text size
Amerikom predvođeni pregovori o prekidu rata u Ukrajini od nedjelje su u Berlinu prvi put značajnije uključili i predstavnike država članica Evropske unije, dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prvi put otvoreno ponudio da Kijev zarad mira odustane od članstva u NATO-u. Osim toga, čini se da je Kijev spreman i na ograničenja koja se tiču veličine ukrajinskih vojnih snaga, ali zahtijeva da dobije od NATO-a "pravno obavezujuće" garancije za sigurnost, to jeste da se i na nju, iako nije članica alijanse, odnosi član 5. Vašingtonskog sporazuma, koji propisuje kolektivnu odbranu ako je neka od članica napadnuta.
Nakon dva dana intenzivnih berlinskih razgovora američkih izaslanika Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera s predstavnicima Ukrajine, država članica Evropske unije, Evropske komisije i NATO-a, sve strane govore o "stvarnom napretku", ali malo toga otkrivaju o detaljima dogovorenog. Pojedini komentatori primjećuju da Amerikanci zapravo tjeraju Zelenskog da prihvati američki plan revidiran u skladu s ruskim željama te da je predsjednik Ukrajine već prihvatio pojedine sporne zahtjeve.
Jedan od njih je ruski zahtjev da se u Ukrajini održe izbori, koji nisu održani zbog ratnih dejstava. Prema saznanjima ukrajinskih medija, Zelenski je naložio zvaničnicima da razviju nacrt zakona koji bi omogućio održavanje izbora tokom perioda vanrednog stanja, pri čemu se čak pominje mogućnost višednevnog glasanja, ali da ono mora biti završeno u roku od 60 dana, slično proceduri koja se primjenjuje na prijevremenim predsjedničkim izborima.
Sudeći prema izvorima međunarodnih novinskih agencija, pregovori su bili "veoma pozitivni", ali su zastali oko teritorijalnih linija, to jeste toga što američki predstavnici pritiskaju Kijev da se odrekne kontrole nad regionima Donjecka i Luganska. Witkoff i Kushner su, kako navode američki izvori, tražili od Zelenskog da ispuni Putinov uslov da se ukrajinske snage i prije postizanja konačnog mirovnog plana s Rusijom povuku sa oko trećine teritorije Donjecke oblasti i nešto malo Luganjske oblasti, koliko i dalje kontroliraju. Iako Kijev zasad to odbacuje, navodeći da je to njegova crvena linija preko koje ne može preći, i američki i ukrajinski zvaničnici svojim izjavama nastoje prikazati da su u razgovoru bili u veoma prijatnoj i prijateljskoj atmosferi.
Pitanje Donbasa "lomi" pregovore
Američki zvaničnici kažu da očekuju da će Rusija prihvatiti sporazum koji je postignut s Ukrajinom ovog vikenda, kao i da očekuju da će Rusija biti otvorena za pridruživanje Ukrajine Evropskoj uniji. Inače, krajem prošle sedmice se saznalo da je zvanični Washington jednostavno poručio Briselu da će dio mirovnog plana biti da Ukrajina postane članica EU u roku od godinu dana, ali taj rok zasad niko od evropskih zvaničnika nije detaljnije komentirao.
Bloomberg
Američka strana smatra da je "90 posto" problema između dvije strane riješeno, ali da još postoji "konačna odluka o teritoriji" koja će "biti na Ukrajini".
Nastojeći da ne naljuti Donalda Trumpa, Zelenski u javnosti nije formalno odbacio prijedlog američkog predsjednika da se stvori tampon zona u Donbasu, premda ukazuje da to ne bi bilo "fer".
"Ko bi upravljao ovom ekonomskom zonom", upitao je on, odbijajući da se odrekne, kako Moskva zahtijeva, dijela Donjecke oblasti koji nije okupirala ruska vojska. "Ako se ukrajinske snage povuku 5-10 kilometara, naprimjer, zašto se i ruske snage ne bi povukle na istu udaljenost na okupirane teritorije?"
Zelenski zasad preferira da sukob zamrzne na aktuelnoj liniju fronta, a ne kako je navedeno u američkom planu od 28, a potom 19 tačaka, po kojem će Krim, Lugansk i Donjeck biti priznati kao de facto ruski, te da će se ukrajinske snage povući iz dijela Donjecke oblasti koji trenutno kontroliraju, a ova zona povlačenja će se smatrati neutralnom demilitariziranom tampon zonom, međunarodno priznatom kao teritorija koja pripada Ruskoj Federaciji.
Ukrajinski pregovarači, međutim, uslovljavaju potencijalno uspostavljanje takve "tampon zone" ili demilitarizirane zone u Donbasu, oko trenutne linije fronta, povlačenjem ruske vojske i učešćem Washingtona u međunarodnim posmatračkim snagama.
S druge strane, vanjskopolitički savjetnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov rekao je za rusku državnu televiziju da Moskva još nije vidjela prijedloge Ukrajine i Evropske unije, ali da su za njih apsolutno neprihvatljive izmjene djela plana koje se tiču teritorije.
Tri četvrtine Ukrajinaca protivi se mirovnom planu, koji će, između ostalog, uključivati povlačenje trupa iz Donbasa, ograničavanje veličine ukrajinske vojske i neće sadržati konkretne sigurnosne garancije, rezultati su ankete Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju, provedene od 26. novembra do 13. decembra.
