Pomorski promet kroz Hormuški moreuz – vitalnu rutu za izvoz nafte, plina i ostalih sirovina iz Perzijskog zaljeva – i dalje je gotovo u potpunom zastoju već više od dvije sedmice nakon što su SAD i Izrael pokrenuli napade na Iran.
Iran se nalazi iznad ovog strateškog plovnog puta i ciljao je brodove u tom području. Novi vrhovni vođa ajatolah Mojtaba Khamenei, izjavio je da se "poluga zatvaranja Hormuškog moreuza svakako mora nastaviti koristiti".
Cijene nafte i plina naglo su porasle od početka rata uslijed kolapsa tranzita kroz Hormuz te dok proizvođači iz Zaljeva smanjuju proizvodnju sirove nafte jer se spremnici pune. SAD razmatra uvođenje pomorske pratnje za tankere koji prelaze tjesnac, a predsjednik Donald Trump zatražio je da i druge zemlje, uključujući Kinu i članice NATO-a, pomognu u deblokadi plovnog puta. Dugotrajni prekid izvoza iz regije prijeti pokretanjem vala globalne inflacije.
Hormuški moreuz
Ovaj plovni put vitalna je transportna ruta za globalnu trgovinu naftom.
Koje je značenje Hormuškog moreuza?
Smješten između Irana na sjeveru te Ujedinjenih Arapskih Emirata i Omana na jugu, Hormuški moreuz povezuje Perzijski zaljev s Indijskim okeanom. Dug je gotovo 161 kilometar, a na svom najužem dijelu širok je nešto manje od 34 kilometra. Plovni putevi u svakom smjeru široki su svega tri kilometra.
Tjesnac je ključni prolaz za tržište nafte, budući da se kroz njega odvija oko četvrtina svjetske trgovine naftom putem mora. Saudijska Arabija, Irak, Iran, Kuvajt, Bahrein, Katar i UAE šalju sirovu naftu kroz Hormuz, a većina njihovih tereta odlazi u Aziju. Zemlje Zaljeva također su dom rafinerijama koje proizvode velike količine dizela, nafte (koja se koristi za proizvodnju plastike i benzina) i drugih naftnih derivata koji se izvoze diljem svijeta putem moreuza.
Azija prima većinu nafte isporučene putem Hormuškog moreuza
Pregled sirove nafte i kondenzata transportiranih kroz ovaj plovni put u 2025. godini, prema odredištu.
Ovaj plovni put presudan je i za tržište ukapljenog prirodnog plina. Otprilike petina svjetske opskrbe LNG-om – uglavnom iz Katara – prošla je kroz ovaj kanal prošle godine. Azijske zemlje također kupuju većinu super rashlađenog goriva koje se isporučuje s Bliskog istoka.
Osim energenata, Hormuški moreuz je usko grlo za izvoz aluminija i poljoprivrednih proizvoda, uključujući gnojivo. Prekid dolazi u trenutku kada poljoprivrednici na sjevernoj hemisferi trebaju početi prihranu svojih polja, što nosi rizik rasta cijena usjeva i inflacije hrane.
Može li Iran blokirati Hormuški moreuz?
Prema Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora, države mogu provoditi suverenitet do 12 nautičkih milja od svoje obale – što je manja udaljenost od najuže tačke Hormuškog moreuza. One moraju dopustiti "neškodljivi prolaz" stranim plovilima kroz te teritorijalne vode i ne smiju ometati "neškodljivi" ili "tranzitni prolaz" kroz moreuze koji se koriste za međunarodnu plovidbu. Iako je Iran potpisao ovaj ugovor 1982. godine, nacionalni parlament ga nije ratificirao.
Iranska vlada je tokom prethodnih razdoblja pojačanih geopolitičkih napetosti izjavljivala da ima sposobnost nametanja pomorske blokade. Iran je pokazao da može izazvati pomutnju i samim prijetnjama. Također ima i druge opcije koje ne zahtijevaju da ijedan od njegovih ratnih brodova napusti luku. One se kreću od uznemiravanja brodova manjeg intenziteta pomoću malih, brzih ophodnih čamaca, do ekstremnijih alternativa, poput napada na tankere projektilima i dronovima, čime plovidba moreuzom postaje preopasna za komercijalna plovila.
Mala dubina plovnog puta znači da Iran također može postavljati morske mine, a prema riječima britanskog ministra odbrane Johna Healeyja, "možda je već počeo" to činiti. Trump je upozorio Islamsku Republiku protiv takvog djelovanja. SAD je objavio da je uništio ili oštetio više od 30 iranskih brodova za polaganje mina.
