Dok su prvi geopolitički manevri Donalda Trumpa otkad se vratio u Bijelu kuću uznemirili većinu američkih saveznika i natjerali ih da mijenjaju svoje strategije, ova nova situacija na međunarodnoj sceni pomogla je jednom evropskom lideru da se velikom brzinom vrati u centar pažnje. Štaviše, da slavodobitno tvrdi da se već dugo svojim prijedlozima o strateškoj autonomiji Evrope pripremao za aktuelni geopolitički haos za evropske zemlje.
Ideje o francuskom nuklearnom kišobranu za Evropu i formiranju "koalicije voljnih" da uspostavi mir u Ukrajini, potom serija sastanaka evropskih lidera u Parizu, smjelih prijedloga i diplomatskih inicijativa učinile su predsjednika Francuske Emmanuela Macrona glavnom pokretačkom snagom u Evropi. Tako da je knjiga "Posljednji predsjednik Evrope" poznatog američkog dopisnika iz Evrope Williama Drozdiaka postala aktuelnija nego kada je izdata 2020. godine s podnaslovom "Trka Emmanuela Macrona da oživi Francusku i spasi svijet".
Tada je formulacija "posljednji predsjednik Evrope" nekima vjerovatno bila pretjerana za političkog novajliju koji se ulaskom u Jelisejsku palatu suočio s divljim političkim toboganom, od jedinstvenog odnosa s Trumpom i izbliza svjedočenja slabljenja moći Angele Merkel, preko opadanja značaja NATO-a, jačanja ruskog uticaja na jedinstvo EU i beskonačnog previranja oko Brexita, do pobune "Žutih prsluka" i oživljavanja antisemitizma.
Bloomberg
Prema rezultatima ankete Ipsos-Cesi ecole d’ingenieurs, urađene za list La Tribune Dimanche, ocjena odobravanja Macronovog rada skočila je za pet procentnih poena pošto su zabrinuti građani Francuske zbog međunarodnih kriza porasli. Kako je prenio Bloomberg, u martu je podrška Macronovim akcijama porasla na 27 odsto, dok su međunarodne krize, kao što su Ukrajina i Bliski istok, bile među prva tri razloga za zabrinutost za 33 odsto ispitanika u Francuskoj, iako je samo mjesec ranije to isticalo tek 17 odsto ispitanika.
"Globalni poslovi su Macronu vratili kredibilitet", rekla je Melody Mock-Gruet, politički ekspert, koja predaje na Sciences Po u Parizu, prenosi Bloomberg.
Krize vratile Macrona u centar pažnje
Koliko krajem prošle godine, Macron se nije činio kao "spasilac" evropskih interesa i vrijednosti usred geopolitičkih potresa i bujanja suparništva velikih sila, budući da mu je autoritet žestoko podrivala politička kriza na domaćem terenu. I sada je na tom planu najslabiji, ali njegova nastojanja da spasi EU i okupi zemlje spremne da podrže Ukrajinu u trenutku kada Trump nastoji srušiti dosadašnju verziju Zapada i međunarodnog poretka, učinila su od francuskog liberalnog centriste svojevrsnog predsjednika Evrope.
"Krize su veoma dobre za predsjednika. Vraćaju ga u središte pažnje", rekao je za New York Times Vincent Martigny, profesor političkih nauka na Univerzitetu u Nici, dodajući da je "Macron jedini koji može da bude lider" u Evropi.
Konkretno, Macron je ušao u liderski vakuum koji postoji u Evropi. Britanskog premijera Keira Starmera ograničava to što mu zemlja više nije u Evropskoj uniji, dok lider njemačkih demohrišćana Friedrich Merz tek treba da osigura kancelarsku fotelju. Španski premijer Pedro Sanchez pak nije toliko zainteresovan za jačanje EU kroz naoružavanje i jačanje "tvrde moći", dok se desničarski nastrojena italijanska premijerka Giorgia Meloni i dalje suočava sa sumnjičavim pogledima ostalih evropskih lidera zbog svoje prevelike bliskosti s Trumpovom administracijom.
