text size
U ljeto 2019. Claudio Bozzo, glavni operativni direktor MSC Mediterranean Shipping Co., preletio je 4000 milja od Ženeve do Washingtona, DC, na sastanak s Upravom za carine i zaštitu granica (CPB). Poslao ga je vlasnik MSC-a, tajnoviti 82-godišnji milijarder po imenu Gianluigi Aponte, da obuzda krizu.
Nekoliko mjeseci ranije, više od 100 agenata ukrcalo se na jedan od MSC-ovih brodova, Gayane, dok je ulazio u luku Philadelphia za ono što je trebalo biti kratko zaustavljanje na putu za Rotterdam. Duboko ispod palube, skriveni u kontejnerima punim vina i orašastih plodova, agenti su otkrili gotovo 20 tona kokaina, vrijednog milijardu dolara. Istraga koja je uslijedila pokazala je da je više od trećine posade, svi zaposlenici MSC-a, pomoglo u prijenosu golemih količina kokaina s glisera noću dok je brod plovio otvorenim oceanom kraj Južne Amerike. Bilo je to najveće pomorsko pronalaženje droge u američkoj povijesti.
Zločin je bio toliko velik i drzak da su vlasti donijele iznimnu odluku da zaplijene ne samo kokain nego i sam Gayane, brod dug 1000 stopa vrijedan više od 100 milijuna dolara. Tijekom sastanka s CBP-om u zgradi Ronalda Reagana, Bozzo se ispričao za muku i rekao da su postupci ekipe bili iznenađenje, prema osobi upoznatoj s događajima. Pohvalio je rast MSC-a od skromnih početaka do najveće svjetske brodarske tvrtke i impresionirao dužnosnike koliko ozbiljno obitelj Aponte shvaća odgovornost upravljanja flotom koja čini gotovo 20 posto cjelokupne pomorske kontejnerske trgovine.
Za američke dužnosnike, priča da tvrtka da nije ništa znala nije držala vodu. Godinama prije nego što je Gayane ukrcan, nadležna tijela u više zemalja pratila su MSC-ova plovila i posade, pokazalo je istraživanje Bloomberg Businessweeka. Američke vlasti ne samo da su pratile Gayane puno prije nego što je uplovio u američke vode, već su se prethodno ukrcale i pretražile nekoliko drugih brodova MSC-a u sklopu šire istrage međunarodnog lanca krijumčarenja kokaina koji se infiltrirao u brodarsku tvrtku. Koristeći tragove prikupljene tijekom tih ukrcaja, kao i obavještajne podatke prikupljene u istočnoj Europi, identificirali su moćni Balkanski kartel kao arhitekta iza masivnih pošiljki. Vlasti u SAD-u i Europi također su zaključile da se sindikat, koji kontrolira više od polovice kokaina koji teče u Europu, infiltrirao u MSC-ove posade tijekom desetljeća, iskorištavajući njegovu radnu snagu i plovila kako bi pomogao u izgradnji carstva krijumčarenja kokaina.
"Sigurno nismo vidjeli MSC kao žrtvu u svemu ovome", rekao je William McSwain, bivši američki državni odvjetnik za Istočni okrug Pennsylvanije, koji je vodio slučaj Gayane dok nije napustio ured u siječnju 2021.
Bar, Crna Gora, od tamo dolazi mnogo MSC-evih zaposlenika / Bloomberg
MSC i američka vlada sada su upleteni u pravnu bitku koja se uglavnom odvijala izvan pogleda javnosti. Carinski službenici vršili su pritisak na kompaniju da plati više od 700 milijuna dolara kazni, prema više izvora iz policijskih tijela koji su pod uvjetom anonimnosti govorili o nejavnom administrativnom postupku. U međuvremenu, tužitelji američkog državnog odvjetništva za istočni okrug Pennsylvanije grade građanski slučaj tvrdeći da MSC, kao operater broda Gayane, snosi odgovornost za trgovinu drogom. Iako MSC priznaje da su na njegovom brodu pronađene rekordne količine kokaina, osporava ključne aspekte vladine verzije događaja i tvrdi da je bio žrtva krijumčara, a ne sukrivac.
Glasnogovornik MSC-a, Giles Broom, kaže da je tvrtka oduvijek ozbiljno shvaćala trgovinu narkoticima, ali da je Gayane "incident pokazao novu razinu sigurnosne prijetnje na koju mi i, koliko znamo, industrija kontejnerskog prijevoza još nismo bili spremni." Danas se, kaže, MSC smatra "daleko vodećim u borbi protiv krijumčarenja." Ipak, "postoji ograničenje onoga što bi svatko trebao očekivati od tvrtke i od civila koji rade svoj posao: mi nismo tijelo za provođenje zakona i nismo ovlašteni, nemamo resurse niti smo obučeni za suočavanje s opasnim organiziranim kriminalnim skupinama."
Istraga Businessweeka temelji se na intervjuima s više od 100 ljudi u desetak zemalja, uključujući sadašnje i bivše službenike za provođenje zakona i osobe upoznate s poslovanjem MSC-a, kao i na pregledu slučajeva krijumčarenja u više zemalja. Mnogi su izvori zatražili anonimnost kako bi razgovarali o povjerljivim detaljima tekućih i prošlih istraga.
Svaka brodarska tvrtka koja vozi rute iz Južne Amerike u Europu u opasnosti je da postane plijen trgovaca kokainom. Ali MSC je stvorio jedinstveno atraktivnu metu, kažu dužnosnici. Dominira rutama koje su ujedno i kokainske autoceste, prvenstveno onima koje se koriste za prijevoz svježeg voća i povrća iz Južne Amerike u Sjevernu Europu. Također, najveći je svjetski poslodavac za pomorce iz Crne Gore, domovine Balkanskog kartela. Godinama prije zapljene Gayanea, dužnosnici europske policije upozorili su MSC da su se članovi njegove posade infiltrirale u kartel. Ipak, koraci koje su rukovoditelji poduzeli kako bi riješili problem nisu bili uspješni, kažu dužnosnici s obje strane Atlantika.
