text size
Predviđa se da će legalni prihod tržišta kanabisa u Europi ove godine dosegnuti osam milijardi eura, što je gotovo 12 puta više nego 2016. U Adria regiji konoplja, pa i industrijska, još uvijek je tabu tema. Iako se područje regije smatra idealnim za uzgoj kanabisa. Primjerice, Kraljevina Jugoslavija svojedobno je bila jedan od najvećih proizvođača i izvoznika ove biljke u Europi.
Ulagačima i tržišnim analitičarima u Europi prošlog kolovoza oči su blistale, a osmijesi im nisu silazili s lica. Ali ne zato što su popušili dobar joint, već zato što je njemačka vlada formalno usvojila prijedlog zakona koji će dopustiti uzgoj i posjedovanje malih količina marihuane. Ako zakon bude odobren i u Bundestagu, od sljedeće godine u Njemačkoj će biti dopušteno ne samo kupovati i uživati u rekreativnoj upotrebi kanabisa u licenciranim trgovinama i društvenim klubovima već će svaki građanin imati pravo uzgajati do tri biljke i posjedovati do 25 grama marihuane za vlastite potrebe.
Time će se u Njemačkoj moći uzgajati i konzumirati "zelena trava svoga doma", bez opasnosti od prekršajnog progona i kazni koje su do sada iznosile nekoliko tisuća eura za pronalazak dvije stabljike marihuane.
I dok veseli turiste i oko 4,5 milijuna odraslih Nijemaca koji su, prema službenim statistikama, barem jednom probali marihuanu, planirana legalizacija kanabisa od sadnje do konzumacije stvorit će pravi bum na europskom tržištu proizvoda na bazi kanabidiola (CBD). CBD je esencijalni sastojak kanabisa koji ne sadrži psihoaktivnu tvar, za razliku od psihoaktivnog tetrahidrokanabinola (THC).
No, pripravci na bazi CBD-a i THC-a koriste se u terapiji raznih bolesti, od epilepsije i multiple skleroze, preko Parkinsonove bolesti i depresije do raka, a u njemačkim ljekarnama mogu se nabaviti na recept. Dodatno otvaranje Njemačke u ovom sektoru dovest će, prema očekivanjima, do dramatičnog skoka na tržištu medicinskog, terapeutskog i rekreativnog kanabisa.
Predviđa se da će ove godine legalni prihod na tržištu kanabisa u Europi dosegnuti osam milijardi eura, što je gotovo 12 puta više nego 2016., kada je legalni promet iznosio samo 680 milijuna eura. Velik rast, međutim, neće izostati ni idućih godina pa tržišni analitičari procjenjuju da će 2028. legalni promet kanabisa u Europi iznositi 16,5 milijardi eura.
Potencijal europskog tržišta prije svega se ogleda u činjenici da broji oko 750 milijuna stanovnika, čija platežna moć nije mala. Prema studiji tvrtke New Frontier Data, koja se bavi analizom podataka o tržištu marihuane, kada bi sve europske zemlje potpuno legalizirale marihuanu, europske potrebe za kanabisom bile bi "teške" između 40 i 43 milijarde eura, s potencijalom da do 2030. europsko tržište prestigne američko koje je svjetski lider u ovom segmentu.
Profit guši predrasude i neznanje
I dok je Njemačka u dekriminalizaciji kanabisa, među ostalim, vidjela i ekonomsku priliku za razvoj, većina zemalja Adria regije ne samo da strogo kažnjava čak i konzumente kanabisa već državne vlasti potiskuju i proizvođače industrijske konoplje koja ne sadrži THC. Da apsurd bude veći, sve se to događa na područjima koja se u europskim okvirima smatraju idealnima za uzgoj konoplje. Poznavatelji ove materije i danas kažu da je Kraljevina Jugoslavija nekada bila najveći proizvođač i izvoznik ove industrijske biljke u Europi.
Predsjednica Udruge Konoplja u Srbiji Maja Timotijević kaže da je potencijal u ovoj proizvodnji nevjerojatno velik, ali da većina ljudi koji se odluče za konoplju o njoj znaju jako malo. Ona navodi kako je u Srbiji od 2015. u samo nekoliko godina došlo do ponovnog zamaha u proizvodnji industrijske konoplje i to s tek 60 hektara zasada godišnje na 1000 hektara.