Iako bi zbog svojih pokušaja da pomiri bliskost s Trumpom, s istrajavanjem da se nastavi zapadna vojna i finansijska podrška Ukrajini, Meloni bila idealan kandidat da vodi EU, u ova turbulentna vremena, evropska politička, bezbjednosna i medijska elita nije rada da joj dodijeli tu ulogu, strahujući da bi EU onda bila prepuštena na milost i nemilost Trumpu. Osim toga, italijanska premijerka se protivi naoružavanju Evrope koje većina evropskih lidera sada smatra neizostavnom strategijom.
Bloomberg
Zbog toga su Macronovo okupljanje evropskih lidera u Parizu, potom žurba da bude prvi lider EU u posjeti Trumpu u Bijeloj kući, kao i u saradnji sa Starmerom okupljanje "koalicije voljnih", učinili od Macrona lidera Evrope. Za to ima nekoliko objašnjenja, ukazuje Oliver Meiler, dopisnik iz Francuske za švajcarski dnevni list Tages-Anzeiger, ističući da se "Macron vratio" i da sada "testira svoju snagu protiv velikih igrača u svijetu".
"Ali koliko je čvrsto njegovo vodstvo? Macron svoj trenutni autoritet crpi iz tri izvora. Prvo, kao francuski predsjednik, on ima stepen moći u ustavnom ustrojstvu Pete republike, koji nemaju čak ni Amerikanci. Drugo, Macron ima briljantan um. On može mnogo da priča, priča mnogo i često, pronalazi moćne reči da opiše ovu svjetsku dramu", piše Meiler i dodaje da je on osam godina pozivao Evropljane da izgrade autonomne odbrambene snage, i "bio je u pravu". "Treće, Francuska ima nuklearnu bombu, nezavisnu nuklearnu doktrinu, oružje sopstvene proizvodnje, što je čini globalnim igračem."
Put ka sudaru s Trumpom
Međutim, Macronove incijative, naročito one koje se odnose na bespogovornu podršku Ukrajini, kao i evropskom naoružavanju nabavkama od proizvođača evropske, a ne američke namjenske industrije, neminovno vode predsjednika Francuske na put sudara s Trumpom.
Predsjednik SAD-a predstavlja prekid vatre kao način za otključavanje nove poslovne i političke saradnje s Rusijom, uz očiglednu spremnost da prihvati mnoge uslove Vladimira Putina. Bloomberg je izvijestio da upućeni izvori navode da Putin traži da se u toku primirja potpuno prekinu zapadne isporuke oružja Ukrajini, ali i da je jedan visoki zvaničnik jedne velike sile EU insistirao da nema šanse da će se evropske države povinovati tim Putinovim uslovima.
Portparolka francuske vlade Sophier Primas rekla je da su ti uslovi "nerealni" i da Macron svakodnevno razgovara s Trumpom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Macron je Putinove uslove za prekid vatre ocijenio kao "djelimičnu invaziju na Ukrajinu i zamrzavanje sukoba, bez pružanja bilo kakve sigurnosti ili garancija za budućnost".
I dok bi inicijativu da evropske vojske, uz učešće iz zemalja Komonvelta i Azije, kroz finansiranje, trupe, avione ili borbene brodove, doprinesu budućoj zaštiti Ukrajine, Amerikanci mogli da prihvate, sasvim je sigurno da neće s odobravanjem prihvatiti Macronovu inicijativu koja bi mogla da bude nazvana "Evropo, kupuj evropsko oružje". On je obećao da će povećati narudžbe za borbene avione rafale i uložiti milijardu i po evra u vazdušnu bazu koja će biti dio nuklearnog odvraćanja zemlje
"Svijet u kojem živimo je sve opasniji i sve neizvjesniji", rekao je Macron u toku posjete vazduhoplovnoj bazi Luxeuil-les-Bains u istočnoj Francuskoj, koja je ključna strateška lokacija za vazdušne snage zemlje i u kojoj će se do 2035. godine nalaziti borbeni avioni opremljeni hipersoničnom nuklearnom raketom. "Naša zemlja i naš kontinent moraju da nastave da se brane, opremaju i pripremaju ako želimo da izbjegnemo rat".
Kupujte evropsko, a ne američko oružje
Osim što je rekao da je spreman da iskoristi francuski nuklearni arsenal za odbranu Evrope, Macron je poručio evropskim kolegama da prestanu da kupuju američku odbrambenu opremu i umjesto toga kupuju francusku i evropsku.