Situacija je frustrirala i policiju i carinu jer su rekordne količine kokaina preplavile globalne luke, posebno u Europi. Američki tužitelji ne tvrde da je vodstvo MSC-a bilo umiješano u krijumčarenje ili da je imalo koristi od nje, ali pokušavaju saznati više o postupcima u zapošljavanju i sigurnosnim protokolima tvrtke, prema dvojici uključenih viših dužnosnika. Istražitelji u SAD-u i Europi kažu da se stalno vraćaju na središnje pitanje: Zašto su kriminalne organizacije tako dugo očito bile u mogućnosti kontrolirati ključne operacije na nekim od brodova tvrtke? "Koliko je visok utjecaj trgovaca narkoticima unutar ove tvrtke, nedvojbeno je nešto što je od prvog dana bilo od velikog interesa za američku vladu", rekao je Robert Perez, koji je bio zamjenik povjerenika u CBP-u od 2018. do srpnja 2021.
Rijetkost je da se brodarska tvrtka izloži ozbiljnim kaznama za drogu pronađenu na njezinim brodovima. Kad se kazne uvedu u SAD-u, regulatori često dopuste prijevozniku mogućnost pregovora. U Europi se novčane kazne rijetko izriču. Iako postoje međunarodni sigurnosni zahtjevi za brodarske tvrtke, carina i službenici za provođenje zakona imaju malo ovlasti pozvati tvrtke na odgovornost. Sve je to omogućilo pomorskoj industriji, glavnom pokretaču globalizacije, da izbjegne velike posljedice svog uplitanja u trgovinu drogom.
Sjedište MSC-a u Ženevi / Bloomberg
Unatoč imenu, Mediterranean Shipping Co. nalazi se daleko od šuma mora i valova, u mirnoj četvrti Ženeve. Čak i u notorno izoliranoj industriji, MSC-ov unutarnji rad posebno je teško dešifrirati. To je jedna od rijetkih velikih brodarskih tvrtki kojima se ne trguje javno. Upravlja linijom krstarenja koja objavljuje godišnje rezultate, ali teretni dio ne daje nikakva financijska izvješća. Aponte također posjeduje more povezanih subjekata koji nadziru trajektne operatere, proizvođače glisera, brodske terminale, čak i privatni otok na Bahamima.
Aponte je vitak, s glavom srebrne kose, ledenim očima i aristokratskim držanjem. Ostao je na čelu uprave MSC Grupe. Njegov sin Diego je predsjednik. Njegova kći Alexa je glavna financijska direktorica. Prije dvije godine, nakon zapljene Gayanea, odabrao je Sorena Tofta, dugogodišnjeg izvršnog direktora u suparničkoj tvrtki AP Moller-Maersk A/S, za glavnog izvršnog direktora MSC-ovog teretnog poslovanja, što je prvi put da je stranac zauzeo to mjesto.
Obitelj voli reći da im venama teče morska voda, pozivajući se na brodske dokumente iz 17. stoljeća koji nose njihovo ime. Aponte je rođen u malenom Sant’Agnellu, u Napuljskom zaljevu; njegova je obitelj plovila robom i putnicima preko njegovih voda. I on postaje pomorac, obučavajući se za kapetana broda i radeći pod vodstvom Achillea Laura, bivšeg gradonačelnika Napulja i brodskog magnata. Plovio je brodovima koji su prevozili bogate turiste do obližnjih otočkih odmarališta kao što su Capri i Ischia. Na jednom od tih putovanja Aponte je upoznao svoju buduću suprugu Rafaelu Diamant, kćer švicarskog bankara.
Aponte je vitak, s glavom srebrne kose, ledenim očima i aristokratskim držanjem / Bloomberg
Godine 1970. Aponte je kupio stari njemački brod za rasuti teret i pokrenuo MSC. Sljedeće godine kupio je drugo rabljeno plovilo, nazvavši ga po svojoj ženi. Na kraju je počeo kupovati kontejnerske brodove. Kad je Aponte ušao u posao, brodarstvom su dominirale stare tvrtke kao što su Maersk i Hapag-Lloyd, čiji je pedigre datirao iz 1800-ih. Napravio si je mjesto na tržištu tako što je krenuo nedovoljno opsluženim rutama. Također, razvio je lukav poslovni model, kupujući rabljene kontejnerske brodove, neke s odlagališta otpada, zatim ih obnavljajući i šaljući natrag na more. MSC se istaknuo i naglašavanjem cijene umjesto brzine isporuke. "MSC je na početku bio predmet mnogih šala u industriji, jedna od njih bila je da je ime skraćenica za "možda brod dođe' ", kaže Lars Jensen, osnivač konzultantske tvrtke Vespucci Maritime i bivši izvršni direktor za Maersk. "Vaš bi teret na kraju stigao tamo, ali ne biste znali kada."
Te su mu strategije omogućile da proširi carstvo gotovo potpuno organski, a ne putem akvizicija, kao što je učinila većina njegovih suparnika. S vremenom je MSC dodao rute koje pokrivaju Aziju, SAD i Južnu Ameriku, a početkom 2000-ih njegov je moto bio "Kopno pokriva jednu trećinu Zemlje - mi pokrivamo ostatak."
Ali dok je Aponte gradio MSC, moćna kriminalna organizacija gradila je vlastitu pomorsku operaciju.
Neposredno nakon ponoći 30. svibnja 2010., MSC Oriane krstario je La Mancheom na putu za Antwerpen u Belgiji, kada je obližnji brod za lov na jastoge pod nazivom Galwad-Y-Mor započeo niz čudnih manevara, krećući se prvi ispred zatim iza golemog teretnog broda. Dok se Galwad približavao, prema tužiteljima iz Ujedinjenog Kraljevstva, posada Orianea izbacila je u more 11 vodootpornih sportskih torbi koje su sadržavale ukupno 255 kilograma kokaina u vrijednosti od oko 80 milijuna dolara. Nakon što su pokupili torbe, četvorica muškaraca na Galwadu, uključujući jednog iz Crne Gore, otplovili su do obližnjeg zaljeva Freshwater Bay, gdje su koristili metalne utege kako bi potopili drogu i spojili je na plutaču, a kako bi je kasnije pokupili trgovci drogom.
