Nakon upravo završenih opštih izbora u Jermeniji čini se kao da će se ova zemlja dodatno okrenuti ka EU i jačanju veza sa zapadom. Da li će se i dogoditi ne znamo, međutim ta mala, plodna oaza između nemirnih voda Irana, Turske, Azarbejdžana i Gruzije, a usidrena čudovišnim i snijegom prekrivenim Araratom, za sada se kreće nekim svojim iskonskim ritmom. U njemu, Ararat ili Masis kako ga Jermeni zovu, sa svojih 5.137 metara visine i vidljiv gotovo sa svake tačke oduzima dah dok prirodi vraća vodu i snagu. Do njega mali Ararat ili Sis, visok kao dva Kopaonika (3.925 metara) kao da niko ne primjećuje.
Vrh planine Ararat kada se gleda iz Jerevana | Depositphotos
U Jerevanu živi nešto više od milion stanovnika i bar tri puta toliko automobila, kako se povremeno čini. Šašava kombinacija najnovijih kineskih eletromobila i istih onih lada koje su kod nas odavno istrulile neisplative zbog velike potrošnje goriva. Ali ove i dalje guraju, a kad se malo pomjerite iz centra, gotovo su jedina vozila na koja ćete naići. Briga ih za potrošnju kad litar goriva staje jedan evro, a gas 50 centi.
Vjerni saputnik na drumovima Jermenije | Nenad Basarić
Da li zbog saobraćaja, ili stava "mi smo gotovo uvijek u nekom ratu" – govori djevojka na ulici, ali na prelijepim širokim trgovima često i po nekoliko policijskih automobila danonoćno vrte ninu-ninu rotacije što tokom noći šareni atmosferu, ujedno ulivajući sigurnost. Uostalom Jerevan je šesti grad na svijetu po pitanju bezbjednosti.
Pink City, ili grad sunca kako ga još zovu, s pravom nosi to ime pošto su monumentalne građevine naizgled vječito mlade. Uzrok je tuf, vulkanski crvenkasti kamen koji prekriva fasade i čuva ih vijekovima besprijekorno čistim i nenarušenim. A koristi se i kao masivni i teški ukrasni čep za boce Proshyan brendija.
Nenad Basarić
Cvijeće, povrće i voće koje majstorski suše, pozorišna i muzejska kultura, prostrani trgovi i parkovi, široki bulevari, brojne fontane i vodoskoci, sve to stoji uz neprestano pominjanje Ararata, ali i ere Sovjetskog Saveza (1921 – 1991) od čije vladavine i do koje se naizgled sve računalo.
Nenad Basarić
Prije podne ulice su praktično puste, a lijepe žene, djeca i muškarci prilično uniformnog izgleda, kao da tek oko 22 časa ispune ulice. Saobraćaj je do kasnih sati izuzetno živ pa ubrzo postaje jasno zbog čega većina radnji radi do ponoći a mnoge i non-stop. Kao da pravi život u desetak pozorišta, dvadesetak bioskopa, operi, baletu kreće tek tad. Ararat regija poznata je inače po prilično surovoj klimi. Krajem proljeća već polu-pustinja, zimi je znalo biti i -27 C, dok su ljetnje temperature oko 43 stepena Celzijusa pa ljudi u poljima uglavnom živnu i rade noću. Možda se taj ritam usadio i u urbanu sredinu.
Nenad Basarić
Concours Mondial de Bruxelles 2026, koje se seli iz države u državu, i 33. izdanje ovog internacionalnog vinskog održalo se u megastrukturalnom zdanju iz sovjetskog doba Karen Demirchyan Sports and Concerts Complex. Organizovane ture za sudije ovog nadmetanja cvenih, bijelih i pjenušavih vina, idealna su prilika da Jermeniju i Jerevan, makar iz vinske vizure bolje upoznamo.
