Rat između Irana, SAD i Izraela, koji je ušao u treću nedjelju, uveliko utječe na turističke tokove u Evropi, a posebno na istočni Mediteran, region koji svake godine privlači desetine miliona turista. Prvi signali iz turističke industrije ukazuju na usporavanje rezervacija za destinacije koje se trenutno smatraju nebezbjednim, dok dio potražnje počinje da se preusmjerava ka zapadnom Mediteranu i drugim, u ovom momentu, manje rizičnim tržištima.
To potvrđuje i Aleksandar Seničić, direktor YUTA. "Možemo reći da jeste zabilježeno nešto manje interesovanje za inostrane destinacije u susret predstojećim praznicima. Ipak, interesovanje za evropske gradove i dalje postoji, s obzirom na to da se te destinacije trenutno ne percipiraju kao ugrožene. Istovremeno, primjećen je porast interesovanja za domaće destinacije", kaže on za Bloomberg Adriju.
Preokret je uslijedio već u prvom trenutku, čim je sukob zahvatio veći dio Bliskog istoka, uz zatvaranje zračnog prostora, otkazivanje letova i rast geopolitičke neizvjesnosti. U međuvremenu, UAE su ponovo otvorili zračni prostor, ali je prvobitni strah (uz nastavak rata) bio dovoljan da turisti preispituju svoje planove za ljetovanje ove godine.
Britanska turistička kompanija "On the Beach" povukla je svoju prognozu profita nakon naglog pada rezervacija za ljetovanja u Grčkoj, Turskoj, na Kipru i u Egiptu, prenio je Reuters. Putnici iz Evrope se sada više okreću Španiji, Portugaliji, Italiji, Malti i Hrvatskoj, što je, zapravo, ponavljajući obrazac. Razlozi za to nisu samo percepcija bezbjednosti, već i zavisnost turizma od sigurnih avionskih ruta.
Seničić takođe kaže da otkazivanja ima, posebno za destinacije koje se nalaze u širem regionu sukoba, a to su prije svega Dubai, Abu Dabi i okolne zemlje. Istovremeno, kaže, pada interesovanje za Kipar, Egipat i donekle Tursku, ali Grčku ne vidi kao ugroženu u ovom momentu. Štaviše, "Grčka ostaje tradicionalno najtraženija destinacija", dodaje.
Poruka grčkog premijera
Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis izjavio je da Grčka neće učestvovati ni u kakvim vojnim operacijama u blizini Irana.
'Kratak odgovor je ne - Grčka neće učestvovati ni u kakvim operacijama u zoni trenutnih vojnih dešavanja', rekao je Mitsotakis u utorak na događaju Bloomberga u Atini.
'Sumnjam da trenutno postoji značajna spremnost u Evropi za takvu misiju', dodao je.
Grčka ostaje po strani, što joj 'daje imunitet' kod turista / Depositphotos
"Otkazivanja se, uglavnom, odnose na polaske u narednih mjesec dana, dok se za kasnije termine klijenti više raspituju o uslovima otkazivanja. Važno je naglasiti da ove zemlje nisu direktno pogođene ratom, da nije proglašeno vanredno stanje i da aviosaobraćaj funkcioniše nesmetano, pa strah sam po sebi ne predstavlja osnov za otkazivanje bez penala."
Ipak, prema riječima direktora YUTA, "i dalje postoji značajan broj putnika koji ne odustaje od Egipta, Turske i Kipra - oni prate situaciju, ali ostaju pri svojim planovima i u kontaktu s agencijama".
Ovde je važno napomenuti i da aviokompanije najčešće otkazuju letove kada za to postoje bezbjednosni ili operativni razlozi, poput zatvaranja vazdušnog prostora zbog rata, loših vremenskih uslova, tehničkih problema ili odluka nadležnih vlasti. U tim situacijama, kada prevoznik otkaže let, putnici imaju pravo na povrat novca ili alternativni prevoz.
Kada je riječ o Kipru, od kojeg putnici sada odustaju zbog straha, pravila su drugačija: budući da se letovi odvijaju regularno, jer zračni prostor nije zatvoren, a samo ostrvo nije ratna zona - odgovornost u slučaju otkazivanja je na putniku. Drugim riječima, kada putnik sam otkaže rezervaciju, a let se odvija po planu - nema prava na refundaciju. Sve zavisi od vrste karte, tako da oni koji su kupili "nefleksibilne karte" najčešće ne mogu da dobiju novac nazad, iako je razlog odustajanja bezbjednost.