Bloomberg
"Ruski plan ostaje kategorički neprihvatljiv – 75 posto Ukrajinaca ga smatra potpuno neprihvatljivim (isti broj je bio u septembru 2025). Samo 17 posto Ukrajinaca je spremno za rusku verziju mira (isti broj je bio i ranije)", navodi se u istraživanju ovog instituta.
Prema riječima visoke predstavnice EU za vanjsku politiku i sigurnost Kaje Kallas, preuzimanje Donbasa "neće biti krajnji cilj" ruskog predsjednika Vladimira Putina.
"Moramo shvatiti da ako dobije Donbas, onda je tvrđava pala i onda će definitivno nastaviti preuzimanje cijele Ukrajine. Ako Ukrajina ode, onda su i druge regije u opasnosti", rekla je ona novinarima u Briselu, prenio je Reuters.
Klimave garancije
U dvodnevnim pregovorima u Berlinu su prvi put u značajnijoj mjeri bili uključeni lideri zemalja EU. Osim što je njemački kancelar Friedrich Merz bio domaćin američko-ukrajinskim razgovorima – premda je na njima učestvovao samo kratko na početku – u Berlinu je u ponedjeljak uvečer organiziran i svojevrsni mini-samit koji je okupio britanskog premijera Keira Starmera, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, italijansku premijerku Giorgiu Meloni, dansku premijerku Mette Frederiksen, finskog predsjednika Alexandera Stubba, norveškog premijera Jonasa Gahra Storea, nizozemskog premijera Dicka Shoofa, poljskog premijera Donalda Tuska, švedskog premijera Ulfa Kristerssona, najviše zvaničnike Evropske komisije i NATO-a, kao i američke pregovarače.
Bloomberg
Evropski lideri nastoje u okviru Koalicije voljnih, u kojoj su, osim Evropljana, i Kanada i Japan, pokazati da su spremni garantirati sigurnost Kijeva na terenu, ali samo ako se i SAD obaveže da potvrdi svoje vojno učešće. Američki odgovor ostaje nejasan, jer je Trump samo rekao da bi Amerikanci "mogli pružiti pomoć, posebno u sigurnosnim pitanjima", jer je to "suštinski faktor uspjeha projekta".
Šef Bijele kuće je više puta dovodio u pitanje solidarnost sadržanu u Članu 5, govoreći da se on "može tumačiti na nekoliko načina", što je natjeralo ukrajinskog predsjednika Zelenskog da zahtijeva da svaki potencijalni sporazum ratificira Kongres SAD-a.
Evropljani napokon za stolom
Uprkos tome što su se jučer i prekjučer i evropski lideri uključili u ukrajinske pregovore s Trumpovim izaslanicima, evropski komentatori ne očekuju preveliki napredak te da je sve "puno buke ni oko čega". Prema ocjeni jednog od urednika njemačkog dnevnog lista Frankfurter Rundschau Andreasa Schwarzkopfa, Njemačka i ostale članice EU bi mogle odvratiti SAD od korištenja zamrznute ruske imovine za sopstvene ekonomske interese u Ukrajini.
"Možda bi čak mogle navesti američke pregovarače da vide da Putin ima imperijalističke ambicije. On ne razmišlja ekonomski, zbog čega ne funkcionira američka strategija pokušaja da ga namame na ustupke unosnim poslovima", navodi Schwarzkopf i dodaje da zapravo evropski saveznici Kijeva mogu potvrditi svoj prvi uspjeh. "Vratili su se za pregovarački sto s Washingtonom nakon što su bili isključeni iz razgovora između SAD-a i Rusije o budućnosti Ukrajine. Ovo je dobro za samopouzdanje i pomaže u jačanju narušenog imidža Evrope".
Bloomberg
Pravedan mirovni sporazum trenutno nije moguć, ističu pojedini komentatori među kojima je i ukrajinska politička analitičarka Katerina Rošuk, koja ističe da adekvatan mirovni sporazum jer SAD, Rusija i Ukrajina žele različite stvari.
"Trump želi fotografiju Zelenskog i Putina kako se rukuju u Ovalnom uredu nakon potpisivanja sporazuma o okončanju rata. 'Kraj devetog ili desetog rata' bi u Trumpovoj glavi otvorio put ruskom novcu i Nobelovoj nagradi za mir. Trumpa nije briga ko šta potpisuje ili kakve bi mogle biti posljedice", ističe ona i dodaje da Rusija vjeruje da ima vojne uspjehe na frontu i podršku SAD-a, dok Ukrajina samo želi preživjeti.
Evropsku uniju, pak, najviše plaši upravo nepravedan mirovni sporazum. Urednički kolegij finskog dnevnog lista Aamulehti ističe da će SAD i Rusija morati napraviti velike ustupke ako je cilj osigurati da se potencijalni teritorijalni ustupci isključe sa stola i da se Ukrajini mogu dati čvrste sigurnosne garancije.
"Scenarij poput ovoga je i dalje nerealan. Evropa insistira da mir mora biti zasnovan na pravednim i održivim uslovima", podsjeća finski dnevnik i dodaje da ako Ukrajina bude primorana na nepravedni mirovni sporazum, ruski predsjednik Putin će to proglasiti pobjedom. "A to bi predstavljalo ogroman rizik za sigurnost Evrope".
.webp){kind=icon}
