Uprkos tome što je u kampanji za osvajanje drugog predsjedničkog mandata isticao da će "prekinuti beskrajne ratove" i "vratiti američke trupe kući", Donald Trump je minule subote naredio bombardovanje Huta u Jemenu, što je njegova prva naredba za američke vojne napade od povratka u Bijelu kuću. On je jemenske Hute upozorio da će "pakao pasti na njih", ako ne prestanu gađati komercijalne brodove i američke vojne brodove.
U prvim akcijama američkih, ali i britanskih bombardera, koji u akcije bombardovanja polijeću s nosača aviona stacioniranih u Crvenom moru, kako su saopštile hutske grupe, poginule su 53 osobe, uključujući petero djece i dvije žene, a povrijeđeno je oko 100 osoba.
Predsjednik SAD-a je lično pratio bombardovanja jemenskih gradova, pri čemu je upozorio Iran, koji je najveći pomagač Huta, da odmah prestane podržavati tu grupu.
"Amerika će vas smatrati potpuno odgovornim i nećemo biti fini u tome", poručio je Trump Iranu u slučaju da iranska pomoć Hutima ugrozi Amerikance, prenosi Bloomberg.
U postu na svojoj platformi za društvene mreže Truth Social, Trump je rekao da su Huti "ugušili transport na jednom od najvažnijih plovnih puteva na svijetu, zaustavljajući ogromne dijelove globalne trgovine".
Napadi su uslijedili samo nekoliko dana nakon što su Huti objavili planove za nastavak napada na izraelske brodove koji prolaze kroz Crveno i Arapsko more, moreuz Bab al-Mandab i Adenski zaljev, okončavajući period relativnog mira koji je počeo u januaru prekidom vatre u Pojasu Gaze. Kako navode Huti, njihovi napadi su podstaknuti time što je Izrael zabranio isporuku pomoći i vode Gazi prije oko sedam dana, po obrazloženjem da je to neophodno kako bi se izvršio pritisak na Hamas da oslobodi još talaca.
Od novembra 2023. godine, Huti su izveli više od 100 napada na većinski komercijalne brodove, navodeći da time pokazuju solidarnost s Palestincima zbog rata Izraela protiv Hamasa, koji SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom.
Huti napali američki nosač aviona
Vojni portparol grupe Yahya Saree rekao je da su hutske snage izvele "kvalitativnu operaciju", odgovorivši Amerikancima tako što su napali američki nosač aviona Harry S. Truman u Crvenom moru.
"Naše snage su ciljale nosač Truman sa 18 balističkih i krstarećih raketa i dronom", rekao je on, prenijeli su mediji.
"Jemenske oružane snage neće oklijevati ciljati sve američke ratne brodove u Crvenom i Arapskom moru kao odgovor na agresiju protiv naše zemlje".
Saree je saopštio da je SAD izveo više od 170 zračnih napada na različita područja u Jemenu, obećavajući da će Huti nastaviti nametati pomorsku blokadu izraelskom neprijatelju i zabraniti njegove brodove u proglašenoj zoni operacija dok pomoć i osnovne potrebe ne stignu u Pojas Gaze.
U proteklih godinu i po dana Huti su potopili dva broda, zaplijenili još jedan i ubili najmanje četiri pomorca u kampanji koja je poprilično poremetila globalno pomorstvo, primoravajući kompanije da se s plovnog puta kroz Crveno more preusmjere na duža i skuplja putovanja oko juga Afrike.
Upozorenje Iranu
Prema riječima šefa Pentagona, američki vojni udari na borce Huta bit će "neumoljivi" sve dok grupa ne prestane pucati na civilne i vojne brodove u Crvenom moru.
"Ova kampanja se odnosi na slobodu navigacije i vraćanje odvraćanja", rekao je Pete Hegseth u intervjuu za Fox News Sunday Morning Futures, prenio je Bloomberg. "Onog trenutka kada Huti kažu: 'Prestat ćemo pucati na vaše brodove, prestat ćemo pucati na vaše dronove', ova kampanja će se završiti. Ali do tada, to će biti neumoljivo."
