Kako se približava proglašenje ovogodišnjeg dobitnika Nobelove nagrade za mir, zakazano za petak (10. listopada) u 11 sati, raste neizvjesnost oko toga hoće li američki predsjednik Donald Trump ostvariti svoju veliku želju da primi nagradu, koja bi mu svakako bila ogromno priznanje i donijela bi mu političke bodove na domaćoj i međunarodnoj sceni.
Čini se da su kockice posložene u njegovu korist, s obzirom na to da su se samo nekoliko dana prije proglašenja ovogodišnjeg laureata Izrael i Hamas dogovorili o uvjetima oslobađanja svih talaca koje drži palestinska militantna skupina u Gazi, što je značajan korak naprijed u pregovorima koje su posredovale Sjedinjene Američke Države (SAD) i Katar kako bi se okončao njihov dvogodišnji rat.
"Vrlo sam ponosan što mogu objaviti da su Izrael i Hamas službeno odobrili prvu fazu našeg mirovnog plana", rekao je američki predsjednik Trump u objavi na društvenim mrežama u srijedu. "To znači da će SVI taoci vrlo brzo biti pušteni, a Izrael će povući svoje trupe na dogovorenu liniju kao prvi korak prema snažnom, trajnom i vječnom miru."
Ranije su Trump i izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavili da su se dogovorili o planu od 20 točaka za okončanje rata u Gazi. Ako ne bude iznenađenja ili naglih promjena u provedbi plana, mir u Gazi bio bi veliki uspjeh za američku vanjsku politiku.
Kladionice potvrđuju
Dramatična promjena kvota za Nobelovu nagradu za mir dogodila se preko noći u srijedu (8. listopada), a britanske kladionice smanjile su svoje kvote na Trumpa kao dobitnika nagrade 2025. godine, izvijestio je Oddschecker. Do sada 76 posto svih oklada na dobitnika Nobelove nagrade za mir 2025. podržava Trumpa. Sada su kladionice proglasile Trumpa i Sudanske hitne službe favoritima s kvotom 3/1 za osvajanje Nobelove nagrade za mir 2025. godine. Julija Navalnaja trenutno je treća favoritkinja za osvajanje nagrade s kvotom 6/1.
Agresivna Trumpova kampanja
Bloomberg je izvijestio da Trump vodi agresivnu javnu i iza kulisa lobističku kampanju koja se, čini se, intenzivirala u posljednjim danima prije objave pobjednika 10. listopada. Nedavno je Općoj skupštini Ujedinjenih naroda rekao: "Svi kažu da bih trebao osvojiti Nobelovu nagradu za mir", tvrdeći da on i SAD nikada nisu dobili priznanje za postizanje Abrahamovog sporazuma, kojim su normalizirani diplomatski odnosi između Izraela i nekoliko arapskih zemalja, tijekom svog prvog predsjedničkog mandata 2020. godine.
Trump tvrdi da je okončao najmanje šest ratova – uključujući oružani sukob između Indije i Pakistana u svibnju, borbe između Demokratske Republike Kongo i pobunjenika koje podržava Ruanda te granične sukobe između Tajlanda i Kambodže – od povratka u Bijelu kuću u siječnju.
Ovaj uspjeh osporili su kritičari koji kažu da su sukobi za koje je Trump preuzeo zasluge bili manjeg opsega, njegova uloga ograničena ili su sukobi odavno završeni. Međutim, njegov posebni izaslanik za Bliski istok, Steve Witkoff, koji je uključen u napore za okončanje rata između Rusije i Ukrajine te sukoba u Gazi, rekao je na sastanku kabineta u Washingtonu u kolovozu da bi se Nobelov odbor trebao "konačno sabrati" i dodijeliti nagradu njegovom šefu.
Ranije je Trump okupljenim visokim američkim vojnim dužnosnicima rekao da nije očekivao da će osvojiti nagradu: "Dat će je nekome tko nije ništa učinio." Rekao je da bi takav ishod bio "velika uvreda za našu zemlju", vršeći pritisak na odbor samo nekoliko dana prije objave odluke.
Daleko od očiju javnosti, Witkoff je promovirao Trumpovu kandidaturu za Nobelovu nagradu za mir u privatnim razgovorima s europskim kolegama, prema riječima dužnosnika upoznatih s tim pitanjem koji su tražili da ostanu anonimni zbog prirode rasprava. Državni tajnik Marco Rubio također je povremeno bio angažiran kako bi podržao kampanju za nagradu.
Prijašnji dobitnici
Nagrada za mir, koja datira iz 1901. godine, ističe se od globalnih alternativa dijelom zbog svog statusa, ali i zbog kontroverzi koje izaziva. Osnovana je oporukom Alfreda Nobela, švedskog izumitelja dinamita, kako bi se nagradila osoba koja je "dala najveći ili najbolji doprinos bratstvu među narodima". Nobelova nagrada za mir dodijeljena je 105 puta 142 laureata između 1901. i 2024., uključujući 111 pojedinaca i 31 organizaciju. Međunarodni odbor Crvenog križa dobio je Nobelovu nagradu za mir tri puta (1917., 1944. i 1963.), a Ured Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice dobio je Nobelovu nagradu za mir dva puta (1954. i 1981.).
Od nagrade iz 1973. godine tadašnjem američkom državnom tajniku Henryju Kissingeru i Le Duc Thou, vođi sjevernovijetnamskih snaga, za zajedničko pregovaranje o prekidu vatre i okončanje američke uloge u Vijetnamskom ratu, do nagrade Baracku Obami iz 2009. godine, koja je dodijeljena samo nekoliko mjeseci nakon početka njegovog prvog predsjedničkog mandata i prethodila je porastu broja američkih trupa u Afganistanu, odluke su često izazivale ljutnju ili zbunjenost.
Nedavno je nagrada dodijeljena etiopskom premijeru Abiju Ahmedu, koji ju je osvojio 2019. godine, samo da bi bio uvučen u građanski rat u regiji Tigray samo 12 mjeseci kasnije, koji je, prema Projektu rata u Tigrayu na Sveučilištu u Gentu, ostavio stotine tisuća mrtvih.
Tko odlučuje?
Prema oporuci Alfreda Nobela, Nobelovu nagradu za mir dodjeljuje Norveški Nobelov odbor od 1901. godine. Nobel nije dao objašnjenje zašto bi Nagradu za mir trebao dodijeliti norveški odbor, dok bi ostale nagrade trebali dodijeliti švedski odbori. Norveški Nobelov odbor sastoji se od pet članova koje imenuje Storting (norveški parlament).
Za Nobelovu nagradu za mir za 2025. godinu nominirano je 338 kandidata, od kojih su 244 pojedinci, a 94 organizacije. To je značajan porast u odnosu na prošlu godinu, kada je bilo 286 nominiranih. Najveći broj nominiranih bio je 2016. godine, s 376 kandidata.
Nobelov odbor ne potvrđuje imena nominiranih, ni medijima ni samim kandidatima. Postoje slučajevi kada se imena kandidata pojavljuju u medijima, bilo kao rezultat čiste spekulacije ili zato što sami pojedinci prijavljuju da su nominirali određene kandidate. Popis nominiranih za Nobelovu nagradu za mir objavljuje se 50 godina nakon dodjele nagrade, u skladu sa statutom Nobelove zaklade.