GOLD - pjenušac s listićima 23K zlata. "Na nosu se otvara cvjetnim aromama i laganim dimom, da bi se bouquet kasnije zaokružio citrusima - grejpom i limunom. Na okusu je izrazito mineralan, raskošan, snažan", navode u vinariji opisujući pjenušac.

Vinarija Domano (Vina Domano Instagram page)

 

Sve više potrošača traži laganija vina

Godišnje vinarija proizvede oko 250.000 litara vina. Bijela i rose vina fermentiraju u inox tankovima, a crvena u drvenim vinifikatorima. Poseban ponos predstavlja najveća hrastova bačva u Bosni i Hercegovini, zapremine 16.230 litara - pravi spomenik tradiciji čuvanja vina.

Što se tiče izvoza, prema Mateinim riječima, trenutno su vina Domano dostupna u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, ali probijaju se i na druga tržišta, prvenstveno evropsko. Tako njihova vina, osim u BiH i pomenutim zemljama, možete pronaći i u Njemačkoj.

"Sve više potrošača traži upravo ta pjenušava, voćna, laganija vina. Uveli smo novitete, pa imamo Domano cuvée red i Domano cuvée white. Cuvée white je spoj Žilavke i Chardonnayja. Ljudi koji vole spoj kupažiranih vina mogu uživati u našim crvenim i bijelim kupažama", objašnjava Matea.

Matea Bošković u sredini (Bloomberg Adria)

 

Kušaonica vina i blizina istorijskih lokaliteta

Smještena na raskršću istorije, vinarija Domano okružena je blagom kulturne baštine. Na svega nekoliko kilometara nalaze se srednjovjekovna utvrda Počitelj, villa rustica Mogorjelo iz vremena rimske antike, te park prirode Hutovo blato. Nešto dalje su nekropola Radimlja iz srednjeg vijeka, zatim ilirski antički grad Daorson, te srednjovjekovna utvrda Stari Vidoški grad. Treba istaći i blizinu Mostara (Stari most) i Blagaja (Stjepangrad, vrelo Bune i tekija), Međugorje (Gospino svetište) te Dubrovnik.

U takvom ambijentu nastala je i kušaonica vina, izgrađena u starom hercegovačkom stilu, s modernim ambijentom. Uz pogled na vinograde, unutrašnji prostor i terasa primaju do 80 gostiju. Tu se, uz čašu vina, poslužuju hercegovačke delicije - pršut, sir, peka...

Vinarija Domano (Vina Domano Instagram page)

 

"Bilježimo dosta posjeta vinariji ispred koje je mali vinograd, a imamo i podrum, vinske ture...", priča Matea i dodaje da su posjetioci zainteresovani i za degustacije i za istoriju vinarije Domano.

Kušaonica Domanovih vina nije samo mjesto za uživanje u kapljici - to je prostor gdje se organizuju rođendani, konferencije, poslovni susreti, pa i mala vjenčanja. Enolozi i tehnolozi posjetioce vode kroz podrume, objašnjavaju tajne fermentacije, miris hrasta i značenje svake godine zapisa na etiketi. Kušaonica je zatvorenog tipa i sve vrste proslava i skupova se unaprijed dogovaraju.

"Svaka boca nosi dio našeg sunca, zemlje i truda", poručuju iz vinarije Domano.