Nikad nisu dobili priliku. Britanska policija za borbu protiv droga nadzirala je operaciju i uhitila muškarce na Galwadu, zajedno sa suučesnikom. Sljedeće godine sva petorica osuđena su na dugogodišnje zatvorske kazne. Više od desetljeća kasnije ribari i dalje tvrde da su nevini
Iza kulisa, incident je pokrenuo europsku istragu o infiltraciji organiziranog kriminala u brodarske tvrtke, tvrdi osoba upoznata s tim pitanjem. Provjeravajući policiju u Španjolskoj, Belgiji i Nizozemskoj, britanske su vlasti saznale da Oriane nije bio jedini slučaj. Svaka od tih zemalja vidjela je operacije u kojima se kokain prevozio preko Atlantika na komercijalnim kontejnerskim brodovima u vlasništvu raznih kompanija, zatim prebačen na manje brodove prije nego što je teret stigao u luku. Ovi manevri, poznati kao ispadanje, omogućavaju krijumčarima da izbjegnu službene ulazne luke, gdje su šanse za zapljenu bile veće, ali to je značilo da moraju regrutirati članove posade na komercijalnim teretnim brodovima, plaćajući im da bacaju drogu preko palube.
Bloomberg
Vlasti Ujedinjenog Kraljevstva predale su slučaj Europolu, koji koordinira prekogranične kriminalne istrage među članicama Europske unije. Oko 2012. agenti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Španjolske, Belgije i Nizozemske sastali su se i dogovorili da će prikupiti sve informacije koje su imali o takvim primopredajama i unijeti pojedinosti o slučaju u Europolovu bazu podataka za razmjenu obavještajnih podataka. Ispostavilo se da se, iako je korišteno nekoliko velikih tvrtki, jedno ime često pojavljivalo: MSC.
Različite europske krijumčarske organizacije koristile su se takvim načinom primopredaje, no znalo se da su to specijalnost Balkanskog kartela, sile u usponu u međunarodnoj trgovini kokainom. Kartel je plejada bandi u pet zemalja koje povezuje zajednički jezik, srpsko-hrvatski. Mnogi su započeli kao privatne vojne skupine tijekom rata 1990-ih, a kasnije su se okrenuli trgovini oružjem, švercu cigareta, krađi automobila i pranju novca. U njihovim redovima su bivši policajci i bivši obavještajci. Njihove frakcije surađuju, ali se i natječu. Neki su stekli reputaciju brutalnosti - prošle je godine policijska racija u beogradskom predgrađu otkrila industrijski stroj za mljevenje mesa s tragovima ljudskog DNK.
Iako kartel upravlja svim mogućim kriminalnim shemama, američki dužnosnici kažu da njegovi prihodi dolaze uglavnom od kokaina. I bande su također inovatori. Početkom 2000-ih počeli su povezivati logističku mrežu koja se protezala preko Atlantika. U Južnoj su Americi infiltrirali članove posvuda, njegujući dobre odnose sve do pojedinačnih laboratorija duboko u džungli. U Europi su izgradili veleprodajnu distributivnu mrežu. A u ranim su danima ponekad popunjavali svoj opskrbni lanac kupnjom vlastitih brodova. Većinu vremena brodovi bi prevozili legitimne terete soje ili druge rasute robe. Za nedopuštene terete, trgovci bi doveli prljavog kapetana i posadu.
Tada se Balkanski kartel udvostručio na ono što sadašnji i bivši službenici za provođenje zakona kažu da je primarna konkurentska prednost: balkanski mornari. Mnogi su došli iz Crne Gore, malene nacije na Jadranskom moru koja ima pomorsku tradiciju stoljećima i nekoliko škola koje obučavaju i akreditiraju pomorce. Čak i tamošnje srednje škole pripremaju učenike za karijeru na moru. To je stvorilo vrlo atraktivan bazen za regrutiranje kriminalnih skupina koje su iskorištavale pučinu za svoje operacije.
U mnogim aspektima, slučaj Oriane imao je izdajničke znakove ranijih balkanskih krijumčarskih operacija koje su koristile vlastite brodove i posade. Sada je istražiteljima Europola izgledalo kao da su umjesto toga počeli postavljati svoje članove kao posadu na brodove velikih brodarskih kompanija.
MSC-ov kontejner u luci Bar / Bloomberg
Do 2013. druge su zemlje u Europi posumnjale da je kartel pronašao put do MSC-ovih članova posade. Nalazi njihovih istraživanja smatrani su vrlo osjetljivim, ali su povremeno izlazili u javnost. Crnogorska uprava policije objavila je tog studenog izvještaj o balkanskom organiziranom kriminalu na 100 stranica, čiji je dio bio posvećen i trgovini kokainom. Bande na tom području, navodi se, "razvile su mreže privremenih članova koje obično čine pomorci iz Crne Gore, Srbije i Hrvatske, koji su uglavnom zaposleni na kontejnerskim brodovima tvrtke MSC".
Sljedeće godine španjolska policija počela je pratiti bandu crnogorskih i srpskih krijumčara koji su organizirali da se pošiljke kokaina prevezu preko Atlantika na brodovima MSC-a i da ih posada ispusti uz obalu Europe. Sudski zapisi detaljno govore o tome kako su kontakti skupine u Južnoj Americi kontrolirali "ogromnu flotu pomoraca angažiranih s brodova MSC-a" koji su sudjelovali u kriumčarenju velikih količina kokaina u sjevernu Europu. U drugom izvješću crnogorske Uprave policije, ovom iz 2015., navodi se da su glavni način krijumčarenja kokaina za balkanske organizirane kriminalne skupine i dalje "kontejnerski brodovi tvrtke MSC, koji pokrivaju liniju Južna Amerika – Zapadna Europa".
