Kako bi izgledala liberalizacija posjedovanja opojnih droga u BiH

U parlamentarnu proceduru je upućen Prijedlog izmjene Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine koji bi dekriminalizirao posjedovanje opojnih droga do četiri grama. Inicijatori ovog prijedloga su ekonomski stručnjak i analitičar te zastupnik Admir Čavalić i zastupnik Damir Nikšić.

Prema Krivičnom zakonu Federacije BiH, u skladu sa članom 239, posjedovanje te količine droge može rezultirati kaznom zatvora do jedne godine. Međutim, novim prijedlogom, posjedovanje bi ostalo prekršaj, dok bi se dilanje i slične radnje i dalje kriminalizirale.

Ova inicijativa dolazi u svjetlu brze liberalizacije zakona o posjedovanju opojnih droga u drugim zemljama, poput Njemačke, gdje su nedavne promjene donekle liberalizirale ovu oblast.

"Navedenim se propisuje izuzetno stroga kazna zakona i to za aktivnost koja se u određenim zemljama predstavlja kao legalna ili zabranjena na nivou prekršaja, a ne zatvorske kazne", objašnjava Čavalić za Bloomberg Adriju.

Prema Krivičnom zakonu FBiH - opojna droga je medicinski lijek ili opasna supstanca s adiktivnim i psihotropnim svojstvima, ili supstanca koja se lako može pretvoriti u takvu supstancu ako podliježe nadzoru po međunarodnoj konvenciji koju je Bosna i Hercegovina potvrdila, ili supstanca koja je proglašena opojnom drogom od nadležne institucije Bosne i Hercegovine ili nadležne institucije entiteta.

Izmjenom ovog zakona, posjedovanje do četiri grama opojne droge za osobne potrebe se više ne bi smatralo krivičnim djelom.

Hina

 

Pritom, neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga, kao i navođenje drugih na uživanje opojnih droga, posebno djece i maloljetnika, shodno članu zakona ostaje krivično djelo.

Kako objašnjava Čavalić, promjenom ovog člana, naprimjer, mogao bi se smanjiti broj predmeta i olakšati teret općinskim i kantonalnim sudovima. To bi omogućilo tim sudovima da se usredotoče na druge, ozbiljnije slučajeve povezane s trgovinom opojnim drogama, posebno teškim drogama poput kokaina, heroina i sintetičkih supstanci poput amfetamina, ekstazija i LSD-a.

"Cilj je postići da stvarni počinitelji, odnosno oni koji proizvode, trguju i navode ljude, ali i djecu, na konzumiranje teških droga, idu u zatvor, dok konzumenti ne odgovaraju shodno Krivičnom zakonu. Alternativno, prekršajni postupak je mnogo fleksibilniji, a sama presuda je manje stigmatizirajuća", kaže on.

Ovisnici ili povremeni konzumenti droge zbog posjedovanja droge za osobne potrebe neće više biti upisivani u krivičnu evidenciju, što je do sada bio slučaj i što im je stajalo na putu pri uključivanju u društvo, pronalaženju posla i slično, a rehabilitacija mora biti olakšana i u nju se moraju uključiti i nevladine organizacije.

"Ovakav pristup dovodi do značajnog rasterećenja krivičnopravnog sistema i uštede sredstava koja bi se mogla, između ostalog, preusmjeriti na liječenje ovisnika o teškim drogama (kao što su kokain, heroin, amfetamini) i pomoć porodicama u borbi sa ovim teškim zlom", objašnjava on.

Svijet i legalizacija

U Njemačkoj je prvog aprila stupio na snagu zakon koji dekriminalizira posjedovanje do 25 grama za osobnu upotrebu i do 50 grama sušenog kanabisa unutar kuće, kao i uzgoj do tri biljke u kućnim uvjetima za ličnu rekreativnu upotrebu.

Tako je i u susjednoj Republici Hrvatskoj, gdje je posjedovanje opojnih droga izbačeno iz kaznenog zakona i sada se smatra samo prekršajem. Također, nije određena specifična dozvoljena količina za posjedovanje, jer postoji zabrinutost da bi to mogli iskoristiti dileri. Međutim, u FBiH je posjedovanje opojnih droga jasno definirano kao krivično djelo prema članu 239.

Uz to, važno je napomenuti da je upotreba kanabisa u medicinske svrhe sve više prihvaćena širom svijeta. Kanabis se koristi u medicinske svrhe za ublažavanje simptoma raznih zdravstvenih stanja, uključujući bol, mučninu, grčeve, i poboljšanje apetita kod pacijenata s karcinomom ili AIDS-om. Mnoge zemlje su legalizirale medicinsku upotrebu kanabisa, pružajući pacijentima mogućnost da legalno koriste kanabis pod nadzorom medicinskih stručnjaka.