Amerikom predvođeni pregovori o prekidu rata u Ukrajini od nedjelje su u Berlinu prvi put značajnije uključili i predstavnike država članice Evropske unije, dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prvi put otvoreno ponudio da Kijev zarad mira odustane od članstva u NATO-u. Osim toga, čini se da Kijev spreman i na ograničenja koja se tiču veličine ukrajinskih vojnih snaga, ali zahtijeva da dobije od NATO-a "pravno obavezujuće" garancije za bezbjednost, to jest da se i na nju iako nije članica alijanse odnosi član 5. Vašingtonskog sporazuma koji propisuje kolektivnu odbranu ukoliko je neka od članica napadnuta.
Nakon dva dana intenzivnih berlinskih razgovora američkih izaslanika Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera sa predstavnicima Ukrajine, država članica Evropske unije, Evropske komisije i NATO-a, sve strane govore o „stvarnom napretku“ ali malo toga otkrivaju o detaljima dogovorenog. Pojedini komentatori primjećuju da Amerikanci zapravo tjeraju Zelenskog da prihvati američki plan revidiran u skladu sa ruskim željama te da je predsjednik Ukrajine već prihvatio pojedine sporne zahtijeve.
Jedan od njih je ruski zahtijev da se u Ukrajini održe izbori, koji nisu održani zbog ratnih dejstava. Prema saznanjima ukrajinskih medija, Zelenski je naložio zvaničnicima da razviju nacrt zakona koji bi omogućio održavanje izbora tokom perioda vanrednog stanja, pri čemu se čak pominje mogućnost višednevnog glasanja ali da ono mora da bude završeno u roku od 60 dana, slično proceduri koja se primenjuje na prevremenim predsjedničkim izborima.
Sudeći prema izvorima međunarodnih novinskih agencija, pregovori su bili "veoma pozitivni", ali su zastali oko teritorijalnih linija, to jest toga što američki predstavnici pritiskaju Kijev da se odrekne kontrole nad regionima Donjecka i Luganska. Witkoff i Kushner su, kako navode američki izvori, tražili od Zelenskog da ispuni Putinov uslov da se ukrajinske snage i prije postizanja konačnog mirovnog plana sa Rusijom povuku sa oko trećine teritorije Donjecke oblasti i nešto malo Luganjske oblasti koliko i dalje kontrolišu. Iako Kijev zasad to odbacuje, navodeći da je to njegova crvena linija preko koje ne može da pređe, i američki i ukrajinski zvaničnici svojim izjavama nastoje da prikažu da su u razgovor bili u veoma prijatnoj i prijateljskoj atmosferi.
Pitanje Donbasa "lomi" pregovore
Američki zvaničnici kažu da očekuju da će Rusija prihvatiti sporazum koji je postignut sa Ukrajinom ovog vikenda, kao i da očekuju da će Rusija biti otvorena za pridruživanje Ukrajine Evropskoj unije. Inače, krajem prošle nedjelje se saznalo da je zvanični Vašington jednostavno poručio Briselu da će dio mirovnog plana biti da Ukrajina postane članica EU u roku od godinu dana, ali taj rok zasad niko od evropskih zvaničnika nije detaljnije komentarisao.
Bloomberg
Američka strana smatra da je "90 odsto" problema između dvije strane riješeno, ali da još postoji "konačna odluka o teritoriji" koja će "biti na Ukrajini".
Nastojeći da ne naljuti Donalda Trumpa, Zelenski u javnosti nije formalno odbacio predlog američkog predsjednika da se stvori tampon zona u Donbasu premda ukazuje da to ne bi bilo "fer".
"Ko bi upravljao ovom ekonomskom zonom", upitao je on, odbijajući da se odrekne, kako Moskva zahtijeva, dijela Donjecke oblasti koji nije okupirala ruska vojska. "Ako se ukrajinske snage povuku 5 do 10 kilometara, na primjer, zašto se i ruske snage ne bi povukle na istu udaljenost na okupirane teritorije?"
Zelenski zasad preferira da sukob zamrzne na aktuelnoj liniju fronta a ne kako je navedeno u američkom plan od 28 a potom 19 tačaka, po kojem će Krim, Lugansk i Donjeck biti priznati kao de fakto ruske, te da će se ukrajinske snage povući iz dijela Donjecke oblasti koji trenutno kontrolišu, a ova zona povlačenja će se smatrati neutralnom demilitarizovanom tampon zonom, međunarodno priznatom kao teritorija koja pripada Ruskoj Federaciji.
Ukrajinski pregovarači, međutim, uslovljavaju potencijalno uspostavljanje takve "tampon zone" ili demilitarizovane zone u Donbasu, oko trenutne linije fronta, povlačenjem ruske vojske i učešćem Vašingtona u međunarodnim posmatračkim snagama.
Sa druge strane, spoljnopolitički savjetnik ruskog predsednika Jurij Ušakov rekao je za rusku državnu televiziju da Moskva još nije vidjela predloge Ukrajine i Evropske unije, ali da je za njih apsolutno neprihvatljive izmjene djela plana koja se tiču teritorija.
Tri četvrtine Ukrajinaca protivi se mirovnom planu, koji će, između ostalog, uključivati povlačenje trupa iz Donbasa, ograničavanje veličine ukrajinske vojske i neće sadržati konkretne bezbjednosne garancije, rezultati su ankete Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju, sprovedene od 26. novembra do 13. decembra.