Oko 2016. godine, službenici iz Nizozemske, Belgije i Ujedinjenog Kraljevstva obratili su se upravi MSC-a, a vodstvo je preuzela visoka nizozemska policija. Tvrtki su dali odabrane pojedinosti prikupljene istragama i zatražili pomoć u suzbijanju odustajanja. MSC-u je rečeno da je Balkanski kartel koristio agenciju za najam posade u regiji kako bi ukrcao korumpirane mornare na svoje brodove, prema Janu Janseu, šefu policije luke Rotterdam, čiji je tim bio uključen u otkrivanje problema.
Tvrtka je dobila i upozorenje. "Rekli smo im što smo vidjeli. I rekli smo im da to mora prestati," kaže Janse. "A ako ne prestane, rekli smo da postoji rizik da ćemo učiniti ono što su Sjedinjene Države učinile kasnije, a to je zaplijeniti njihove brodove."
Nejasno je što je MSC učinio s informacijama. Broom, glasnogovornik, kaže da tvrtka nema evidenciju da se takav sastanak održao u Ženevi 2016. "MSC se godinama sastajao s raznim carinskim tijelima i tijelima za provođenje zakona kako bi razgovarali o rizicima trgovine drogom u sklopu naše suradnje u mnogim zemljama", kaže on.
Janse kaže kako vjeruje da je tvrtka poduzela dodatne sigurnosne mjere i promijenila agenciju za posadu koju je koristila na Balkanu. Nizozemska policija za borbu protiv droga primijetila je kako je opao broj pošiljki, a tehnika je na kraju gotovo u potpunosti nestala. Ali krijumčari su postali samo sofisticiraniji.
Do 2016. rekordne količine kokaina stizale su u sjevernu Europu, dijelom i zbog povećane proizvodnje u Južnoj Americi. Bilo je dokaza da se šverceri odriču uobičajenog prolaska kroz Španjolsku u korist velikih trgovačkih kontejnerskih luka u Belgiji i Nizozemskoj. Belgija je po prvi put pretekla Španjolsku kao zemlja s najvećom zaplijenjenom količinom kokaina, navodi se u izvješću EU-a o drogama.
Iste godine Panama je dovršila 5,4 milijarde dolara vrijedno proširenje Panamskog kanala. Prije 33 metra na najužem mjestu, sada je bio širok najmanje 55 metara, što je omogućilo pristup velikim brodovima i utrostručilo količinu tereta koji je mogao proći. Poduzeća su pozdravila proširenje, ali Jürgen Stock, glavni tajnik Interpola, upozorio je u govoru u Panami mjesec dana nakon završetka projekta da bi to moglo ubrzati protok kokaina preko Atlantika.
MSC je počeo upravljati rutom koja je iskoristila prošireni kanal. Nekoliko njegovih najvećih brodova ukrcalo bi se voćem i povrćem u Čileu, Peruu i Kolumbiji, zatim bi se zaustavili na Bahamima i u Philadelphiji prije nego što bi prešli Atlantik do golemih luka sjeverne Europe. Zatim bi se vratili nazad. Lučki dužnosnici u Philadelphiji nazvali su rutu Philadelphia Express i rekli da će potaknuti lokalno gospodarstvo i pozicionirat regiju kao lidera za svježe proizvode na istočnoj obali. Za nekoliko mjeseci, MSC-ovi ogromni brodovi vijugali su rijekom Delaware, natovareni borovnicama, mangom i šparogama. Kapacitet kontejnera tvrtke koji ide od pacifičke obale Južne Amerike do Europe gotovo se utrostručio od lipnja 2016. do lipnja 2019., prema BlueWater Reportingu. Do 2019. MSC je činio gotovo polovicu svih kontejnerskih kapaciteta na tim rutama.
MSC-ove nove rute otvorile su i komercijalne prilike za trgovce ljudima. Agenti za drogu imaju staru poslovicu: Krijumčari su u logističkom poslu. Ovdje su krijumčari bili u mogućnosti postići istu učinkovitost kao i etablirane brodarske tvrtke s jednostavnim umetanjem svoje robe u masivni tok tereta u kontejnerima. Većina kokaina koji ulazi u SAD dolazi kopnom, kroz Meksiko. No zemljopis nalaže da ga Europa dobiva zračnim ili morskim putem, a do 2016. većina je onamo stigla komercijalnim teretnim brodovima.
Kako se povećavala ponuda kokaina na kontinentu sve je počelo primati obilježja krizne situacije, europski dužnosnici ponudili su razmjenu više informacija o zapljenama sa svojim američkim kolegama. Jedna se činjenica odmah istaknula: neki brodovi za koje se zna da su prevozili kokain u Europu nakratko su se zaustavljali u američkim lukama. A neki od njih bili su brodovi MSC-a koji su plovili kroz Philadelphiju.
Glavni istražni ogranak američkog Ministarstva domovinske sigurnosti (HSI), poznat kao Homeland Security Investigations, počeo je raditi s europskim partnerima na analizi velikih kokainskih zaplijena, posebno onih u lukama Antwerpena i Rotterdama. Agenti HSI-ja ušli su u podatke koje su prikupile carinske vlasti o otpremnim manifestima i kretanju plovila u Južnoj Americi. Saznali su da, iako je kokain u Europu uglavnom dolazio s istočne obale Južne Amerike, osobito iz Brazila, tijekom posljednjih nekoliko godina trend se počeo mijenjati. Velik dio kokaina koji ide prema Europi potječe iz i oko luka na zapadnoj obali, kao što su Callao u Peruu i Guayaquil u Ekvadoru.
Isprva su istražitelji pretpostavili da se droga krijumčari tradicionalnim metodama, poput skrivanja uz legitimni teret koji se pakira u skladištima ili na farmama, ili sistemom "slijepe kuke", u kojoj suučesnici provaljuju u kontejnere i unutra skrivaju kokain. Počevši od 2017., HSI je proveo mjesece pokušavajući otkriti metode krijumčara, prvo u Kolumbiji, a zatim u Panami, prema dvojici ljudi upoznatih s istragom, ali agenti su stalno dolazili do slijepih ulica.