Karen Demirchyan Sports and Concerts Complex | Nenad Basarić
Odmah da pojasnimo – jermenski konjak ili brandy je među tri najvažnije izvozne stavke u državi danas, dok je SSSR punih sedam decenija branio vinarima da rade vina od oko 450 autohtonih sorti koliko ih tu ima. Jednostavno, za 25 odsto ukupne proizvodnje brendija bila je "zadužena" Jermenija pa otud brojne fabrike brendija širom zemlje.
Geghrad manastir je pod zaštitom UNESCA | Depositphotos
Slično je bilo i u nekadašnjoj Jugoslaviji, jeftino industrijsko vino protjeralo je vrijedne autohtone sorte pa se prokupac, tamjanika i druge, posljednjih dvije ili tri decenije s mukom vraćaju dok širom zemlje niču nove vinarije. U Jermeniji je taj proces krenuo dosta kasnije, broj vinarija se tokom posljednje decenije utrostručio, a mnoge su i više nego ekskluzivne. Sad ih je 180, proizvedu oko 12 miliona litara vina od čega se trećina izveze u 39 zemalja svijeta.
Ovako vas goste u Jerevanu | Nenad Basarić
Ukupno se 55 sorti koristi (32 za vino, ostalo su stone ili desertne) pri čemu su značajne samo dvije: sev (crno) areni i bijelo voskehat. Garan, dmak, lalvari, haghtanak, kangoun, charentsi, tigrani, khndoghni, alurdeni, tek su u tragovima u vinogradima.
Oda jermenskim ženama
Kažu nam da su Jermeni krajnje miroljubiv narod. Dokaz tome su i statue na trgovima. Centralni trg u Jerevanu se zove trg Republike, ali je nekada bio Lenjinov trg. Po oslobađanju od Rusa njegova ogromna statua nije srušena već je premještena u zadnje dvorište Nacionalne galerije. Još veća Staljinova srušena je. Ali ne iz čiste mržnje, već zbog veličine i težine koja je koštala jedan život i više od dvadeset povrijeđenih radnika. Ostao je na kraju samo džinovski postament. A pošto je tako prazan ružno izgledao trebalo ga je nečim ispuniti. I postavljen je na njega spomenik jermenskoj ženi, čija hrabrost i odlučnost održava naciju kroz sve nedaće, od genocida do ratova oko teritorije, razornih zemljotresa i čega sve ne.
Detalj iz pećine Areni | Nenad Basarić
Predvođeni policijskom pratnjom kako bi se probili kroz gužvu a i kasnije pokraj betonskih podsjećanja na ratne dane jurimo ka bitnom odredištu. Pećina Arena-1 u pokrajini Vajtos Džor, blizu granice Irana i Turske je mjesto najvažnijeg otkrića (2007. godine) u sferi vinarstva, najstarije vinarije na svijetu. Penjanje uz brdo do pećine ptica kako je neki nazivaju proizvodi manji umor ali sve odmah nestaje kad se nađete u uskom tunelu koji vodi do zaštićene lokacije gdje se u zemlji vide razbijeni karasi (amfore ili kvevri kako ih u Gruziji zovu), posude za fermentaciju, presa za grožđe. Starost, više od 6.100 godina. Tu je nađena i ženska kožna cipela broj 37 stara 5.500 godina kao i zrno divljeg grožđa (silvestris) od prije 8 milenijuma koji se danas nalaze u muzejima. Tri ljudske lobanje govore da je ljubitelj vina iz bronzanog doba radi dobre berbe božanstvima ovdje prinosio mlade žene kao žrtvu.
Nenad Basarić
Pejzaži Jermenije mogu biti surovi ali i zavodljivi. Kanjoni, visoki zidovi planina, često bez vidljivih šuma. Mudri šahovi i drugi vladari su tokom istorije sadili guste šume, vrtove, praktično uz svaku novu prijestolnicu nicalo bi zelenilo, kakva irigaciona linija da navodni žednu zemlju i pruži hlad. Tu negdje je nacionalni park u kome živi devet posljednjih kavkaskih leoparda od kojih Adama i Evu ljubitelji prate na ekranu.
