Timovi Donalda Trumpa i Vladimira Putina sastali su se u glavnom gradu Saudijske Arabije, gdje planiraju da raspravljaju o načinima za obnavljanje američko-ruskih odnosa i okončanje rata u Ukrajini, što je poprilično naljutilo predstavnike Ukrajine i zemalja Evropske unije (EU) jer nisu pozvani za pregovarački sto. Razgovori timova, koje predvodi šefovi američke i ruske diplomatije – Marco Rubio i Sergej Lavrov – kako se očekuje, trebalo bi da otvori put za direktan susret predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Rusije, koji bi takođe mogao da se dogodi na Bliskom istoku.
Prvo telefonski razgovor Trumpa i Putina o ukrajinskim mirovnim pregovorima o kojima se šef Bijele kuće prethodno nije konsultovao ni sa Ukrajinom, niti sa evropskim saveznicima, neminovno je zaličio na savremenu verziju konferencije u Jalti na kojoj su prije tačno 80 godina o poslijeratnoj reorganizaciji i granicama Njemačke i Evrope odlučivali Franklin Roosevelt, Winston Churchill i Josif Staljin. Razgovori u Rijadu shvataju se kao dio te svojevrsne savremene konferencije u Jaltu, budući da velike sile razgovaraju o sudbini mira u Evropi.
Prilikom dolaska na aerodrom u Rijadu, bivši ruski ambasador u Washingtonu koji je sada spoljnopolitički savjetnik predsjednika Putina, Jurij Ušakov, izjavio je novinaru ruske državne televizije da je ruskoj delegaciji "glavna stvar da se počne prava normalizacija odnosa između nas (Moskve) i Washingtonu".
Bivši američki ambasador u Moskvi Michael McFaul reagovao je na društvenoj mreži X, rekavši da je veoma blisko sarađivao sa Ušakovim, te da je on veoma pažljiv prema onome što govori zvanično.
"To što kaže da je cilj razgovora u Saudijskoj Arabiji da se poboljšaju odnosi SAD i Rusije, a ne to da se donese mir u Ukrajini, veoma otkriva ruske prioritete", smatra McFaul.
Dok Ukrajina, koja ne prisustvuje pregovorima, kaže da se u Rijadu ne može da sklopi mirovni sporazum u njeno ime, predsjednik Francuske Emmanuel Macron je u ponedjeljak uveče organizovao mini-samit lidera vojno najjačih članica EU i Velike Britanije kako bi raspravili činjenicu da su Evropljani van pregovaračkog stola, ali i kako Evropa može da se uključi i utiče u ukrajinski mirovni proces.
"Ne samo Ukrajina već i Evropa mora da preuzme svoju odgovornost kada se postigne primirje između Ukrajine i Rusije", napisao je na X-u holandski premijer Dick Schoof dodajući da "u ovom ključnom trenutku za bezbjednost Evrope moramo da nastavimo da stojimo iza Ukrajine". "Evropa će morati da da doprinos očuvanju bilo kakvog sporazuma, a saradnja sa Amerikancima je od suštinskog značaja".
Uprkos urgentnosti, sa mini-samita u Parizu nije došao nikakav konkretan plan, a učesnici se nisu saglasili ni oko eventualnog slanja evropskih mirovnih trupa u Ukrajinu nakon prekida ratnih dejstava. Prema ocjeni njemačkog kancelara Olafa Scholza, prerano je za raspravu o mirovnim trupama.
SAD su, inače, bez mnogo pompe kontaktirale s evropskim zemljama, poslavši im svojevrsnu anketu da pruže detalje o bezbjednosnim garancijama koje bi bile spremne da pruže Ukrajini kako bi obezbijedile trajni mirovni dogovor, izvjestio je Bloomberg. Konkretno, Trumpova administracija željela je da sazna kako bi trebalo da saveznici reaguju ako Moskva napadne bilo koje mirovne snage.
Foto: Bloomberg
S obzirom na to da SAD namjeravaju brzo da djeluju, Evropa rizikuje da bude marginalizovana u pregovorima koji bi mogli da odrede bezbjednosnu ravnotežu na kontinentu u narednim godinama, ukoliko brzo ne donesu konkretan plan.
Evropa za 'dječjim stolom'
Prema ocjeni prvog čovjeka najvećeg njemačkog odbrambenog preduzeća, evropske države su ostavljene za dječjim stolom u pregovorima o budućnosti Ukrajine zbog decenija nedovoljnog ulaganja u odbranu. Za to su, kaže on, same krive.
"Ako ne ulažete, ako niste jaki, oni vas tretiraju kao djecu", rekao je za Financial Times Armin Papperger, generalni direktor Rheinmetalla. "Za Evropljane je bilo veoma zgodno u posljednjih 30 godina da kažu - u redu, potrošite jedan odsto (BDP-a na odbranu), to je u redu".
Posljedica tog stava, ističe on, jeste to što su Evropljani sada kao djeca koja se nalaze za odvojenim stolom, dok SAD i Rusija učestvuju u raspravi o budućnosti Ukrajine.
"Ako roditelji večeraju, djeca moraju da sjede za drugim stolom", rekao je Papperger, za koga se vjeruje da je prošle godine bio meta osujećenog atentata od strane Rusije. "SAD pregovaraju sa Rusijom i nijedan Evropljanin nije za stolom – postalo je jasno da su Evropljani djeca".