Ilustracija događaja na MSC brodovima / Bloomberg
HSI, zajedno s američkim carinskim agentima, počeo se ukrcavati na teretne brodove dok su se približavali Philadelphiji, pregledavajući prostorije za posadu, strojarnice, čak i jedno brodsko propelersko okno, uglavnom bez sreće. Ali potrage su im također omogućile da izoliraju pojedine članove posade u nastojanju da otkriju izvore na brodovima, prema jednom bivšem višem američkom dužnosniku.
Do 2018. godine, kaže dužnosnik, istražitelji su zaključili da krijumčari uopće nisu koristili tradicionalne metode. Umjesto toga, koristili su balkansku posadu na MSC teretnim brodovima za utovar droge dok su brodovi bili na moru. Istražitelji su radili na svakom koraku kako bi ušli u tu mrežu, prisluškivali komunikacije i regrutirali doušnike. Napokon su imali ulaz koji su trebali.
U vrijeme kada se Aleksandar Kavaja počeo pripremati za svoje nadolazeće putovanje na brodu MSC Gayane u proljeće 2019., njegov rodni grad Bar u Crnoj Gori bio je etablirano regrutno mjesto za Balkanski kartel. Mještani kažu da nije bilo teško pogoditi koji bi mornari mogli biti uključeni u trgovinu kokainom - vjerojatno su to bili oni s maseratijima i novim kućama s pogledom na Jadran.
Bar, mali, drevni grad prošaran plažama i maslinicima, dom je najveće crnogorske morske luke, gdje je MSC sveprisutan. To je postaja za tvrtkinu liniju za krstarenja, a MSC također upravlja centrom za obuku posade na sjeveru, jednim od četiri koja ima u cijelom svijetu, s ostalima u Indiji, Italiji i Ukrajini. Od 6.000 pomoraca u Crnoj Gori, oko 2.250 radi za MSC, kaže Mimo Drašković, voditelj studija pomorskog menadžmenta na Pomorskom fakultetu u Kotoru.
Među njima je bio i Kavaja. Odrastao je na periferiji Bara, na imanju koje je generacijama pripadalo njegovoj obitelji. Njegova majka Ranka radila je u lokalnoj pučkoj kuhinji, a otac Radoslav zarađivao je izrađujući drangulije od školjki i prodajući ih turistima. Aleksandrov djed bio je pomorac, pa je njegova obitelj bila oduševljena kada je diplomirao i zaposlio se u MSC-u. Zarađivao je plaću od oko 4.500 eura mjesečno, više od 10 puta više nego što su zarađivali njegovi roditelji. Aleksandar je 2015. s 21 godinom otišao na more.
MSC kontejneri na terminalu u Antwerpu / Bloomberg
Tijekom sljedećih nekoliko godina, plovio je na najmanje četiri broda MSC-a, Lorena, Diana, Deila, Erica, postavljajući i popravljajući električnu opremu, dok bi se brodovi zaustavljali u Južnoj Koreji, Panami, Malti i drugim dalekim zemljama i zabačenim mjestima. Nije volio posao niti mjesece udaljene od obitelji. "On nije mornar u srcu", kaže njegova majka. Ali je bio predan da financijski uzdržava svoju obitelj.
Jednog dana sredinom travnja 2019. Kavaja je ručao u kafiću u Baru. Trebao se ukrcati na Gayane u luci Antwerpen za nekoliko dana, što će biti njegovo šesto putovanje MSC-ovim brodom. Nakon što je završio s obrokom, izašao je van i prišao mu je čovjek kojeg nije poznavao. "Znamo tko ste, znamo tko je vaša obitelj", rekao je čovjek, prema američkim sudskim zapisima. "Znamo da ćeš otići tim brodom za pet dana."
Muškarac je ispružio mobilni "narko" telefon, kako su ga tužitelji naveli u sudskim podnescima, i rekao Kavaji da ima izbor. Mogao je ili uzeti telefon i pristati slijediti naredbe, ili bi riskirao svoju sigurnost i sigurnost svoje obitelji. Ako pristane, platit će mu 50.000 dolara, što je gotovo godišnja plaća.
Uzeo je telefon.
Dva mjeseca prije nego što je Kavaja kročio na Gayane, agenti za droge dobili su informaciju da se kokain nalazi na drugom brodu MSC-a, Carlotti, prema osobi koja je upoznata s istragom. Brod je bio na putu za luku Newark, New Jersey, koju MSC ponekad koristi kao rezervu za Philadelphiju. Kad je Carlotta stigla, agenti su pretražili brod i pronašli 1451 kilogram kokaina skrivenog u kontejneru sa suhim voćem. Bila je to najveća zapljena droge u Newarku u 25 godina.
Veličina tereta odmah je privukla pozornost, a HSI i Američka uprava za suzbijanje droga pojačali su brojčano stanje agenata. Agenti Domovinske sigurnosti u New Yorku počeli su surađivati s međunarodnim odjelom DEA-e, koji je godinama pratio Balkanski kartel iz svog ureda u Hrvatskoj.
Zaplijena u Newarku dala je nove tragove. Istražitelji su prikupili podatke iz nekih Carlottinih rashladnih kontejnera, koji prate nagle promjene unutarnje temperature. Podaci pokazuju da su neki od kontejnera otvoreni dok je brod bio u plovidbi. "Prilično je jasno pokazalo da se nešto događa na moru", kaže osoba upoznata sa slučajem.
Tijekom pretrage drugog MSC-ovog teretnog broda tog proljeća, agenti su pronašli mali dvosmjerni radio u kabini člana posade, prema osobi koja je upoznata s otkrićem. Radio je koristio frekvenciju tipičnu za mala plovila, a kapetan je rekao istražiteljima da nema razloga da se uređaj nalazi na komercijalnom teretnom brodu. HSI je ispitao člana posade, koji je bio s Balkana, ali on nije uhićen. Tijekom drugih pretraga, istražitelji su pronašli dokaze da je netko na brodu prerezao žicu, premostivši uređaj koji ograničava težinu koju male dizalice na krmi mogu podići.