Kipar - najizloženija evropska destinacija
Među evropskim destinacijama najizloženijim posljedicama sukoba trenutno je Kipar. Početkom marta iranski dronovi Shahed gađali su britansku vazdušnu bazu Akrotiri na ostrvu, što je prvi put da je teritorija EU direktno povezana sa vojnim operacijama u okviru ovog sukoba.
Kipar se, inače, nalazi svega nekoliko stotina kilometara od Bliskog istoka i već decenijama ima važnu ulogu u vojnoj infrastrukturi regiona. Na ostrvu se nalaze britanske vojne baze Akrotiri i Dhekelia, koje koriste i zapadni saveznici za operacije u istočnom Mediteranu i na Bliskom istoku.
Iako Kipar nije ratna zona, sama činjenica da se na ostrvu nalaze aktivne vojne baze i da je već bilo napada u njihovoj blizini, odvratila je deo turista od Kipra. Predstavnici sektora su naveli da je nakon eskalacije rata došlo do usporavanja rezervacija za proljetne i rane ljetne termine na Kipru, dok su neki turisti otkazali putovanja odmah nakon napada dronom na Akrotiri.
Incident koji je privremeno izazvao poremećaje u aviosaobraćaju i zatvaranje aerodroma u Larnaki, dodatno je pojačao strah među putnicima iz zapadne Evrope. Ipak, zvaničnici iz turizma ističu da je još uvek rano procjenjivati razmjere štete i da bi ljetnja sezona mogla da se stabilizuje, ukoliko se bezbjednosna situacija u regionu ne pogorša.
Dronovi iranske proizvodnje Shahed gađali su britansku vojnu bazu Akrotiri na Kipru početkom marta / Bloomberg
Šta nam govori historija
Za razliku od Kipra, Grčka i Turska nisu direktno uključene u sukob, ali su deo šireg regiona koji turisti često posmatraju kao jednu geografsku celinu. Ako je Kipar ugrožen, javlja se strah da bi napetosti lako mogle zahvatiti i obližnje zemlje. Turistički sektor u Grčkoj zasad nije pretrpio veliki pad, mada Tovima izvještava da industrija "pažljivo prati rezervacije". Ipak, to svakako ne signalizira bilo kakve posljedice po grčka ljetovališta.
Doduše, u sličnim situacijama u prošlosti, pad turizma dolazio je sa zakašnjenjem - tek kada turisti počnu da otkazuju ljetovanja nekoliko nedelja prije sezone. Primera radi, tokom migrantske krize 2015. turizam na Lezbosu je pao skoro 70 posto u jednoj sezoni zbog straha od nestabilnosti u regionu. Nakon terorističkih napada i neuspelog vojnog puča u Turskoj 2016, broj stranaca u zemlji pao je za oko 30 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Turska je formalno članica NATO-a, ali istovremeno održava relativno bliske odnose s Iranom / Bloomberg
Egipat je nakon političke nestabilnosti i napada na ruski putnički avion iznad Sinaja 2015. izgubio više od polovine stranih posjetilaca u narednim godinama, dok je Tunis nakon napada na muzej Bardo i turističku plažu u Susu iste godine zabilježio pad dolazaka turista od oko 25 posto u jednoj sezoni.
Turizam je takođe snažno reagovao i tokom rata između Izraela i Hamasa 2014. godine, kada su dolasci turista u Izrael pali za oko četvrtinu tokom ljeta. Čak i zemlje koje nisu bile direktno uključene u sukob osjetile su posljedice: Liban je tokom rata u Siriji izgubio oko 40 posto turista iz zemalja Zaliva.
