Nove američke carine od 10 odsto stupile na snagu

Nove globalne carine Donalda Trumpa od 10 odsto stupile su na snagu u utorak, čime je započet pokušaj Bijele kuće da očuva predsjednikovu trgovinsku agendu nakon što je Vrhovni sud oborio njegove prvobitne, sveobuhvatne carine.

Predsjednik je prošlog petka potpisao izvršnu uredbu kojom se odobrava uvozna taksa od 10 odsto, svega nekoliko sati nakon sudske odluke. Naknadno je zaprijetio da bi stopu mogao da poveća na 15 odsto, ali do utorka u minut poslije ponoći po vašingtonskom vremenu - kada je namet od 10 odsto stupio na snagu - Trump nije zvanično izdao nalog o povećanju.

Prema riječima jednog zvaničnika iz njegove administracije koji je tražio anonimnost, Bijela kuća radi na formalnoj uredbi kojom bi globalna carinska stopa bila podignuta na 15 odsto, ali rok za uvođenje te više stope još nije utvrđen. Nedostatak jasnih informacija iz Washingtona izazvao je konfuziju širom svijeta u vezi s Trumpovom carinskom agendom.

Države i kompanije pažljivo analiziraju postojeće trgovinske sporazume kako bi procijenile na koji način mogu biti pogođene najnovijim prijetnjama. Glavni trgovinski partneri, uključujući Evropsku uniju i Indiju, iznenada su obustavili tekuće trgovinske pregovore usljed neizvjesnosti.

Trump primjenjuje osnovnu stopu od 10 odsto pozivajući se na Sekciju 122 Zakona o trgovini iz 1974. godine, koja mu omogućava da bez odobrenja Kongresa uvede taksu na period od 150 dana. Na ovaj mehanizam se oslonio nakon što je sud presudio da je prekršio zakon o vanrednim ovlašćenjima kada ga je koristio za uvođenje takozvanih "recipročnih carina" na robu iz zemalja širom svijeta.

Uredbom su zadržana neka izuzeća, uključujući robu koja je usklađena sa sjevernoameričkim trgovinskim sporazumom između SAD-a, Kanade i Meksika, kao i izuzetak za određene poljoprivredne proizvode koji je postojao i u okviru ranije, poništene odluke.

Prosječna efektivna carinska stopa SAD-a iznosiće oko 10,2 odsto, uključujući ta izuzeća, što je pad sa 13,6 odsto prije odluke suda, pokazuje analiza Bloomberg Economicsa. U slučaju globalne stope od 15 odsto, efektivna stopa bi iznosila oko 12 procenata, navodi se u studiji.

Yuri Gripas/Abaca/Bloomberg

 

Trumpov tim poručuje da će carine ostati centralni dio njegove trgovinske politike, uz najavu pokretanja niza istraga po ubrzanoj proceduri koje bi mu omogućile da jednostrano uvede nove dažbine - sve sa ciljem obnove carinskog režima koji je sudskom odlukom praktično poništen. Nijedno od pravnih ovlašćenja na koja se Bijela kuća sada poziva - poput Sekcije 301 i Sekcije 232 - nije toliko fleksibilno kao vanredna ovlašćenja koja je Trump ranije koristio kao sredstvo u pregovorima s trgovinskim partnerima.

Administracija se priprema da pokrene istrage o uticaju uvoza niza industrijskih proizvoda - uključujući baterije, liveno gvožđe i gvozdene spojnice, opremu za elektroenergetske mreže i telekomunikacije, plastične cijevi i pojedine hemikalije - pozivajući se na "nacionalnu bezbjednost".

Te istrage, koje još nisu zvanično najavljene, predstavljaju uvod u moguće nove carine, ali bi njihovo sprovođenje moglo da potraje mjesecima.

Odgovarajući na odluku sudija, zvaničnici iz Trumpove administracije pozvali su trgovinske partnere da poštuju sporazume oko kojih su tokom 2025. pregovarali sa SAD-om.

"Želimo da razumiju da će ti sporazumi biti dobri sporazumi", izjavio je američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer za CBS u emisiji Face the Nation. "Držaćemo ih se. Očekujemo da se i naši partneri drže dogovora."

Takav argument, međutim, nije umirio pojedine velike ekonomije. Evropska unija je u ponedjeljak zamrzla ratifikaciju sporazuma sa SAD-om dok Trump ne precizira svoje najnovije carinske planove. U New Delhiju su zvaničnici naveli slične razloge za odgađanje razgovora u SAD-u ove nedjelje o finalizaciji privremenog trgovinskog sporazuma.

Trump je u ponedjeljak zaprijetio još višim carinama partnerima koji se "igraju" s postojećim sporazumima.

Predsjednica Evropske centralne banke Christine Lagarde izjavila je za Face the Nation da je "od presudne važnosti" da globalna trgovina dobije "jasnoću" od američke administracije.

Trumpova prijetnja da bi globalna osnovna stopa mogla biti podignuta na 15 odsto uznemirila je i neke tradicionalne saveznike koji su već postigli dogovore s njim. Velika Britanija je prošle godine ispregovarala stopu od 10 odsto, a viša stopa bi mogla da pogorša položaj njenih izvoznika.

Istovremeno, pojedine države sa zategnutijim odnosima sa SAD-om, uključujući Kinu, mogle bi da ojačaju svoju pregovaračku poziciju sada kada su Trumpova vanredna ovlašćenja ograničena. Američki predsjednik bi trebalo da posjeti Peking krajem narednog mjeseca, gdje se očekuje sastanak sa Xi Jinpingom.

Carine su stupile na snagu svega nekoliko sati uoči obraćanja Donalda Trumpa o stanju nacije pred Kongresom, kojem će prisustvovati i demokrate, kao i dio republikanaca koji su se protivili pojedinim segmentima njegove trgovinske politike.

Očekuje se da će govor u udarnom terminu biti usmjeren na ekonomsku agendu, dok republikanci uoči međuizbora pokušavaju da pošalju jasnu poruku biračima, u trenutku kada troškovi života sve više opterećuju domaćinstva.

Istraživanja pokazuju da javnost sve više kritikuje Trumpovu trgovinsku politiku i da je u sve većoj mjeri povezuje s rastom cijena. Prema anketi Washington Post/ABC/Ipsos, 64 odsto Amerikanaca ne odobrava način na koji Trump vodi carinsku politiku, dok 34 odsto ispitanika to podržava.