Druga velika zapljena u SAD-u dogodila se 19. ožujka, ovaj put na brodu MSC Desiree u Philadelphiji. Carinici su pronašli više od pola tone kokaina, najveću količinu zaplijenjenu u Philadelphiji u gotovo dva desetljeća. Agenti su na kraju identificirali najmanje četiri broda MSC-a za koje su vjerovali da su članovi posade bili uključeni u krijumčarenje kokaina: Carlotta, Desiree, Avni i Gayane.
Američki agenti nisu bili jedini koji su pronašli drogu. U travnju su peruanske vlasti otkrile 2,4 tone kokaina u 64 kovčega i torbi na brodu Carlotta, koji su se očito vratili u prijevoz droge. Vlasti u Panami tada su pronašle 1,3 tone kokaina tijekom pretrage broda Avnija. (Američki istražitelji također su sumnjali da je kokain na brodu i planirali su ga pretražiti u Philadelphiji, prema dvoje ljudi upoznatih s istragom, ali su ih Panamci preduhitrili.)
Uloge članova posade na plovilima dale su krijumčarima veliku prednost. Mornari su imali pristup ključnim podacima, kao što su lokacije kontejnera i odredišta, za koje su istražitelji kasnije rekli da su im omogućili odabir kutija u kojima je bilo prostora za skrivanje velikih količina kokaina i za koje je bila manja vjerojatnost da će pokrenuti carinsku pretragu nakon što stignu u luku. To je predstavljalo golem izazov za američke vlasti, budući da se droga mogla nalaziti gotovo bilo gdje u moru kutija na brodu.
Pretraživanje potpuno natovarenog broda je teško, toliko da se to rijetko čini. Skladišta su skučena i do kontejnera može biti teško doći. Agenti su nabavili posebne uređaje za praćenje kisika u slučaju da moraju ići duboko ispod palube, gdje zahrđalo željezo može smanjiti razinu kisika. Okupili su skupinu pasa tragača droge i nabavili kamere koje su se mogle uvući u natovareni kontejner kako bi se pronašao kokain.
Agenti su također počeli potiho informirati partnere koji će im trebati da provedu potpunu pretragu plovila: Obalnu stražu SAD-a, državnu policiju Delawarea, gradsku policiju Philadelphije, čak i specijalce obučene za pomorski promet. Sve što im je nedostajalo bio je doušnik bi im rekao koji brod da pretraže. Kad je Gayane tog lipnja stigla u Philadelphiju, sve je bilo na svom mjestu.
Dok je Gayane plovio prema jugu iz Paname, zazvonio je Kavain narko telefon. Kad se javio, prema riječima njegova odvjetnika, čovjek mu je rekao da se javi na gornju palubu. Kavaja je to učinio i zatekao druge članove posade kako čekaju.
Sudski spisi pokazuju da su još trojica bila unovačena u Crnoj Gori prije nego što su se ukrcali na brod. Kavajina je uloga bila telefonirati trgovcima koji su gliserima prevozili kokain i priopćiti položaj Gayane kako bi ga mogli locirati po noći. Također, angažirao je druge da mu pomognu prenijeti teški teret. Ukupno je osam od 22 člana posade na brodu Gayane, šest iz Crne Gore, dva iz Samoe, obavilo posao. Svaki je trebao zaraditi 50.000 dolara ili znatno više, ovisno o njihovoj ulozi.
Dok je Gayane bio nedaleko od obale Perua, prema sudskim spisima, crnogorski pomorac po imenu Boško Marković pomogao je okupiti članove posade, koji su čekali na palubi zajedno s četvoricom muškaraca u skijaškim maskama. Marković je bio prvi časnik broda, jedan čin ispod kapetana i zadužen za teret i posadu palube. Gliser se upravo zaustavio uz glomazno plovilo. Još jedan Crnogorac, Ivan Đurašević, drugi časnik broda i treći zapovjednik, upravljao je malom dizalicom, podižući goleme mreže napunjene crnim sportskim vrećama i balama kokaina. Kad su mreže bile na palubi, druga je posada odnijela drogu do spremnika broda. Muškarci su provalili u niz kontejnera presjekavši sigurnosnu plombu na svakom od njih. Nakon što su unutra sakrili kokain, ponovno su osigurali spremnike lažnim pečatom, zajedno s logotipom MSC-a. Ponekad su morali rezati čelične sajle ili savijati metalne ograde kako bi ugurali kokain, zatim upotrijebiti aparat za zavarivanje i boju kako bi prikrili štetu.
Tijekom sljedećih nekoliko noći, dok je Gayane plovio prema jugu, brod je dočekalo najmanje šest glisera, prema sudskim zapisima. Nije se prestao kretati. Nije se čak činilo da usporava, prema službenicima za provođenje zakona. Posao je obavljen dok je plovilo jurilo otvorenim oceanom, što je bio nevjerojatan podvig mornara.
Do lipnja, Gayane je došao do najjužnije točke, bila je to mala luka u zaljevu Concepción blizu Coronela, Čile, i od tamo započeo povratno putovanje. Kad je plovilo ponovno došlo blizu peruanske obale i zaputilo se na sjever prema Panami, približilo mu se još najmanje osam glisera. Noćno dizanje i spremanje se nastavilo.
Poslijepodne 16. lipnja, Gayane je bio u teritorijalnim vodama SAD-a, na putu za Philadelphiju. Kad je ušao u zaljev Delaware, obalna straža kontaktirala je kapetana i uputila brod da krene prema području zvanom Big Stone Anchorage. Komercijalni brodovi se tamo obično zaustavljaju kako bi čekali ovlaštenog kapetana riječnog broda koji može ploviti lokalnim kanalom. Ali dok je Gayane prilazio, tri patrolna čamca i helikopter približili su se brodu, a tim službenika za provođenje zakona popeo se njegovim Jacobovim ljestvama.