Kad geopolitika umješa prsteRazvoj situacije na Bliskom istoku možda može imati indirektne posljedice i na širi region jugoistočne Evrope. Rumunija je, na primer, odobrila Sjedinjenim Američkim Državama korišzenje svojih vojnih baza, uključujući vazdušnu bazu Mihail Kogălniceanu na obali Crnog mora, koja je važna logistička tačka za operacije NATO-a u regionu. Time istočna Evropa dobija važniju ulogu u logistici zapadnih vojnih operacija prema Bliskom istoku. Iako Srbija nije direktno uključena u ove operacije, geografska blizina Rumuniji može utjecati na percepciju bezbjednosti među turistima, posebno onima koji planiraju putovanja u jugoistočnu Evropu ili istočni Mediteran. "Geografska blizina Rumunije svakako može doprinijeti određenom osjećaju zabrinutosti kod putnika. Ipak, ne očekujem da će to značajno uticati na ukupnu percepciju bezbjednosti među građanima Srbije", kaže Seničić. Koliko Bliski istok može izgubitiProcjene turističke industrije pokazuju da rat već izaziva velike gubitke za sektor putovanja i turizma na Bliskom istoku. Prema World Travel & Tourism Councilu, region trenutno gubi najmanje 600 miliona dolara dnevno u međunarodnoj turističkoj potrošnji zbog zatvaranja zračnogprostora, otkazivanja letova i pada povjerenja putnika. Istovremeno, analitička kuća Tourism Economics procenjuje da bi broj međunarodnih dolazaka u region mogao da padne između 11 i 27 posto tokom 2026. godine, što bi značilo od 23 do 38 miliona manje turista nego što se ranije očekivalo. Iako istočni Mediteran nije sam po sebi ratna zona, turizam je posebno osjetljiv na bezbjednosne rizike i promjene u aviosaobraćaju, tako da - ukoliko se sukob produži do početka ljetnje sezone - deo potražnje će se nesumnjivo preliti na zapadni Mediteran i druga stabilnija turistička tržišta. |
Ko može profitirati od promjene turističkih tokova
Istorijski gledano, geopolitičke krize rijetko smanjuju globalni turizam - one ga samo preusmjeravaju. Tokom političkih nemira u Egiptu i Tunisu posle Arapskog proleća 2011. godine, dio turističke potražnje preusmjeren je ka Španiji, Italiji i Grčkoj. Španija je, na primjer, u narednim godinama zabilježila snažan rast turističkih dolazaka - s oko 53 miliona posjetilaca 2010. na više od 75 miliona 2016. godine - dok su prihodi od turizma porasli sa približno 52 na više od 60 milijardi eura godišnje. Sličan obrazac viđen je i nakon terorističkih napada i pokušaja puča u Turskoj 2016, kada je broj stranih turista u zemlji pao za oko 30 posto, dok su konkurentske destinacije - opet u zapadnom Mediteranu - zabliježile rast dolazaka i prihoda.
Prema podacima Svjetske turističke organizacije (UNWTO), Španija je u tom periodu postala druga najposjećenija zemlja na svijetu i jedan od najvećih dobitnika. Sličan obrazac počinje da se nazire i sada: agencije u Evropi beleže rast interesa za Španiju, Portugal i Italiju, ali i za Maltu i Hrvatsku. Deo putnika razmatra i daleke destinacije poput Kariba i jugoistočne Azije.
Ima li garancije od agencija
Na pitanje da li turisti sada češće biraju aranžmane sa fleksibilnim uslovima otkazivanja ili dodatnim putnim osiguranjem, Aleksandar Seničić odgovara da opšti uslovi putovanja jasno definišu otkazne penale.
"U standardnim okolnostima, putnik može otkazati aranžman do 45 dana prije puta uz minimalne troškove (do oko pet posto). Međutim, kod posebnih ponuda (npr. nerefundabilne aviokarte), troškovi otkaza mogu biti znatno viši. Postoji mogućnost uplate osiguranja od otkaza putovanja, ali je važno provjeriti koje situacije polisa pokriva. U praksi, naši putnici rijetko koriste ovu vrstu osiguranja i često ga mješaju sa putnim zdravstvenim osiguranjem, koje pokriva isključivo medicinske troškove tokom putovanja, a ne otkaz aranžmana."
Prema mišljenju direktora YUTA, produženi sukob će gotovo sigurno dovesti do promjena u turizmu, a najveći gubitnici mogle bi biti destinacije koje su svoj imidž gradile na bezbjednosti, poput Dubaija i Abu Dabija, ali i zemlje u regionu poput Turske, Kipra, Egipta i Jordana. Takođe, kaže da daleke destinacije koje su se često koristile preko čvorišta poput Dubaija i Dohe - ubuduće mogu postati skuplje i manje dostupne.
"S druge strane, određene destinacije bi mogle profitirati - prije svega Grčka, Crna Gora, Španija, Italija, Portugalija i Hrvatska. Kao alternative Kipru i Egiptu, putnici bi mogli češće birati španska ostrva (Majorku, Tenerife), kao i Siciliju i Sardiniju. Ipak, razvoj situacije ostaje neizvjestan i teško je precizno predvidjeti sve promjene u narednim mjesecima. Kada je riječ o turističkim aranžmanima u cjelini, ne očekujem značajnija poskupljenja aviokarata u ovom trenutku", zaključuje Seničić.
.webp){kind=icon}