Iako sumnja u to da će Trumpovi mirovni pregovori zaista navesti Rusiju da "prestane da puca", prvi čovek Rheinmetalla ističe da potražnja za oružjem u Evropi ostati jaka čak i u slučaju prekida vatre između Ukrajine i Rusije. Kako kaže, Evropa će nastaviti da ulaže u oružje dok god se suočava sa pretnjom ruske agresije.
Ilustracija: Depositphotos
"Evropljani i Ukrajinci nemaju ništa u svojim depoima", rekao je on, misleći na evropske male zalihe oružja.
Ukrajina Evropi: Imenujte pregovarača
I dok Evropljani još nisu izašli sa konkretnim planom na činjenicu da nisu za pregovaračkim stolom, Ukrajina im poručuje da brzo nominuju predstavnika za potencijalne mirovne pregovore sa SAD i Rusijom.
"Odluka treba da bude brzo donesena", rekao je Igor Žovkva, zamjenik šefa kabineta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, za Bloomberg. "Nadam se da će to biti odmah nakon sastanka u Parizu. Trebalo bi da delamo, a ne da razmišljamo".
Žovkva nije želio da predloži imena potencijalnog izaslanika, ali je naglasio da osoba treba da bude na nivou lidera kako bi imala isti status kao Zelenski, Trump i Putin.
Volodimir Zelenski; Foto: Bloomberg
Zelenski je takođe podržao tu ideju, rekavši novinarima u Kijevu putem video-konferencije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata: "Moraćemo da imamo predstavnika Evrope".
EU traga za novcem za dodatnu odbranu
U međuvremenu evropski mini-samit, koji je u ponedjeljak uveče u Parizu organizovao predsjednik Macron, nije doveo do saglasja o eventualnom slanju evropskih mirovnih trupa u Ukrajinu nakon prekida rata, ali se čini da je ipak ubrzao dogovor unutar Evropske unije o dosad poprilično kontroverznoj temi, a to je emitovanje evroobveznica, kako bi se ovim zajedničkim zaduživanjem finansirali očekivani znatno veći troškovi na odbranu.
Iako se o zajedničkim obveznicama nije detaljno raspravljalo na mini-samitu u Parizu, poljski premijer Donald Tusk, čija zemlja trenutno predsjedava EU, rekao je da će nove mjere finansiranja biti predstavljene na vrijeme za predstojeći redovni samit EU, koji se održava 20. i 21. marta.
"Suočeni sa ovom vanrednom situacijom, mislim da je vrijeme da se donesu istorijske odluke", rekao je francuski ministar za evropska pitanja Benjamin Haddad u intervjuu za Bloomberg. "I zaista, pitanje evroobveznica je, na primjer, jedan od mehanizama o kojima bi trebalo da govorimo".
Prema analizi Bloomberg Economicsa, zaštita Ukrajine i širenje evropskih vojski mogli bi da koštaju velike evropske sile dodatnih 3.100 milijardi dolara u narednih 10 godina. Iako su samo 23 od 32 zemlje članice NATO-a ispunile cilj potrošnje od dva odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), planeri Sjevernoatlantske alijanse procjenjuju da će vojni blok morati da potroši čak 3,7 odsto BDP-a na odbranu, prenio je ranije Bloomberg.
Osim o evroobveznicama, raspravlja se i o drugim opcijama za finansiranje odbrane, poput pokretanje klauzule o izbjegavanju fiskalnih pravila EU, što je na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji predložila predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula von der Leyen, jer bi to omogućilo državama članicama da se više zadužuju.
Ursula von der Leyen; Foto: Bloomberg
"Trenutno tražimo veću fleksibilnost u pogledu evropskih fiskalnih pravila za odbranu i tražimo kako da primjenimo klauzulu o izbjegavanju, koju imamo u našem zakonodavstvu", rekao je potpredsjednik EK zadužen za ekonomiju Valdis Dombrovskis novinarima u ponedjeljak u Briselu.
Na minhenskoj konferenciji je i njemačka ministarka spoljnih poslova Annalena Baerbock nagovijestila da je u pripremi značajan plan za izgradnju jake odbrane, rekavši da "slično evru ili korona krizi, sada postoji finansijski paket za bezbjednost u Evropi".
"To će doći u bliskoj budućnosti", rekla je ona, ne navodeći dodatne detalje.
Ekonomisti Deutsche Banka procjenjuju da EU može za finansiranja odbrane da prikupi oko 400 milijardi evra kroz nacionalni fiskalni prostor, kohezione fondove bloka i od prenamjene novca u postojećim programima, kao što su Instrument za oporavak i otpornost i Evropski mehanizam za stabilnost.
Poljski premijer Tusk rekao je novinarima poslije sastanka da je dobio uvjeravanja da će mnoge milijarde evra preostalih evropskih fondova biti prenamijenjene za odbranu, te da se taj novac može odmah mobilisati.
Budući da je Njemačka među zemljama koje su tradicionalno protiv zajedničkog zaduživanja, zvaničnici navode da novi planovi potrošnje neće biti objavljeni do njemačkih izbora, kako bi se izbjeglo izazivanje kontroverze pred glasanje koje se održava 23. februara.
.webp){kind=icon}