Gayane zadržana u Philadelphiji, 2019./ Bloomberg
Neki agenti okupili su posadu u kuhinji, dok su drugi krenuli prema mostu kako bi pronašli sheme za brod. Potraga za drogom započela je s kontejnerima iznad palube dok je Gayane još bio u zaljevu. Oko tri sata ujutro 17. lipnja brod je stigao do pomorskog terminala Packer Avenue u Philadelphiji, s pogledom na proljetno zeleni most Walt Whitman. Čekalo je više od 100 agenata. Vjerovali su da je na brodu kokain, ali nisu znali gdje je. Tim je počeo uzimati briseve ruku posade tražeći tragove droge. Nekoliko je bilo pozitivno.
Oko 7 ujutro, baš kad je sunce izašlo nad zaljevom, agenti su našli prve zalihe kokaina, u obliku cigle ugurane u vreće unutar kontejnera. Joseph Martella, direktor luke CBP-a, nije bio na poslu na dan kada je Gayane stigao u Philadelphiju, ali pažljivo je pratio svoj telefon i nakon što je stigao krenuo je prema luci. Nešto iza 10 sati pronađena je drugi kontejner pun kokaina. Martella je tada donio neobičnu odluku - da iskrca i fizički pregleda svaki od 4000 kontejnera na brodu.
Nakon gotovo tjedan dana rada, vlada je iskopala hrpu vina, suhih orašastih plodova i otpadnih baterija kako bi identificirala sedam kontejnera u kojima se nalazio kokain. Carinici su danima vagali drogu, brojali cigle i sve to unosili u dokaze. U jednom trenutku, dok su agenti jurili završiti svoj zadatak, pogledali su oko sebe i posvuda vidjeli bijelu prašinu, prisjeća se Martella. Jedan od agenata shvatio je da se ne radi o običnoj prašini i svima je naredio da pokriju lice.
Sveukupno, ulov se sastojao od više od 15.000 cigli kokaina, teških gotovo 20 tona i čija je ulična vrijednost procijenjena na više od milijardu dolara. Vlasti su bile uznemirene ne samo količinom droge nego i smjelošću operacije. Krijumčarski vođa, prvi časnik, bio je zadužen za raspored posade, dopuštajući suradnicima da budu na dužnosti u isto vrijeme. I on i drugi časnik imali su pristup ključnim detaljima o kontejnerima, prema sudskim zapisima. (Kapetan broda Gayane ispitan je, ali nikada nije uhićen niti optužen.)
Dana 18. lipnja, dva dana nakon što je Gayane zadržan, MSC je objavio izjavu za javnost. "MSC Mediterranean Shipping Company svjesna je izvješća o incidentu u luci Philadelphia u kojem su američke vlasti izvršile zapljenu nedopuštenog tereta", rečeno je. “MSC ovu stvar shvaća vrlo ozbiljno i zahvalan je vlastima što su identificirale svaku sumnju na zlouporabu njegovih usluga. Nažalost, brodarske i logističke tvrtke povremeno su pogođene švercem droge."
Tijekom sljedećih deset dana, agenti su nastavili intervjuirati članove posade, koji su ostali zatvoreni na brodu. Izvlačili su mornare jednog po jednog, razgovarajući s njima satima dok su slagali slagalicu. Isprva se priča koju je posada ispričala o podizanju kokaina s glisera dok je brod plovio kroz valove činila nevjerojatnom. Ali, tužitelji su dobili nalog za zapljenu brodskog snimača podataka o putovanju, koji je sadržavao informacije o plovilu i njegovom kretanju, a na njemu su pronašli radarske slike koje pokazuju različite točke na kojima su mali čamci prišli Gayaneu i ostali uz njega, kažu tri dužnosnika.
Zapljena broda je ekstremna mjera, ali otkrića o umiješanosti članova posade u krijumčarenje tolike količine kokaina ohrabrila su vlasti. Ujutro 4. srpnja agenti CBP-a ukrcali su se na Gayane i kapetanu uručili nalog za zapljenu. Gotovo u istom trenutku, obavijest o zapljeni poslana je e-poštom rukovoditeljima MSC-a. "Kad brod unese tako nečuvenu količinu smrtonosne droge u vode Philadelphije, moj ured i naši partneri u agenciji tražit će najteže moguće posljedice", rekao je američki državni odvjetnik McSwain u objavi.
Agenti i kokain zaplijenjen u pretrazi Gayane / Bloomberg
MSC je brzo krenuo kako bi ponovno pokrenuo svoj vrlo skupi teretni brod. U zamjenu za isplatu od 10 milijuna dolara u gotovini, kao i jamčevinu od 40 milijuna dolara i obećanja da će tvrtka surađivati u bilo kakvoj istrazi koja je u tijeku, Gayaneu je dopušteno nastaviti do svog izvornog odredišta Rotterdama. 13. srpnja, gotovo mjesec dana nakon što je zadržan, brod je pušten uz jamčevinu.
U vrijeme kada je Bozzo, izvršni direktor MSC-a, stigao u Washington 27. kolovoza, potencijal za dugoročnu štetu tvrtki je rastao. Carinski službenici suspendirali su status "trgovca od povjerenja" dodijeljen MSC-u prema programu od 11. rujna koji prijevoznicima omogućuje izbjegavanje dugotrajnih pregleda i kašnjenja u američkim lukama u zamjenu za poštivanje određenih sigurnosnih protokola. U međuvremenu, tužitelji u istočnom okrugu Pennsylvanije podigli su kaznene prijave protiv osam članova posade, uključujući Kavaju te prvog i drugog časnika. Svi su oni na kraju priznali krivnju i bili osuđeni na kaznu u saveznom zatvoru. Iza kulisa, američke vlasti identificirale su frakciju Balkanskog kartela koja je financirala i organizirala operaciju, saznavši da je banda dovela partnere iz Kolumbije i sjeverne Europe da podijele rizik. Toliko je skupina imalo udjela u Gayaneovom kokainu da ga je jedan američki dužnosnik za provođenje zakona opisao kao trgovinski ekvivalent Amazonovog kamiona.