"Moja namjera je da odem i ubijedim evropske države koje su navikle da kupuju američko", rekao je u intervjuu za nekoliko francuskih medija. "Onima koji kupuju Patriot treba ponuditi francusko-italijanski SAMP/T nove generacije. Onima koji kupuju F-35 treba ponuditi Rafale. To je način da se poveća stopa proizvodnje".
Međutim, ovog mjeseca, Holandija i Belgija su potvrdile da će i dalje kupovati borbene avione američke proizvodnje F-35, dok se Portugal koleba oko zamjene svojih američkih borbenih aviona F-16 modernijim F-35 zbog "skorašnjeg položaja SAD-a, u kontekstu NATO-a". Njemačka je prije tri godine naručila 35 aviona F-35, uključujući i projektile, ukupne vrijednosti oko 10 milijardi evra.
Bloomberg
I dok ostali evropski lideri pomno prate Trumpove izjave iz Bijele kuće i pokušavaju da osmisle sopstveni odgovor i način saradnje s novim-starim predsjednikom SAD-a, Macron se uzda u svoj dugogodišnji dobar odnos s njim.
Macron vjeruje da Trump cijeni lične veze, rekli su ljudi upoznati s njegovim razmišljanjem, prenosi Bloomberg i dodaje da je francuski predsjednik rekao svojim saradnicima da, iako Trump nije dobar slušalac, ako nađete pravi argument, možete privući njegovu pažnju.
Ipak, Macronovi pokušaji da konsoliduje svoj odnos s Bijelom kućom suočavaju se i s neočekivanim bočnim vjetrovima. Jedan francuski poslanik iz opozicije rekao je da bi SAD trebalo da vrati Kip slobode, pošto ta zemlja više ne dijeli njihove vrijednosti. To je izazvalo žustar odgovor portparolke Bijele kuće Karline Leavitt, koja je rekla da bi Francuzi trebalo da budu zahvalni Americi što ne govore njemački, aludirajući na američko učešće u oslobađanju Francuske na kraju Drugog svjetskog rata.
Krhka jačina
Iako su francuski birači zadovoljni Macronovim povratkom u međunarodnu žižu, podižući mu posrnuli rejting na oko 31 odsto, što je blizu nivoa koji je imao prije prošlogodišnjih parlamentarnih izbora, to ga i dalje ne čini dovoljno jakim na domaćem planu.
"Stvari su veoma krhke za Macrona", rekla je za Bloomberg Mock-Gruet.
Bloomberg
To što sada Macron može da kaže da je još 2019. godine u čuvenom intervjuu za britanski Economist upozoravao da "trenutno doživljavamo moždanu smrt NATO-a" i da Evropa stoji na ivici provalije, to mu ne daje potpunu jačinu i predsjednički autoritet. To što evropskim liderima može da iznese argument "pa, rekao sam vam, trebalo je da me slušate sve vrijeme", Macronu je možda dovoljno da ubijedi većinu država članica EU, ali ne i većinu sopstvenih građana.
Argumenti o naoružavanju EU, francuskom nuklearnom kišobranu i "koaliciji voljnih" za Ukrajinu nisu dobili baš široku podršku u Francuskoj. Lideri krajnje desnice, kao što je Jordan Bardela Marine le Pen iz Nacionalnog okupljanja, to nazivaju čak "izdajom", ali kritike za naoružavanje dolaze i od francuske krajnje ljevice.
To i jeste Macronov problem. Dok ubjeđuje EU, on nije ubjedljiv Francuzima, bez obzira na to što ih poziva na jedinstvo pred Rusijom, koju je opisao kao "prijetnju Evropi" koja "izgleda da ne poznaje granice".
Zbog ove ocjene ga je bivši ruski premijer Dmitrij Medvedev ismijavao, nazivajući ga "Mikronom", tvrdeći da Rusija nije prijetnja te da će zapravo Macron "nestati" do maja 2027.
Tada Macronu ističe drugi predsjednički mandat i on ne može da se kandiduje za treći, dok proteklih godina, uprkos pojedinim pokušajima, iz redova svoje centrističke koalicije nije politički pripremio svog svojevrsnog nasljednika.
Drugim riječima, za samo dvije godine Francuska će ponovo biti na ivici da na njeno čelo dođe evroskeptična i desničarska političarka Marine Le Pen, koja ima sasvim drugačije viđenje budućnost Evropske unije, uloge Francuske u svijetu i odnosa prema SAD-u, a naročito prema Rusiji.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...