Nakon trodnevne posjete francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i dvodnevne šefa njemačke diplomatije Johanna Wadephula, čini se očiglednim da su se predstavnici dvije vodeće države članice Evropske unije manje-više praznih ruku vratili iz Pekinga, ne uspijevajući da obezbijede značajniji napredak u vezi s ključnim pitanjima, kao što su trgovinski suficit Kine, kineska ograničenja na izvoz rijetkih metala i stav Pekinga prema Rusiji i njenom ratu protiv Ukrajine.
I dok je Wadephul na društvenim mrežama pokušao da ubijedi javnost kako je dobrodošao u Pekingu te da nisu tačni naslovi da "niko ne želi da se sastane" s njim, o čemu su pisali mediji kada je u oktobru naglo otkazana njegova tada planirana posjeta, predsjednik Macron je zaprijetio posljedicama ako Kina odbije da preduzme korake ka otvaranju svog tržišta.
Evropska borba za život i smrt
Ocjenjujući da je Stari kontinent pritisnut između konkurentne Kine i protekcionizma Sjedinjenih Američkih Država te da bi zato Peking trebalo da pomogne većim ulaganjima u Evropu, predsjednik Francuske je rekao da se evropska industrija nalazi u "borbi za život ili smrt". Prema njegovim riječima, Kina ugrožava srce evropskog modela industrije i inovacija, koji je istorijski zasnovan na proizvodnji automobila i mašinskih alata.
Bloomberg
"Kinezi moraju da urade u Evropi ono što su Evropljani radili prije 25 godina ulažući u Kini", rekao je po povratku iz Kine Macron u intervjuu za francuski list Echo. "Pokušavam da objasnim kineskoj strani da je njihov suficit neodrživ i da tako 'ubijaju' sopstvene kupce, prije svega zato što gotovo da više ništa ne uvoze od nas."
Trgovinski disbalans između EU i Kine je takav da je Kina u prošloj godini ostvarila višak od 306 milijardi evra, budući da je EU u Kinu izvezla svoju robu u vrijednosti od 213 milijardi, dok je uvezla kinesku robu u vrijednosti od 519 milijardi evra. Slična neravnoteža je i na polju investicija, budući da podaci za 2023. godinu pokazuju da su evropske kompanije uložile u Kini oko 232 milijarde evra, a kineske u EU tek 65 milijardi.
Prema Macronovim riječima, povećane carine koje je američki predsjednik Donald Trump uveo Kini samo pogoršavaju situaciju.
"To pogoršava naše probleme pošto Kinezi preusmjeravaju robu na naše tržište", ukazao je on, ocjenjujući da je neophodno da kineske kompanije dođu u Evropu, kao što su ranije EDF i Airbus odlazili u Kinu, ali i da ulaganja "ne smiju biti predatorska, usmjerena na hegemoniju i stvaranje zavisnosti".
Prijetnja i prijedlog primirja
Kako prenose francuski mediji, Macron je čak zaprijetio Kini uvođenjem carina u narednim mjesecima, ako se Peking brzo i konkretno ne obaveže da će smanjiti rastući trgovinski suficit sa EU.
"Rekao sam im da ako ne budu reagovali, mi Evropljani bićemo primorani u veoma bliskoj budućnosti da preduzmemo odlučne mjere, kao i SAD, i da uvedemo carine na kinesku robu", rekao je Macron nakon zvanične posjete Kini, gdje se sastao i s predsjednikom Xi Jinpingom.
Prema riječima stanara Jelisejske palate, EU mora u najosjetljivijim sektorima, kao što je automobilska industrija, da zaštiti sebe od kineskih električnih vozila i da se istovremeno ponovo angažuje u sferi konkurentnosti.
"To zahtijeva pojednostavljivanje i jačanje jedinstvenog tržišta, ulaganje u inovacije, fer zaštitu naših granica, kao i dovršavanje formiranja carinske unije i prilagođenu monetarnu politiku", rekao je Macron, koji umjesto daljnjeg zaoštravanja s Pekingom nudi "primirje" u ekonomskim odnosima, to jest "međusobno ukidanje agresivnih politika, poput ograničenja izvoza evropskih mašina za proizvodnju poluprovodnika i kineskih restrikcija na izvoz rijetkih metala".
Prema navodima francuskih medija, prvi čovjek Francuske planira da sljedeće godine kao predsjedavajući grupe G7 industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta na samit u Francuskoj pozove i predsjednika Kine, iako njegova zemlja nije dio ovog formata.
Bloomberg
Uredništvo francuskog lista "Le Monde" u uvodniku ističe da je Macronova namjera "pohvalna, a dijalog je neophodan kada se vodi bez ogorčenosti", ali da je ovo putovanje pokazalo "koliko je teško za srednje veliku evropsku silu da se nametne Kini Xi Jinpinga".
"Evropljani su sada u ulozi da mole Kinu, bez načina da je primoraju da smanji svoju političku i industrijsku podršku Rusiji", ističu urednici "Le Mondea", dodajući da, uprkos srdačnom tonu razgovora između Macrona i Xija, slabosti Evrope otežavaju joj da je drugi čuju, dok snaga Kine otežava njoj da sluša. "Njihov odnos automatski ide ka povećanom protekcionizmu i nepovjerenju."