Tijekom sljedećih nekoliko mjeseci vlada je započela razgovore s MSC-om, s ciljem da ga natjera da pristane na nove sigurnosne mjere, kao što je češća rotacija ekipa i zahtijevanje od njih da prolaze poligrafske testove. U zamjenu za to, američka vlada je obećala da će znatno smanjiti kazne s kojima se MSC suočava. Uključujući ranije zapljene, na brodovima Carlotta i Desiree, one sada iznose više od 700 milijuna dolara, temeljeno na zakonskoj kazni od 1000 dolara po unci kokaina.
Fokus saveznih tužitelja sada je prebačen na istragu o građanskom oduzimanju, korak osmišljen kako bi se povratio prihod korišten u počinjenju kaznenog djela. Iako je korištenje Gayane u zločinu bila utvrđena činjenica, MSC je mogao pokrenuti obranu "nevinog vlasnika". Od tvrtke bi se zahtijevalo da pokaže da nije mogla predvidjeti korištenje svog plovila za promet kokainom ili da je poduzela razumne korake da spriječi takvo ponašanje.
U jesen 2020. postalo je jasno da MSC nije spreman sklopiti dogovor s vladom. Tvrtka je obavijestila CBP da planira osporiti kazne povezane s Gayaneom, kao i Carlottom i Desireeom. Odvjetnici tvrtke također su carinicima predstavili nalaze interne istrage koju su proveli. "MSC ne osporava da su američke vlasti pronašle gotovo 20 tona kokaina u luci Philadelphia", rekao je Broom, glasnogovornik tvrtke. "Ali istraga MSC-a dovela nas je do zaključka da većina tog kokaina nije i nije mogla biti ukrcana na moru." MSC nije dao dodatne pojedinosti o tome gdje i kako vjeruje da je droga utovarena.
Kad bi tvrtka dokazala da je dio kokaina bio utovaren na kopnu, što ukazuje na to da su njezini zaposlenici igrali manju ulogu u shemi, vlada bi mogla imati više poteškoća s opravdavanjem oštrih kazni. Također, moglo bi poslužiti kao dokaz ako se pitanje oduzimanja ikada nađe na suđenju. Međutim, prema jednom američkom dužnosniku uključenom u istragu, tvrdnje MSC-a su u suprotnosti s činjenicama koje su već utvrđene na sudu u sklopu priznanja krivnje posade i postupka izricanja kazne. "Taj je stav u izravnoj suprotnosti s činjeničnim nalazima suda", kaže dužnosnik.
Gayane ilustracija / Bloomberg
Vlada također provodi širu kaznenu istragu protiv članova Balkanskog kartela za koje se vjeruje da su orkestrirali operaciju Gayane. Dana 30. listopada, Goran Gogić, bivši crnogorski boksač u teškoj kategoriji, uhićen je u međunarodnoj zračnoj luci u Miamiju prije nego što se mogao ukrcati na let za Švicarsku. U optužnici, tužitelji su ga optužili za organiziranje logistike za krijumčarenje kokaina na komercijalnim kontejnerskim brodovima u ime Balkanskog kartela, uključujući Carlottu, Desiree i Gayane. Prema riječima jedne osobe upoznate s istragom, Gogić je "vjerojatno dva ili tri nivoa niže od osobe koja je sve ovo povukla". Gogićev odvjetnik kaže da njegov klijent tvrdi da je nevin.
Gayana bi mogla poslužiti kao točka preokreta za industriju. Janse, dužnosnik nizozemske policije, uspoređuje situaciju s onom s kojom su se suočile banke prije dva desetljeća, kada su ih propisi u više zemalja prisilili da bolje prate kriminalne aktivnosti svojih klijenata i pridržavaju se strogih standarda usklađenosti. Bila je to duboka promjena u načinu na koji su poslovali i stajala ih je milijarde dolara. "Bio sam uključen u borbu protiv pranja novca prije 30 godina i sve su banke govorile da ne mogu pogledati novac klijenata i reći da dolazi od kriminala", kaže Janse. “Nitko od njih to sada ne kaže. I to je ono što moramo učiniti sa svim brodarskim tvrtkama."
Kad bi ikada postojao trenutak da brodarske tvrtke potroše više novca na suzbijanje krijumčarenja na svojim brodovima, to bi bilo sada. Kad se potražnja za robom široke potrošnje oporavila od početnog pada pandemije, cijene tereta su porasle, a tvrtke su uživale u nevjerojatnoj dobiti. Izvukli su rekordnih 217 milijardi dolara dobiti u 2021. i na putu su da ove godine ostvare 275 milijardi dolara, prema Drewry Shipping Consultants Ltd. Aponteovo osobno bogatstvo više se nego udvostručilo tijekom pandemije, na 19 milijardi dolara, prema Bloombergovom indeksu milijardera. I MSC je krenuo s kupnjom brodova, kupnjom 128 rabljenih kontejnerskih brodova između 2020. i 2021., proširivši svoju flotu na 645 i pretekavši Maersk kao vodeću brodsku liniju, prema pružatelju industrijskih podataka Alphaliner.
Dok MSC kaže da sigurnost već dugo shvaća ozbiljno, priznaje da je Gayane bio "poziv na buđenje". Nakon incidenta, tvrtka je rekla da će potrošiti 100 milijuna dolara tijekom pet godina na sigurnosne nadogradnje protiv krijumčarenja. Kaže da sada koristi stražarske patrole na brodovima koji plove duž zapadne obale Južne Amerike, pse tragače droge u lukama visokog rizika i daljinski nadzirane kamere na svojim brodovima. Ranije ove godine, Bozzo, glavni operativni direktor, pomogao je organizirati konferenciju koju je sponzorirala industrija s Ujedinjenim narodima i Svjetskom carinskom organizacijom kako bi se raspravljalo o načinima za bolje rješavanje trgovine narkoticima. A MSC je napravio još jednu veliku promjenu, prema osobi koja je upoznata s njegovim internim odlučivanjem: crnogorski pomorci se više ne koriste na brodovima koji prelaze Panamski kanal.
U međuvremenu, Gayane nastavlja ploviti svjetskim oceanima. Nedavno se zaustavio u Tajlandu, Saudijskoj Arabiji, Egiptu i Portugalu—daleko od morskih puteva Južne Amerike.
.webp){kind=icon}