Bloomberg
"Ruski plan ostaje kategorički neprihvatljiv – 75 odsto Ukrajinaca ga smatra potpuno neprihvatljivim (isti broj je bio u septembru 2025). Samo 17 odsto Ukrajinaca je spremno za rusku verziju mira (isti broj je bio i ranije)", navodi se u istraživanju ovog instituta.
Prema riječima visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaje Kallas, preuzimanje Donbasa "neće biti krajnji cilj" ruskog predsjednika Vladimira Putina.
"Moramo da shvatimo da ako dobije Donbas, onda je tvrđava pala i onda će definitivno nastaviti sa preuzimanjem cijele Ukrajine. Ako Ukrajina ode, onda su i drugi regioni u opasnosti", rekla je ona novinarima u Briselu, prenio je Reuters.
Klimave garancije
U dvodnevnim pregovorima u Berlinu su po prvi put u značajnijoj mjeri bili uključeni lideri zemalja EU. Osim što je njemački kancelar Friedrich Merz bio domaćin američko-ukrajinskim razgovorima – premda je na njima učestovovao samo kratko na početku – u Berlinu je u ponedjeljak uveče organizovan i svojevrsni mini-samit koji je okupio britanskog premijera Keira Starmera, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, italijansku premijerku Giorgiu Meloni, dansku premijerku Mette Frederiksen, finskog predsjednika Alexandera Stubba, norveškog premijera Jonasa Gahra Storea, holandskog premijera Dicka Shoofa, poljskog premijera Donalda Tuska, švedskog premijera Ulfa Kristerssona, najviše zvaničnike Evropske komisije i NATO-a kao i američke pregovarače.
Bloomberg
Evropski lideri nastoja da u okviru Koalicije voljnih u kojoj su, osim Evropljana, i Kanada i Japan, pokažu da su spremni da garantuju bezbjednost Kijeva na terenu ali samo ako se i SAD obavežu da potvrde svoje vojno učešće. Američki odgovor ostaje nejasan, jer je Trump samo rekao da bi Amerikanci "mogli da pruže pomoć, posebno u bezbjednosnim pitanjima", jer je to "suštinski faktor uspjeha projekta".
Šef Bijele kuće je više puta dovodio u pitanje solidarnost sadržanu u Članu 5, govoreći da se on "može tumačiti na nekoliko načina" što je natjeralo ukrajinskog predsednika Zelenskog da zahtijeva da svaki potencijalni sporazum ratifikuje Kongres SAD.
Evropljani napokon za stolom
Uprkos tome što su se juče i prekjuče i evropski lideri uključili u ukrajinske pregovore sa Trumpovim izaslanicima, evropski komentatori ne očekuju preveliki napredak te da je sve "puno buke ni oko čega". Prema ocjeni jednog od urednika njemačkog dnevnog lista „Frankfurter Rundschau“ Andreasa Schwarzkopfa, Njemačka i ostale članice EU bi mogle da odvrate SAD od korišćenja zamrznute ruske imovine za sopstvene ekonomske interese u Ukrajini.
"Možda bi čak mogle da navedu američke pregovarače da vide da Putin ima imperijalističke ambicije. On ne razmišlja ekonomski, zbog čega ne funkcioniše američka strategija pokušaja da ga namame na ustupke unosnim poslovima", navodi Schwarzkopf i dodaje da zapravo evropski saveznici Kijeva mogu da potvrde svoj prvi uspjeh. "Vratili su se za pregovarački sto sa Vašingtonom nakon što su bili isključeni iz razgovora između SAD i Rusije o budućnosti Ukrajine. Ovo je dobro za samopouzdanje i pomaže u jačanju narušenog imidža Evrope".
Bloomberg
Pravedan mirovni sporazum trenutno nije moguć, ističu pojedini komentatorima među kojima je i ukrajinska politička analitičarka Katerina Rošuk, koje ističe da adekvatan mirovni sporazum jer SAD, Rusija i Ukrajina žele različite stvari.
"Trump želi fotografiju Zelenskog i Putina kako se rukuju u Ovalnom kabinetu nakon potpisivanja sporazuma o okončanju rata. 'Kraj devetog ili desetog rata' bi u Trumpovoj glavi otvorio put ruskom novcu i Nobelovoj nagradi za mir. Trumpa nije briga ko šta potpisuje ili kakve bi mogle biti posljedice", ističe ona i dodaje Rusija vjeruje da ima vojne uspjehe na frontu i podršku SAD, dok Ukrajina samo želi da preživi.
Evropsku uniju, pak, najviše plaši upravo nepravedan mirovni sporazum. Urednički kolegijum finskog dnevnog lista "Aamulehti" ističe da će SAD i Rusija morati da naprave velike ustupke ako je cilj da se osigura da se potencijalni teritorijalni ustupci isključe sa stola i da se Ukrajini mogu dati čvrste bezbjednosne garancije.
"Scenario poput ovog je i dalje nerealan. Evropa insistira da mir mora biti zasnovan na pravednim i održivim uslovima", podsejća finski dnevnik i dodaje da ako Ukrajina bude primorana na nepravedni mirovni sporazum, ruski predsjednik Putin će to proglasiti pobjedom. "A to bi predstavljalo ogroman rizik za bezbjednost Evrope".
.webp){kind=icon}
