Korištenje opsežnih predsjedničkih ovlaštenja Donalda Trumpa za uvođenje zaštitnih carina našlo se pred Vrhovnim sudom, koji sada razmatra je li predsjednik prekoračio granice svoje moći. Ipak, za preduzeća i zemlje pogođene carinama i u potrazi za rješenjem, mjeseci neizvjesnosti tek slijede - bez obzira na ishod.
Bez obzira na to hoće li Vrhovni sud SAD-a presuditi da je Trump neosnovano uveo carine desetinama zemalja pozivajući se na zakon iz 1977. godine (International Emergency Economic Powers Act/IEEPA), činjenica je da predsjednik voli carine. A pravnici specijalizirani za trgovinu i eksperti kažu da postoji mnogo drugih zakona na koje može da se osloni kako bi popunio "carinski jaz", čak i ako nijedan od njih ne pruža onu trenutnu efikasnost koju Trump priželjkuje.
To znači da će neizvjesnost i dalje pratiti pompezne geopolitičke pregovore s Kinom, Evropskom unijom i drugim trgovinskim partnerima, kao i svakodnevno poslovanje hiljada kompanija koje plaćaju carine ili pokušavaju pronaći načine da ih zaobiđu.
Administracija Donalda Trumpa zadržala je optimističan stav nakon dva i po sata usmenih rasprava u srijedu, tokom kojih su i ključne konzervativne sudije postavljale skeptična pitanja predstavnicima vlade. Portparolka Bijele kuće Karoline Leavitt rekla je da je Trump razgovarao sa članovima kabineta koji su prisustvovali saslušanju, kao i s nekim svojim advokatima, i da je bio optimističan. "Ostaje uvjeren da će donijeti ispravnu odluku", rekla je.
Ministar finansija Scott Bessent, koji je prisustvovao raspravama, izjavio je za Fox Business da je "otišao veoma, veoma optimističan".
Iz daljine je slušao Travis McMaster, generalni direktor kompanije COCOON iz američke savezne države Washington, koja uvozi navlake za vreće za spavanje, jastuke i drugu putnu opremu. Nada se da će sud proglasiti Trumpove carine neustavnim, ali je svjestan da će se naplata dažbina nastaviti - sa svim posljedicama: od odustajanja od putovanja na sajmove koji bi mogli donijeti nove poslove do smanjenja asortimana proizvoda.
"Vidjeli smo odlučnost ovog predsjednika", rekao je McMaster.
Josh Lipsky, koji vodi odjel za međunarodnu ekonomiju u tink-tenku Atlantic Council, kaže da su se pitanja koja lebde nad Trumpovim carinama samo umnožila. Ona sada uključuju i to kako bi izgledala odluka Vrhovnog suda protiv Trumpa, ali i da li bi značila povrat već plaćenih dažbina.
To je prije nego što se dotaknemo geopolitike. Odluka da su carine koje je Trump uveo na osnovu IEEPA nezakonite značila bi "podsjećanje korijena ne samo predsjednikove međunarodne ekonomske agende, već i, rekao bih, velikog dijela njegove vanjskopolitičke agende", kaže Lipsky.
Carine Kini možda bi bilo lakše zamijeniti zahvaljujući postojećim ovlastima na koja se Trump oslanjao tokom prvog mandata, dodaje. Ali presuda protiv Trumpa mogla bi navesti druge ekonomije - od EU do Brazila i Indije - da preispitaju svoje pregovaračke pozicije.
Također su u toku trgovinski pregovori sa zemljama poput Južne Koreje i Vijetnama, koji su sada pod znakom pitanja, s obzirom na to da su carine koje je Trump koristio u svrhu pritiska - dovedene u rizik.
Bessent, koji vodi razgovore s Kinom, i drugi zvaničnici, naglašavali su da su carine pomogle Trumpu da prošle sedmice postigne trgovinsko primirje. Negativna odluka Vrhovnog suda vjerovatno neće znatno utjecati na sam odnos.
Djelimičan razlog za to je što će Kina vjerovatno ponovo biti suočena sa višim carinama uvedenim kroz druge ovlasti dostupne Trumpu. Privremeni udarac administraciji mogao bi Kini donijeti taktičku pobjedu, ali vjerovatno ne i trajnu, rekao je izvor upoznat sa situacijom.
S druge strane, većina nedavnih ekonomskih tenzija između SAD-a i Kine nije bila vezana za carine, već za kontrolu nad osjetljivim proizvodima. SAD je uveo ograničenja izvoza poluprovodnika i drugih naprednih tehnologija, dok je Kina koristila dominaciju u razvoju rijetkih metala da nanese bol SAD-u i njegovim saveznicima.
Krhko primirje koje su postigli Trump i kineski predsjednik Xi Jinping trebalo bi dovesti do novih sastanaka dvojice lidera naredne godine. Bessent je opisao odnos kao "sada mnogo stabilniji".
Međutim, ako SAD uvede nove carine koristeći neku drugu Trumpovu ovlast, Kina bi to mogla doživjeti kao kršenje primirja, što bi moglo ponovo gurnuti odnose u krizu, naveo je izvor.
