Sve veći broj zemalja članica Evropske unije (EU) želi da blok aktivira svoje najmoćnije trgovinsko oružje protiv Sjedinjenih Američkih Država ukoliko dvije strane ne postignu prihvatljiv dogovor do 1. avgusta i ukoliko Donald Trump sprovede svoju pretnju o uvođenju carina od 30 odsto na najvećeg trgovinskog partnera SAD.
Inicijativu koju predvodi Francuska da se aktivira takozvani "instrument EU protiv prinude" podržava više od šest evropskih prestonica, prema navodima upućenih izvora. Neke članice su opreznije, dok druge još nisu zauzele stav, rekli su sagovornici koji su govorili pod uslovom anonimnosti, jer se radi o povjerljivim temama.
O ovom pitanju se razgovaralo na sastanku ministara trgovine u ponedjeljak, dodali su izvori.
Benjamin Haddad, francuski ministar za evropska pitanja, rekao je početkom nedjelje da bi odgovor Brisela trebalo da uključi i mogućnost upotrebe pomenutog instrumenta, koji daje široka ovlašćenja za preduzimanje mjera odmazde protiv trgovinskih partnera EU. Te mjere mogle bi da uključe nove poreze za američke tehnološke gigante, ciljana ograničenja američkih investicija u EU, ograničen pristup određenim dijelovima evropskog tržišta ili zabranu američkim firmama da učestvuju na javnim tenderima u Evropi. Prva primjena ovog instrumenta (ACI) vjerovatno bi izazvala još širi transatlantski trgovinski rat, s obzirom na Trumpova upozorenja da bi odmazda protiv američkih interesa izazvala još oštrije mjere njegove administracije.
"U ovim pregovorima morate pokazati snagu, odlučnost i jedinstvo", rekao je Haddad za Bloomberg TV u ponedjeljak. "Možemo otići i dalje od kontramjera koje je najavila Evropska komisija, a koje se odnose na skoro 100 milijardi evra (116 milijardi dolara) američke robe", dodao je on, misleći na pomenuti instrument.
Bloomberg
Komisija, koja vodi trgovinsku politiku u ime bloka, do sada je tvrdila da je prerano za primjenu ovog instrumenta, jer pregovori još traju. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen rekla je novinarima u nedjelju da je "ACI stvoren za vanredne situacije" i da EU "još nije u toj fazi".
Preovlađujuće mišljenje među članicama i zvaničnicima EU jeste da treba nastaviti pregovore i pronaći rješenje kroz dogovor, dok se istovremeno zadržava pretnja kontramjerama koje bi bile proporcionalne šteti izazvanoj američkim carinama.
Šef evropske trgovine Maroš Šefčovič otputovaće u Vašington na dalje razgovore sa američkim kolegama, rekao je portparol Komisije Olof Gill.
Pregovori između EU i SAD se nastavljaju i pored Trumpove prijetnje, iznesene u pismu tokom vikenda, o uvođenju carina od 30 odsto na većinu evropskog izvoza od sljedećeg mjeseca, a uz već postojeće dažbine od 25 odsto na automobile i auto-djelove, odnosno 50 odsto na čelik i aluminijum.
Komesar EU Michael McGrath rekao je za Bloomberg Radio u srijedu da očekuje da će dogovor biti postignut do 1. avgusta, iako je, kako kaže, Brisel bio "iznenađen i razočaran" Trumpovim pismom.
"Ovo su izazovni i složeni pregovori", rekao je McGrath. "Kao EU, ostajemo fokusirani na suštinske razgovore."
U utorak je Trump - poznat po zaoštravanju retorike kada pregovori zapadnu u ćorsokak - rekao da bi mogao već narednog mjeseca da uvede carine i na neke farmaceutske proizvode, što bi posebno pogodilo evropske farmaceutske kompanije.
Pregovori u toku
Prije posljednjih prijetnji iz Vašingtona, evropski zvaničnici su bili uvjereni da su blizu postizanja preliminarnog okvirnog sporazuma koji bi omogućio nastavak pregovora i poslije roka. Prema tom prijedlogu, na većinu evropskog izvoza bi se uvela carina od 10 odsto, uz ograničene izuzetke za određene sektore kao što su avio-industrija i medicinska oprema.
Instrument protiv prinude prvenstveno je zamišljen kao sredstvo odvraćanja i, po potrebi, odgovor na namjerne prinudne poteze trećih zemalja koje koriste trgovinske mjere kako bi izvršile pritisak na suverene političke odluke EU ili njenih članica. Ovaj instrument je usvojen kao dio nastojanja EU da ojača svoje trgovinske odbrane nakon što su SAD uvele carine na evropski izvoz tokom Trumpovog prvog mandata. Dodatni razlog bila je i odluka Kine da ograniči uvoz litvanskih proizvoda nakon otvaranja predstavništva Tajvana u toj baltičkoj zemlji.
Evropska komisija može predložiti upotrebu ovog instrumenta, ali države članice odlučuju da li se zaista radi o prinudi i da li bi trebalo reagovati. EU bi tokom cijelog procesa pokušavala da se konsultuje sa zemljom koja vrši pritisak kako bi se našlo rješenje, a moguće je i da se udruži sa sličnim partnerima koji se suočavaju sa istim izazovima.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...