Američki ministar odbrane je dodao da su najnoviji američki udari također upozorenje Iranu.
Bloomberg
"Iran je predugo sve omogućavao Hutima. Bolje da se povuku", rekao je on, dok je Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost Michael Waltz dodao da su napadi u toku vikenda bili uspješni.
"Pogodili smo rukovodstvo Huta – ubivši nekoliko njihovih ključnih lidera — njihovu infrastrukturu, projektile", rekao je Waltz za Fox news. "Udarili smo ih ogromnom snagom i upozorili Iran da je dosta".
U odvojenom nastupu na televiziji ABC, on je rekao da će iranske mete u Jemenu i oko njega, uključujući brodove u blizini obale koji pružaju obavještajne podatke i instruktore, "također biti na stolu" za moguće bombardovanje.
Cijena nafte i regionalna eskalacija
"Iako je SAD udarao na Hute više od godinu dana, razmjere i jačina ove nove kampanje, uključujući ciljanje funkcionera Huta, označavaju značajnu eskalaciju ovog sukoba", rekli su analitičari konsultantske kompanije Eurasia Group Firas Maksad i Gregory Brew u bilješci svojim klijentima, prenosi Bloomberg.
I dok je cijena nafte na berzama zabilježila blagi rast na nešto više od 71 dolara po barelu, ovi analitičari kažu da je sada moguće da bi Huti, kao odgovor na američke napade, mogli ponovo gađati naftom bogate zemlje Zaljeva. Do primirja u građanskom ratu u Jemenu 2022. godine, Huti su redovno ispaljivali projektile i bespilotne letjelice na Saudijsku Arabiju i, u manjoj mjeri, na Ujedinjene Arapske Emirate, što je tada utjecalo na povećanje cijena sirove nafte.
Napadi Huta na brodove već nekoliko godina uznemiruju brodarska tržišta i utjecali su na znatno povećanje transporta robe koja putuje između Azije i Evrope, kroz Suecki kanal i južno Crveno more.
"Ovi nemilosrdni napadi koštali su SAD i svjetsku privredu mnogo milijardi dolara, a istovremeno su doveli u opasnost nevine živote", napisao je Trump u postu na svojoj društvenoj mreži Truth Social. "Upotrijebit ćemo ogromnu smrtonosnu silu dok ne postignemo svoj cilj".
Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je da su Huti, osim što su poremetili globalni brodski saobraćaj, napali američka mornarička plovila u toj oblasti 174 puta u posljednjih 18 mjeseci. Upitan da li postoje planovi za američke kopnene operacije u Jemenu, Rubio je rekao da to izgleda malo vjerovatno.
On je o ovoj vojnoj operaciji razgovarao i s ruskim kolegom Sergejem Lavrovom, pri čemu je rusko ministarstvo vanjskih poslova saopštilo da je ruski šef diplomatije pozvao na hitan prekid upotrebe sile u regionu, ističući važnost toga da sve strane uđu u politički dijalog.
Potcijenjena kriza s globalnim efektima
Paradoksa li, ovim potezom predsjednik SAD-a umnogome pomaže i Evropskoj uniji, čije snabdijevanje robom je mnogo skuplje zbog krize s Hutima na Crvenom moru. Konkretno, oko jedne četvrtine robe koju EU uveze ide upravo ovim pomorskim putem te je zbog hutskih napada bila suočena s kašnjenjima i povećanim troškovima, budući da se u proteklom periodu tranzit kroz Suecki kanal prepolovio.
"Sloboda plovidbe je suštinski interes SAD-a. Kada Amerika više ne bude u stanju garantovati sigurnost kritičnih tačaka zagušenja (u pomorskoj trgovini) kao što je Bab-el-Mandeb u Crvenom moru, neko drugi će popuniti taj vakuum", ističe u objavi na društvenoj mreži Iks geostrateg i bivša direktorica Austrijskog instituta za evropske i sigurnosne studije Velina Čakarova.
