Američki državni sekretar Marco Rubio odobrio je prodaju oružja Izraelu, Kuvajtu, Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) po ubrzanom postupku, zaobišavši uobičajenu proceduru u Kongresu. To je učinjeno kako bi se što prije isporučili sistemi protivvazdušne odbrane i laserski navođene rakete na Bliski istok, u trenutku kada primirje u ratu sa Iranom djeluje sve krhkije.
Ukupna vrijednost sporazuma iznosi gotovo devet milijardi dolara, saopštio je Stejt department.
SAD su odobrile prodaju Izraelu do 10.000 projektila za sistem za precizno navođeno oružje APKWS-II (Advanced Precision Kill Weapon System-II), vrijednih oko 992,4 miliona dolara, koje proizvodi kompanija BAE Systems.
Kuvajt je dobio odobrenje za kupovinu sistema za upravljanje i koordinaciju protivvazdušne i proitivraketne odbrane IBCS (Integrated Battle Command System) i prateće opreme u vrijednosti do 2,5 milijardi dolara. Glavni izvođači su Northrop Grumman, RTX Corporation i Lockheed Martin.
Takođe je odobrena prodaja Kataru do 200 raketa Patriot PAC-2 i 300 PAC-3 presretača, kao i prateće opreme, u ukupnoj vrijednosti do 4,01 milijarde dolara, gde su Lockheed Martin i RTX glavni izvođači.
U zasebnom ugovoru, Kataru je odobrena kupovina 10.000 APKWS-II projektila i prateće opreme, vrijednosti do 992,4 miliona dolara, dok su UAE dobili odobrenje za kupovinu sličnih sistema u vrijednosti do 147,6 miliona dolara.
Rubio je naveo da u slučaju svih tih sporazuma postoji "vanredna situacija koja zahtijeva hitnu prodaju" i da je takav potez u nacionalnom interesu SAD, navodi Stejt department.
Ovakvi sporazumi inače moraju da budu razmotreni u Kongresu dok se količine i cijene preciziraju u pregovorima između kupaca i prodavaca. Državni sekretar je prethodno, u martu, odobrio prodaju oružja saveznicima na Bliskom istoku po ubrzanom postupku.
Nakon što su SAD i Izrael 28. februara započeli vojnu kampanju protiv Irana, nekoliko zemalja u regionu našlo se na udaru iranskih dronova i projektila.
Ormuski prolaz zatvoren je već u prvim danima sukoba, što je izazvalo globalnu energetsku krizu, a pregovori između Vašingtona i Teherana i dalje su u zastoju. To je pojačalo strahove da bi vazdušni napadi uskoro mogli biti nastavljeni.