Prema ocjeni Adama Cwejmana, komentatora švedskog lista "Goeteborgs Posten", Evropa se polako uvlači u situaciju iz koje je Donald Trump želio da izvuče Ameriku po svaku cijenu.
"Trgovinski deficit s Kinom raste. To ne mora mnogo da znači. Trgovinski disbalansi su norma u globalnoj ekonomiji, kao što će svaki razumno talentovani ekonomista moći da objasni. Ali trgovinski deficit s Kinom takođe govori o nečemu na što ekonomisti rijetko obraćaju pažnju: da politički balans utiče na sposobnost pojedinačnih država da djeluju nezavisno", ističe Cwejman i dodaje da su Evropljani učinili sebe zavisnim od dobre volje Komunističke partije Kine, tako da su "naravno pod uticajem njenih strateških odluka".
Kritika sopstvene zemlje
Njemački šef diplomatije je u izjavi njemačkim medijima na kraju posjete Kini prekorio sopstvenu zemlju, istaknuvši da uprkos tome što i Njemačka provodi najsavremenija istraživanja, "ne uspijevamo uvijek da iz njih razvijemo praktična rješenja".
"Politička težina Savezne Republike Njemačke znatno zavisi od njene ekonomske snage. Društvo mora biti otvoreno i postati još otvorenije za inovacije", rekao je Wadephul na kraju posjete koja je, kako ocjenjuju pojedini njemački komentatori, nemilosrdno otkrila obim kineskog sustizanja Njemačke i obim njemačke zavisnosti od Kine. "Zainteresovani smo za fer razmjenu o ekonomskim i bezbjednosnim pitanjima. Veoma cijenim priliku da danas detaljno razgovaram s potpredsjednikom Han Zhengom."
Bloomberg
Prema mišljenju komentatora njemačkog javnog servisa ZDF Andreasa Kynasta da se raspoloženja ponekad i u Kini brzo mijenjaju, svjedoči Wadephulova posjeta Kini, koja je trebalo da bude realizovana još u oktobru, ali je kinesko rukovodstvo smatralo Wadephulovu kritiku po pitanju Tajvana toliko skandaloznom da su željeli da mu posjetu svedu na kratko zaustavljanje sa samo jednim političkim sastankom.
"Wadephul je otkazao, Peking se durio, i prošlo je šest nedjelja. Sada je Kina primila njemačkog ministra kao da se ništa nije dogodilo. Iako je gost ponovio svoju kritiku bez rezerve, ovog puta tri ministra i jedan od potpredsjednika željeli su da se sastanu s njim", ukazuje Kynast i dodaje da je Wadephul rekao da je Kina "naš najveći konkurent", apelujući na Nijemce da stvore bolju klimu za inovacije i preduzetništvo. "Naravno, moglo bi se i preokrenuti pitanje i zahtijevati hitno potreban novi početak i dugo očekivane reforme od vlade kojoj Wadephul pripada."
Peking ne okreće leđa Moskvi
Ono što su i Macron i Wadephul pokušali, kao i čitav niz lidera i diplomata EU protekle skoro četiri godine, jeste da ubijede zvanični Peking da izvrši pritisak na zvaničnu Moskvu da što prije okonča rat u Ukrajini. Međutim, čak i ukrajinski i ruski posmatrači ukazuju da se Peking drži svog prokremaljskog kursa te da je za Ukrajince i Evropljane neprijatan, ali predvidljiv ishod Macronove posjete to da je Kina gotovo kategorično odbila da ide dalje od nejasnih izjava koje zapravo ne vrše nikakav pritisak na Ruse da prekinu vatru.
Štaviše, u prisustvu francuskog predsjednika, čulo se kako Xi otvoreno izjavljuje svoju odlučnost da nastavi da pruža sveobuhvatnu podršku Rusiji.
Bloomberg
"Peking smatra da EU mora radikalno da smanji prioritetnost rusko-ukrajinskog rata kao faktora u svojoj politici prema Kini", ocjenjuje komentator ukrajinskog portala "Dzerkalo tižnja" Oleg Šamašur.
I Kremlju blizak ruski dnevnik "Izvestija" ističe da je "Zapad definitivno propao u svojim naporima da ubijedi Kinu da izvrši pritisak na Rusiju".
"Xi nije samo odbio zahtjeve Francuske već je nedavnom posjetom svog (ministra spoljnih poslova) Wang Yija, demonstrativno ojačao odnose s Moskvom. Drugo, Evropa ostaje u poziciji ekonomske zavisnosti i diplomatske slabosti u pregovorima s Kinom. EU nema nikakvu pravu polugu osim carinskih prijetnji, koje Peking može ili ignorisati ili koristiti kao izgovor za kontramjere", ističe novinarka "Izvestije" Maria Frolova, dodajući da Macronova ambiciozna retorika o evropskoj autonomiji "maskira rastuću krhkost evropskog jedinstva pred novom geopolitičkom realnošću".
.webp){kind=icon}