Nenad Basarić
Potreba za zelenilom očita je posebno u Jerevanu ili Erebuniju kako se nekada zvao. Grad sa svojih tridesetak hiljada žitelja dočekao je 1924. godine dolazak Jermenina iz Rusije. Genijalni arhitekta Aleksandar Tamanijan stigao je sa idejom da napravi novi grad za nekih 100 - 200 hiljada stanovnika, a da se pritom Ararat vidi sa svih strana. Zadatak nije bio jednostavan ako se zna da je ovaj grad ustanovljen 782. godine prije nove ere možda drugi najstariji na svijetu, stariji čak 29 godina od Rima u zemlji koja je zvanično prva prihvatila pravoslavno hrišćanstvo (301. godine).
Centralni gradski trg u Jerevanu | Depositphotos
I upotrebio je ono na čemu su uspjeli Pariz, Barselona ili Sankt Petersburg, centar grada je poput šahovske table. Široke avenije pod pravim uglom, a onda dva kružna prstena oko grada. Čemu? Pa da se između njih posadi zeleni pojas koji će grad braniti od naleta vjetra i prašine.
No kako se grad širio da primi radnike za sve fabrike koje su Rusi ovdje podigli, od stotinak hiljada ljudi danas se došlo do više od miliona a neboderi nemilosrdno niču po obodima.
Tamo gdje su šah i ples obavezni predmeti u školi
Kafići puni zelenila i cvijeća, opuštena atmosfera i umjerene cijene, umjetničke postavke na ulicama te brojni festivali prava su "meka" za posjetioce. Nismo vam rekli da su šah i ples obavezni predmeti ovdje u školama? Čitavog ljeta se plesni festivali odvijaju na ulicama a svi učitelji plesa besplatno tu podučavaju. Kad dođete u pojedine vinarije sačekaće vas lavaš hljeb, duduk instrument i etno ples, a pokušaće da vas nauče neku od jermenskih igara nalik na naše kolo.
Ples je u Jermeniji dio nacionalnog identiteta | Nenad Basarić
Između pet državnih i desetine privatnih univerziteta, mnogih monumentalnih kulturnih i turističkih čuda, da pomenemo samo zgradu baleta i opere koju je projektovao pomenuti Tamanijan, dok je u neposrednoj blizini Matenadaran, institut za drevne rukopise, muzej i arhiv koji čuva 23.000 drevnih srednjovekovnih rukopisanih dokumenata. Posvećen je Mesropu Mashtotsu, svešteniku lingvisti koji je stvorio jermenski alfabet. Jermeni su imali jezik ali ne i slova da prevedu Bibliju, što je Mesrop uradio. Danas alfabet ima 39 slova, tri su nedavno dodata. A kakav je jezik? Probajte samo da naučite kako se na jermenskom kaže "hvala". Hvala, ne treba...
Charles Aznavour i obnova
Nedovršene Kaskade iz pet dijelova, a trebalo je da ih ima sedam, sa 572 stepenika i brojnim fontanama su praktično zaštitni znak urbanog grada, mjesto gdje se sreću rezidencijalni i "city" dio prepun kafića i restorana, mjesto susretanja. Do vrha se može popeti i pokretnim stepenicama, ali se najčešće silazi pješke jer je pogled sa Kaskada na mali i veliki Sis (Ararat) veličanstven. Na samom vrhu Kaskada moderna građevina, rezidencija francuskog Jermenina, Charles Aznavoura. On tu nikada nije bio i možda jednoga dana to postane njegov muzej, ali država je izgradnjom željela da se oduži čovjeku koji je pomogao kad je bilo najteže.
Oda Charles Aznavouru u Voskevaz Winery | Nenad Basarić
Zemljotres od 9,5 stepeni bukvalno je 1988. sravnio sa zemljom sjeverozapadni dio Jermenije. Čak 250.000 ljudi ostalo je bez doma, a 25.000 izgubilo život. U obnovi je Aznavour učestvovao i materijalno i na svaki drugi način a mnogo je učinio i Kirk (Kerkor) Kerkorian, multimilijarder jermenskog porijekla, čovjek koji je stvorio Las Vegas.