Međutim, to se dramatično promijenilo kada je krajem 2019. godine otkriven slučaj "Jovanjica". Tada je policija pretresla veliku farmu poljoprivrednog poduzeća Jovanjica iz Stare Pazove, poznatog u Srbiji po proizvodnji organske hrane. U staklenicima ove tvrtke, koja je imala dozvolu za proizvodnju industrijske konoplje, prema navodima tužiteljstva, pronađeni su nasadi kanabisa koji sadrži psihoaktivnu komponentu veću od dopuštenih 0,3 THC-a. Kako stoji u optužnici, izmjerena je količina od 1,77 tona kanabisa, dok su neki uzorci imali višestruko više THC-a od dopuštenog te se klasificiraju kao opojna droga.
"Od Jovanjice postoje ogromna ograničenja i pritisci na proizvođače industrijske konoplje, koji dobivaju dozvole za sadnju od Ministarstva poljoprivrede ako dokažu da sjeme i biljke nemaju psihoaktivne tvari. I nije problem što nam inspekcija dolazi svaka dva-tri mjeseca, nego što su prepreke na svakom koraku. Zabrana konoplje u hrani počela se striktno provoditi tako da u Srbiji više nigdje nema hladno cijeđenog ulja od konoplje, iako ima manje od 0,3 posto THC-a. "Od prošle godine inspekcija je zabranila ljekarnama prodaju svih proizvoda od konoplje", objašnjava Maja Timotijević za Bloomberg Businessweek Adria i dodaje da je zbog svega toga godišnji zasad industrijske konoplje u Srbiji spao na svega nekoliko stotina hektara.
Timotijević u industrijskoj konoplji vidi veliki potencijal pa je nakon udruge osnovala i poljoprivrednu zadrugu, a lani i tvrtku koja se bavi uzgojem, preradom i distribucijom proizvoda od industrijske konoplje. Kao doktorica agronomije, ističe kako je konoplja jedna od rijetkih poljoprivrednih kultura čiji se svaki dio koristi, a koja bi također mogla pomoći u borbi protiv klimatskih promjena.
"Na poljima nakon žetve ostaje stabljika konoplje koja preradom može biti odlično biogorivo. Na jednom hektaru ima oko deset tona stabljike, čija je kvaliteta celuloze toliko visoka da kao biogorivo može zamijeniti čak četiri hektara šume koja je rasla 20 godina, dok je konoplja rasla samo četiri mjeseca. Osim toga, konoplja troši 25 posto više ugljikova dioksida nego drvo pa nam pomaže u borbi protiv klimatskih promjena", objašnjava Timotijević i dodaje da je, osim kao gorivo, konoplja izvrsna za proizvodnju građevinskih izolacijskih ploča i biorazgradive plastike.
No, osim propisa, otegotna okolnost u cijeloj regiji je što su individualna gospodarstva mala i raštrkana, a stroj za preradu stabljike konoplje pojedincu je skup jer im je cijena nekoliko stotina tisuća eura. Osim nekoliko manjih strojeva, u Srbiji unatoč isplativosti trenutačno nema velikih strojeva za preradu konoplje. A koliko je to isplativo, kaže Timotijević, najbolje svjedoči podatak da je tvrtka iz Nizozemske u Rumunjskoj zakupila 1000 hektara zemlje na kojoj uzgaja konoplju, a nakon žetve plodove i stabljike odvozi u Nizozemsku.
Potencijal ove proizvodnje u Adria regiji prepoznaju i strani investitori, koji dolaze spremni za velika ulaganja u Srbiji, ali, kaže Timotijević, odustaju zbog manjkavosti zakona koji bitno otežavaju ovu industriju. Kako navodi, u razgovorima s vlastima u Srbiji uvijek ukazuje na mnogo liberalnije propise u Hrvatskoj, dok su joj srbijanske vlasti uvijek ukazivale na nekad vrlo rigorozne njemačke propise o proizvodnji i korištenju kanabisa, sa i bez THC-a.
"Sada kada je i Njemačka liberalizirala propise, dužnosnici u Srbiji to ne ističu. Iako je trend u regiji jasan, liberalizacija je barem djelomično zahvatila Sloveniju, Hrvatsku, Bugarsku, pa čak i Albaniju koja je nedavno legalizirala upotrebu marihuane u medicinske svrhe. Samo u Srbiji, BiH i Crnoj Gori nema pomaka", kaže ona, ističući da je najveći problem neznanje onih koji odlučuju.
Crno tržište kontrolira sve
No, iz Udruge IRKA, koja se bori za promjenu zakonske regulative kanabisa u Srbiji, kažu da bi "neznanje lako pobijedilo da nema jakih interesa" pojedinih farmaceutskih kompanija i crnog tržišta. Udruga IRKA zalaže se za legalizaciju marihuane u rekreativne i medicinske svrhe te pomaže pacijentima u Srbiji i regiji da se informiraju o tome kako doći do medicinskih proizvoda na bazi kanabisa. Prema riječima Miloša Simića iz ove udruge, javna je tajna da se švercom marihuane bave klanovi koji su zaštićeni i povezani s klubovima navijača.