"Naširoko se očekuje da će se administracija okrenuti drugim ovlastima da provede trgovinsku agendu America First koju su iznijeli u dokumentu od 20. januara", rekla je Blake Harden, glavna savjetnica za trgovinsku politiku u ogranku Ernst & Younga u Washingtonu.
Harden kaže da očekuje da će administracija nastaviti koristiti Section 301, zakon na kojem su se zasnivale Trumpove prve carine usmjerene na Kinu, kao i Section 232, odjeljak koji se odnosi na sektor industrije - poput automobila i čelika - a kojim je Trump prijetio da će zahvatiti i poluprovodnike, farmaceutiku i robote.
Moguće je i korištenje drugih zakona, poput Section 122, koji dozvoljava carine do 15 posto na period od 150 dana, ili Section 338, koji postoji još od 1930., ali nikada nije primijenjen. Neizvjesnost, kaže Harden, "trenutno je glavno obilježje situacije".
Bloomberg
Posljedice tolikih nepoznanica osjeća i ekonomija, jer će kompanije morati planirati više scenarija za svoje lance snabdijevanja i troškove. Prema procjeni Bloomberg Economicsa, opća presuda protiv Trumpa smanjila bi prosječnu efektivnu carinsku stopu SAD na 6,5 odsto - nivo koji nije zabilježen još od 2. aprila, kada je Trump u Rose Gardenu najavio carine na desetine zemalja povodom svog "Dana oslobođenja".
Globalna reakcija - Vrhovni sud gurnuo američku trgovinsku politiku u limbo
Takav potez ublažio bi utjecaj trgovinskog rata na američku ekonomiju, što bi dovelo do pada BDP-a SAD od 0,6 posto, u poređenju s padom od 1,7 posto, ako se sadašnje carine zadrže. To ne uključuje ni potencijalni ekonomski podsticaj od vraćanja prihoda od carina.
Bessent je mijenjao mišljenje o tome koliko su prihodi od carina važni za uravnoteženje američkih finansija. U nekim trenucima je govorio da bi bilo "užasno" ako Vrhovni sud presudi protiv administracije i primora Trezor da vrati veći dio već prikupljenih prihoda, a zatim da je taj prihod "samo dodatni" i da neće imati veliki utjecaj ako nestane.
Prihodi od carina pomogli su da se smanji budžetski deficit, koji je za posljednju fiskalnu godinu iznosio 1,78 biliona dolara, što je pad od dva posto u odnosu na 1,82 biliona u 2024. Ali taj pad je tek blago ublažio rast državnog zaduživanja. Očekuje se i smanjenje poreskih prihoda zbog novih Trumpovih poreskih olakšica usvojenih ranije ove godine.
"Deficit bi bio još širi da ne ostvaruju prihode kroz ovaj kanal", rekla je Rachel Ziemba, viša saradnica u Center for a New American Security.
Bloomberg
'Ogroman zadatak'
Carinski posrednik Cindy Allen kaže da je nepredvidljivost koja proističe iz Trumpovih carina - naročito onih uvedenih putem IEEPA zakona - najveća briga njenih klijenata. Pozivajući se na taj zakon, administracija je uvodila carine "gotovo trenutno, bez objavljene istrage ili procesa", što je stvorilo veliku nestabilnost u uvozu. To će se, bar zasad, nastaviti.
Allen, direktorica kompanije Trade Force Multiplier LLC, kaže da, bez obzira na ishod IEEPA slučaja, promjene u carinskom režimu neće pomoći u smirivanju haotične primjene novih carina.
"Situacija je veoma teška u Customs and Border Protection (američka savezna komisija). S obzirom na vladino zatvaranje, svi su proglašeni neophodnima, ali nisu plaćeni više od mjesec dana", rekla je i dodala: "Ako sud odluči da treba vratiti novac, to će biti ogroman zadatak."
Poslovni svijet svakako ne računa na brzo vraćanje sredstava.
Nichole MacDonald, koja je patentirala takozvanu "torbu sa 10 džepova" (engl. 10-pocket sash bag) i osnovala Sash Group Inc. u Kaliforniji prije 13 godina, kaže da je "umjereno optimistična" da će sud presuditi protiv administracije na osnovu izjava sa saslušanja. Ali brine je da bi svako olakšanje moglo stići prekasno za male biznise poput njenog.
"Dok ne vidim fakturu za dažbine s nižom carinom, neću se nadati", rekla je.
Njene kožne torbe proizvedene u Indiji sada su blokirane jer ne može da plati 575.000 dolara carina za njihov uvoz. Zato se okrenula proizvodnji torbi od drugih materijala u Kini, jer je uvoz još uvijek jeftiniji, a makar će imati više proizvoda za prodaju u četvrtom kvartalu. MacDonald kaže da je već morala dvaput povećati cijene ove godine i otpustiti sedmero od svojih 12 zaposlenih kako bi pokrila dodatne troškove. Brine da bi šteta od carina mogla biti nepopravljiva.
"Još nismo potonuli, ali bojim se da bi, kad se nešto konačno dogodi, moglo biti prekasno. Kao mali biznis, jednostavno nemaš dovoljno rezervi da preživiš osam ili dvanaest mjeseci dok vlada pokušava da shvati šta radi", dodala je.
.webp){kind=icon}