Putevima vina
Ali vratimo se vinskim putovanjima. Hin Areni Winery se nalazi na 1.000 metara nadmorske visine u neposrednoj blizini Arena-1 pećine. Proizvodnju su krenuli 2013. godine sa 100.000 litara, deceniju kasnije digli novu vinariju za 1,3 miliona boca. Organski uzgajaju sorte voskehat i areni na 25 hektara.
U jermenskom hrastu odležavaju crvena vina koja potencijalom i bojom podsjećaju pomalo na prokupac, dok je bijelo svježe i mineralno. Poklanjaju nam slamnate šešire zbog sunca, sedamo u džipove i voze nas na 2.000 metara gdje su vinogradi. Bijeli šatori, cvijeće, voće, tradicionalna zakuska dok jak vetar prijeti da prevrne visoke čaše i savršeno se uklapa uz živu muziku. Prava gozba sačekuje nas potom dole kraj puta u njihovom restoranu.
Crveno vino iz Hin Arenu Winery | Nenad Basarić
Yerevan Brandy Company, legendarna brendi firma osnovana 1887 godišnje proizvede deset miliona litara, a nama priređuje žurku na otvorenom uz bogatu trpezu i nastup benda. Kokteli sa brendijem su uvod u obilazak objekta gdje je najstariji destilat u boci iz 1902. godine. U arhivi neki su pampuri još original, drugi su zamijenjeni. Najsnažniji brendi nosi ime Yerevan i sadrži 57 odsto alkohola. Kažu da je rađen specijalno za kupce na Sjevernom polu da ih zagrije. Imaju oko 15 različitih vrsta brendija, najjeftiniji je deset evra, najskuplji onaj star 70 godina po cijeni od 5.000 evra.
Yerevan Brandy Company | Nenad Basarić
Posjete se ređaju, atraktivan je vinski hotel Red Bridge u jednom od najstarijih dijelova grada. U jednom drugom, prije dolaska Rusa bilo je 100 crkava, danas ima jedna.
Svečano otvaranje ovog izdanja Concours Mondial de Bruxelles održano je kraj paganskog hrama iz prvog vijeka u selu Garni, jednom od prvih naseljenih mjesta na prostoru gdje je Noje svojevremeno na Araratu posadio vinograd. Predanje kaže da su tu ljudi konstantno držali naselje još tri milenijuma prije nove ere. Istraživanja govore kako je to bilo i omiljeno mjesto dinastija koje su tu zbog jako dobre klime, nježne zime i ljeta, uvijek lijepog vremena imali svoje ljetnje rezidencije.
Nenad Basarić
Gotovo identičan kao Akropolj, Garni Pagan Temple, jedini paganski hram u Jermeniji ali i u bivšem Sovjetskom Savezu, je tokom vijekova rušen i građen. Veliki zemljotres u 17. vijeku do korijena ga je slistio ali je ostalo 30 odsto originalnog kamena da se opet vine u punoj ljepoti. Igra svjetla, muzike, plesa, veličanstveno je odradila posao u noći da sve bude čarobno oko hrama posvećenog bogu sunca Mitre (Mihar). Garni Templ je najposećenije turitičko mjesto u Jermeniji tokom posljednje decenije.
Gdje je najbolji oranž u Jermeniji?
Obilazeći region Armavir u neobičnoj vinariji Mannukyan Wine and Brandy Factory nalik na katedrale sa mnoštvom kipova, vodoskoka uz zvuke citre, prvo nas dočekuje ples, a potom vina. Proizvode 450.000 boca, jedna od linija nosi naziv Anamori, a brendi za sad odležava jer posluju tek od 2020. godine.
Mannukyan Wine and Brandy Factory | Nenad Basarić
Ovdje smo u društvu džinovskog kamenog orla probali možda najbolji oranž u Jermeniji, a potom pohitali ka Karas vinariji koja grožđe uzgaja na čak 400 hektara i to 29 sorti. Ogromna noćna žurka sa raskošnim posluženjem i Araratom gotovo na dodir udaljenim (nažalost tamo mogu samo pripadnici NATO baze) završena je sjajnim jazz koncertom i ogromnim balonom koji je plamteo u noći iznad ove, jedne od vodećih vinarija.