"Ne mogu dovoljno istaknuti koliko je Crveno more strateški važno za globalne lance snabdijevanja i ekonomiju. Egipat je bio jedan od najgorih kolaterala ove tekuće krize od 2023. godine, Evropa i bivši predsjednik SAD-a Joseph Biden su uradili katastrofalan posao s Hutima koje je podržao Iran. Bez ikakvog ishoda".
Čakarova već mjesecima upozorava da je dosadašnji neuspjeh SAD-a, EU i Velike Britanije da od novembra 2023. osiguraju slobodno kretanje trgovinskih brodova i tankera s naftom kroz Crveno more "uvjerljivo jedna od najzanemarenijih i najpotcjenjenijih" geostrateških situacija koje imaju "značajne efekte za cio globalni poredak".
Ograničen uspjeh bombardovanja?
Iako je i Biden krajem 2023. najavio operaciju protiv Huta, zvaničnici Trumpove administracije uvjeravaju da će ova biti dalekosežnija. U toku prošle godine, SAD, Velika Britanija i Izrael su redovno gađali položaje Huta u Jemenu, uključujući radarske stanice, kao i skladišta goriva i projektila. Iako je to oslabilo grupu i intenzitet njenih napada, ona je i dalje u stanju izvršavati napade.
Prema ocjeni pojedinih analitičara, ni Trumpova administracija neće biti u stanju preokrenuti situaciju iz nekoliko strukturalnih razloga.
Jedan od njih je što se tehnologija ratovanja promijenila, pa Amerikanci na jednu ispaljenu raketu troše dva miliona dolara, a Huti im uzvraćaju dronom od samo 2.000 dolara u ovoj borbi, što je Pentagon već stavilo u dilemu je li ovo preskupa vojna misija, uprkos američkom vojnom budžetu od 800 milijardi dolara. I dok pristalice Trumpove administracije smatraju da se prethodnici nisu dovoljno dobro borili, izvještaji od sredine prošle godine ukazuju na to da je američka mornarica pokušala mnogo toga.
Bloomberg
"Ovo je najtrajnija borba koju je američka mornarica imala od Drugog svjetskog rata – bez sumnje", rekao je tada za AP Bryan Clark, viši saradnik na Institutu Hudson, koji je nekad bio dio američkih podmorničkih snaga. "Nekako smo na ivici da Huti budu u stanju izvesti vrste napada koje SAD ne može zaustaviti svaki put, a onda ćemo početi da vidimo značajnu štetu. … Ako dozvolite da se to 'zagnoji', Huti će postati mnogo sposobnija, kompetentnija, iskusnija snaga".
S druge strane, od 2023. u tom regionu su Кinezi u diplomatskoj ofanzivi, pregovarajući o saudijsko-iranskom sporazumu, bez učešća Amerikanaca, što je SAD prvi put stavilo na marginu na Bliskom istoku. U ovoj situaciji, Kina bi mogla da ima utjecaj na Iran pa samim tim i na Hute, što bi značilo da bi se tradicionalni američki saveznici Saudijci mogli okrenuti Kinezima iz čistog sigurnosno-finansijskog interesa.
Kada se na to doda relativno visok nivo organizovanosti Huta i njihova fanatična spremnost na borbu, potom ne toliko veliki američki kapacitet u proizvodnji dronova i diplomatsko-finansijska energija koju već troše u Ukrajini, kao i sve veća dominacija Kineza u brodogradnji i trgovačkoj mornarici, mogao bi dovesti do velikog poslijeratnog geopolitičkog poremećaja na Crvenom moru. Poremećaja koji bi doveo do toga da Suecki kanal de fakto kontrolišu Кina, Rusija i Iran, te da zapadni trgovački brodovi budu prisiljeni ići oko Afrike ili da se umilostive novim "gazdama" ovog strateški važnog morskog puta.
.webp){kind=icon}