Moderni brodovi osjetljivi su na ometanje signala globalnog pozicioniranja (GPS) – što je taktika koju državni i nedržavni akteri diljem svijeta sve više koriste za ometanje plovidbe. Više od 1.000 brodova u Perzijskom zaljevu bilo je pogođeno ometanjem signala tokom trenutnog sukoba, prema podacima pomorske obavještajne kompanije Windward.
Koliko je realna mogućnost pomorske pratnje kroz Hormuški moreuz?
Osiguranje je još uvijek dostupno za brodove koji prolaze kroz Hormuški moreuz. No kako se napadi na tankere nastavljaju, brodovlasnici uglavnom nisu voljni riskirati gubitak života, tereta i plovila. Nekoliko brodova uspjelo je proći kroz plovni put, a neke vlade pokušavaju pregovarati o sigurnom prolazu za tankere.
Trump je izjavio da bi SAD mogao osigurati pratnju za brodove kroz plovni put "ako bude potrebno". Takva pomoć nije neposredna – američka mornarica mogla bi biti spremna za to do kraja marta, prema riječima ministra energetike Chrisa Wrighta – i ostaje za vidjeti hoće li zaštita uključivati sva plovila, samo ona povezana s američkim interesima ili isključivo ona u američkom vlasništvu ili pod američkom zastavom. Također se postavlja pitanje ima li u regiji dovoljno američkih pomorskih resursa koji bi mogli pratiti brodove dok istovremeno nastavljaju napade na Iran.
Promet kroz Hormuz je naglo opao
Vrlo malo tankera prolazi kroz moreuz dok se rat s Iranom nastavlja.
Trump pritišće druge države da pomognu ponovno otvoriti plovni put. Ovaj zahtjev naišao je na mlak odgovor jer su zemlje oprezne glede uvlačenja u širi rat. Francuski predsjednik Emmanuel Macron prethodno je iznio ideju o zajedničkoj pomorskoj misiji za pratnju tankera i kontejnerskih brodova kroz Hormuz, ali tek nakon što prođe "najvruća" faza sukoba.
Operacije konvoja su složene i zahtijevaju kombinaciju pomorskih i zračnih snaga kako bi se brodovi zaštitili od dronova, projektila i potencijalnih mina. Mala širina moreuza dodatno otežava situaciju. Čak i ako se pomorska pratnja na kraju osigura i ulije brodarima povjerenje za putovanje, mogle bi proći sedmice dok se ne raščisti prometni zastoj s obje strane plovnog puta.
Koliko proizvođači nafte mogu zaobići Hormuški tjesnac?
Kuvajt, Katar i Bahrein nemaju drugog morskog puta za svoj izvoz. Velika većina iranskih pošiljki nafte šalje se s otoka Harg u sjevernom dijelu Perzijskog zaljeva. SAD je bombardirao vojne ciljeve na otoku, ali je izjavio da su poštedjeli naftnu infrastrukturu.
Saudijska Arabija, koja kroz ovaj plovni put izvozi najviše nafte, preusmjerava pošiljke koristeći naftovod dug 1.200 kilometara koji se proteže preko kraljevstva do terminala na Crvenom moru, gdje se nafta može ukrcati na brodove za daljnji transport. Istočno-zapadni naftovod (East-West Pipeline) može crpiti do 7 miliona barela nafte dnevno do luke Yanbu, a Saudi Aramco nastoji povećati proizvodnju do punog kapaciteta. Međutim, Crveno more je daleko od sigurnog, jer su militantni Huti u Jemenu, koje podržava Iran, zaprijetili nastavkom napada na brodove u tom području.
UAE također može donekle zaobići Hormuški moreuz. Njihov naftovod Habshan-Fujairah proteže se od naftnih polja do luke u Omanskom zaljevu i ima kapacitet transporta od 1,5 miliona barela sirove nafte dnevno. Ponovno postoje rizici, budući da je rad luke Fujairah bio poremećen napadima dronova.
Rafinerije nafte i terminali na Bliskom istoku
Postoji malo alternativa Hormuškom moreuzu za izvoz iz Zaljeva.
Irak ima naftovod koji vodi od njegove poluautonomne regije Kurdistan do luke Ceyhan u Turskoj. No prema navodima osoba koje su direktno upoznate sa situacijom, Irak je obustavio izvoz tom rutom kao mjeru opreza jer se energetska infrastruktura Bliskog istoka našla na nišanu rata s Iranom. Taj naftovod može prenositi samo naftu crpljenu s polja na sjeveru Iraka pa se gotovo sav izvoz sirove nafte iz ove zemlje ionako šalje preko Hormuškog moreuza.
- U pisanju članka pomogli su Arsalan Shahla, Alex Longley, Grant Smith, Weilun Soon i Jennifer A Dlouhy
.webp){kind=icon}