"Sve što je vezano uz kanabis ogroman je generator ilegalnog novca za mafiju i dio je državne korupcije. Jednostavno, netko je u tome vidio mogućnost posla za sebe, jer procjenjuje se kako se u Srbiji dnevno na kanabis potroši dva do pet milijuna eura (u rekreativne i medicinske svrhe). Niti jedna droga ne donosi toliku zaradu", tvrdi Simić za Bloomberg Businessweek Adria te ističe da policija i pravosuđe najviše procesuiraju pojedince koji marihuanu uzgajaju za vlastite potrebe, često i iz medicinskih razloga. U najboljem slučaju, veliki krijumčari marihuane iz Albanije na sudu dobivaju kućni pritvor, dok onkološki pacijenti dobivaju dvije i pol godine zatvora samo zato što su uzgajali dvije biljke za vlastito liječenje.
Ovakva sudska praksa i drastično kažnjavanje korisnika ima za posljedicu da su pacijenti u regiji osuđeni na crno ili sivo tržište medicinskih proizvoda na bazi kanabisa, gdje ima i prijevara. Pacijenti iz Srbije i dobrog dijela Adria regije ove lijekove nabavljaju u Sloveniji ili od rodbine i raznih preprodavača koji ih dovoze iz SAD-a, Kanade ili Njemačke.
Upotreba kanabisa i proizvoda od kanabisa u medicinske svrhe legalizirana je u Albaniji, Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji i dijelom u Sloveniji, dok je uporaba kanabisa u rekreativne svrhe djelomično dekriminalizirana u Hrvatskoj i Sloveniji.
"Veličinu tržišta je jako teško procijeniti, ali poznato je da oboljeli od raka obično uzimaju jedan mililitar ekstrakta kanabisa, odnosno deset suhih cvjetova. Na mjesečnoj razini to su troškovi od oko 1000 eura. Ne zna se koliko je tih pacijenata, ali je isto tako poznato da sve veći broj ljudi preventivno uzima ove lijekove kako bi smanjili stres ili bol" , objašnjava Simić i dodaje kako je nedavno istraživanje u Sloveniji pokazalo da 80 posto onkoloških pacijenata koristi lijekove iz kanabisa, a da o tome nisu obavijestili svoje liječnike.
Upotreba kanabisa i proizvoda od kanabisa u medicinske svrhe legalizirana je u Albaniji, Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji i dijelom u Sloveniji, dok je uporaba kanabisa u rekreativne svrhe djelomično dekriminalizirana u Hrvatskoj i Sloveniji.
Iako je legalizacija marihuane još uvijek veliki tabu u cijeloj regiji, postoje velike razlike među zemljama. Tako je pacijentima lakše doći do ekstrakta kanabisa u Sloveniji, gdje je on djelomično dekriminaliziran, nego u Sjevernoj Makedoniji, gdje je njegova uporaba u medicinske svrhe potpuno legalizirana.
S druge strane, u Srbiji je ulje kanabisa zabranjeno za unutarnju upotrebu, čak i kada ne sadrži THC, pa ga proizvođači deklariraju kao ulje za vanjsku upotrebu, iako se radi o ulju koje se može koristiti u prehrani. Osim toga, u Srbiji je u tijeku drastičan progon konzumenata marihuane, gdje se čak i zelena ljevica i udruga pacijenata protive legalizaciji njezine upotrebe.
"Srbija je jedina zemlja u regiji u kojoj se zelena stranka protivi legalizaciji marihuane. Zbog afere ‘Jovanjica’, ovdašnja oporba je protiv legalizacije i diskreditiranja predrasuda o kanabisu koje postoje u društvu. Primjerice, u BiH legalizaciju upotrebe kanabisa u medicinske svrhe javno zagovaraju liječnici, udruge roditelja djece s autizmom, udruge oboljelih od multiple skleroze, dok je Srbija jedina u kojoj liječnici ne podržavaju svoje pacijente", ističe Simić iz Udruge IRKA.
No, u Bosni i Hercegovini već šest godina traje borba udruga i liječnika da ulje kanabisa bude lijek jer političari koče legalizaciju. A da apsurd bude veći, u praksi vlasti otežavaju i proizvodnju industrijske konoplje jer je pri uvozu sjemena tretiraju kao opojnu drogu.
Za to vrijeme crno tržište i mafijaške skupine "sele" zarade "zelene trave doma moga".
.webp){kind=icon}