Nenad Basarić
Ipak najzanimljivije je djelovala Voskevaz Winery u Aragatsotn regionu. Kao kakav zamak čuda zapravo ima tu neku humanističku crtu u sebi. Osim što posjeduje najveću kolekciju upotrebljivih karasa (amfora), krije ispod zemlje tajne odaje, ono nad zemljom takođe dobro "zvuči". Veliki dijelovi objekta posvećeni su djeci (besplatna škola umjetnosti), koncertnoj dvorani, ogromnoj degustacionoj sali.
Voskevaz Winery | Nenad Basarić
I dok nas Jasmin uči kako su kajsije bitan dio, ne samo ishrane nego i kulture, iznad glava promiče akrobata na žici sjedeći na biciklu.
Voskevaz vinarija osnovana 1932. je iz doba Sovjetskog Saveza. Sve su 1997. obnovili Davit Hovhannisyan i njegova braća.
Nenad Basarić
U podrumu burad su od jermenskog hrasta, rade samo sa autohtonim sortama, tri bijele i četiri crvene, a imaju i dvije vrste desertnog vina, oranž, vina od nara. Od 2004. posvetili su se drevnoj jermenskoj tehnici kahani koja podsjeća na pasito. Grožđe se prirodno suši i dehidrira. Proizvode 40.000 litara vina, nude individualne boksove za odležavanje vaših vina u idealnoj atmosferi podruma, a jedan od boksova zauzeo je Nikola, sin Charlesa Aznavoura.
Karasi - amfore stare 100 do 150 godina | Nenad Basarić
Potom ulazite u osam odvojenih prostorija, neku vrstu muzeja četiri metra ispod zemlje. Kako su Rusi zabranili uzgoj vina jer je u fokusu bio konjak, ovdje su 1930. lokalni ljudi tajno riješili da sagrade osam prostorija ispod zemlje bez vrata i prozora. Kroz mali kvadratni otvor na vrhu bi gurali grožđe ka dnu, čak 11 tona vina u svakom. Zidovi su bili obloženi parafinom, voskom, a danas su prostorije pretvorene u originalni muzej. Ovde su ljudi oduvijek voleli vino, rizikovali su da ga prave i nikada nisu prestajali.
Ovako se priprema kafa u Jermeniji | Nenad Basarić
Inače kupuju po selima i koriste karase stare 100 do 150 godina jer nove amfore dodaju vinu note i arome gline dok ovi korišćeni i stari čuvaju mineralnu slanoću i sortne note. Samo premijum vino fermentiše u amforama koje nisu ukopane, oranž odležava u karasima od 800 do 1.100 litara i nikad ne miješaju stilove. Vosak se stavlja na vrh vina da spriječi oksidaciju a poslije dva do 12 mjeseci u karasu vino ide u bure. Kako se amfore peru? Pa morate imati jako sitne radnike koji mogu da se uvuku unutra.
Detalj iz Armenia Wine Company u kojoj se nalazi i muzej vina | Nenad Basarić
Poseban doživljaj je bio uz kišu i pozdravni ples tokom posjete Armenia Wine Company u kojoj se nalazi i muzej vina. Ozbiljno uređen prava je poslastica obići ga sa čašom pjenušavca u ruci i još dublje zaći u vinsku istoriju i suštinu. A prije gala večere i banketa u jednom od najprestižnijih hotela Jermenije, Seven Visions Resort & Places na kraju druženja, ručali smo u fabrici tepiha.
Uz živopisne ćilime i ko zna koju čašu vina za trenutak smo povjerovali da ćemo na ćilimu poletjeti. No to je ipak bio avion firme Turkish Airlines koja vas dobro ugosti i na kraćim relacijama. Mi smo se vratili preko Istanbula, ali postoji i direktna linija do Jerevana. Pa eto vam prilike.
.webp){kind=icon}
