Termoelektrane na ugalj na zapadnom Balkanu već četvrtu godinu zaredom krše legislativu o zagađenju vazduha emitujući pet puta više sumpor-dioksida i 1,8 puta više prašine nego što je dozvoljeno, utvrdila je mreža CEE Bankwatch.
CEE Bankwatch Network objavila je zajedno sa Centrom za životnu sredinu Banjaluka i Centrom za ekologiju i energiju iz Tuzle izvještaj "Uskladiti ili zatvoriti" koji pokazuje da su u 2021. godini emisije prašine iz postrojenja na ugalj uključenih u nacionalne planove za smanjenje emisija (NERP) Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije porasle u odnosu na prethodne godine, dok su samo emisije sumpor-dioksida blago smanjene.
"Stupanje na snagu novih zakonskih standarda 1. januara 2018. trebalo je da donese smanjenje smrtonosnog zagađenja vazduha", navode iz pomenutih organizacija i dodaju da se, međutim, desilo suprotno.
Prema podacima iz izvještaja, Termoelektrana (TE) Ugljevik u BiH je 2021. ponovo emitovala najviše sumpor-dioksida u regionu (86.774 tone), iako je instalirana oprema za odsumporavanje po cijeni od 85 miliona evra.
"Kostolac A2 u Srbiji je 2021. bio najveći zagađivač u smislu prekoračenja pojedinačne granice zagađenja, emitujući 13 puta više sumpor dioksida od dozvoljenog. Na drugom mjestu je blok šest u TE Tuzla u BiH, koji je emitovao 11,6 puta više nego dozvoljeno, dok su TE Ugljevik i Kakanj (BiH) sedam emitovali oko 10 puta više nego što je dozvoljeno", navodi se.
Najveći zagađivač prašinom u 2021. godini, dodaje se, bila je TE Gacko (BiH), čije su se emisije više nego utrostručile na 4.960 tona u 2021. godini i iznose oko 16 puta su više nego što je dozvoljeno nacionalnim NERP-om. "Razlozi za ovo ogromno povećanje nisu jasni".
CEE Bankwatch Network podsjeća da je 2021. godina završila energetskom krizom u cijeloj regiji sa snabdijevanjem ugljem i prekidima u postrojenjima za ugalj, zajedno sa lošim hidrološkim uslovima i visokim uvoznim cijenama električne energije.
"Ovo je skrenulo pažnju sa rješavanja problema zagađenja i početkom 2022. godine dalo je povod da Federacija BiH odobri nezakonito produženje radno vijeka blokova Tuzla četiri i Kakanj pet", dodaju.
Pippa Gallop iz mreže CEE Bankwatch ističe da je "u 2021. Sekretarijat Energetske zajednice otvorio predmete za rješavanje sporova protiv Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, ali to nije bilo dovoljno da ih podstakne na akciju. Evropska komisija mora udvostručiti napore za uvođenje kazni odvraćanja u Ugovor o energetskoj zajednici, ako želi da vlade zapadnog Balkana ozbiljno shvate zakonodavstvo EU i zdravlje ljudi".
"Višegodišnja višestruka prekoračenja graničnih vrijednosti više su nego dovoljan pokazatelj nestručnog i nesavjesnog rada termoelektrana na ugalj. Njih Ugovori, savjesno poslovanje i zdravlje ljudi uopšte ne interesuju i neće ih interesovati sve dok se institucije ne osmjele i ne preduzmu konkretne korake, poput eventualnog utvrđivanja krivične odgovornosti nadležnih", naglasio je Dragan Ostić iz Centra za životnu sredinu.
Denis Žiško iz Aarhus centra u BiH dodaje: "Krajnje je vrijeme da se bh. političari uozbilje, prestanu trošiti vrijeme i novac na bajke o zamjenskim blokovima i počnu ispunjavati preuzete međunarodne obaveze. Prioritet bi im trebao biti zaštita zdravlja građana BiH, a ne politički populizam i tenderi".
Podaci o emisijama iz termoelektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu prikupljeni su iz EIONET Central Data Repository.
Statistika za indikatore održivog razvoja u BiH pokazuje da udio stanovništva koji se primarno oslanja na čista goriva u BiH iznosi 46 odsto, objavila je Agencija za statistiku BiH.
"Prema posljednjim dostupnim podacima iz 2019. godine udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj finalnoj potrošnji energije u BiH je iznosio 37,6 odsto, što je veće za 1,6 odsto u odnosu na 2018. godinu", naveli su u Agenciji.
.webp){kind=icon}
