Centralna izborna komisija (CIK) Rumunije zabranila je kandidatu populističke desnice Calinu Georgescuu da uopšte ponovo učestvuje na predsjedničkim izborima, što je izazvalo ulične proteste, ali i rasprave da li je riječ o borbi protiv ruskog uticaja na rumunski demokratski proces ili je upravo samom zabranom ugrožena demokratija u Rumuniji. Osim unutrašnjih turbulencija, zvaničnom Bukureštu prijeti i gnjev administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa, koja je kritikovala to što je Ustavni sud Rumunije, pod obrazloženjem o navodnom ruskom miješanju u izborni proces, poništio prethodne predsjedničke izbore u čijem prvom krugu u novembru prošle godine je Georgescu osvojio najviše glasova.
Georgescu je u objavama na društvenim mrežama ovu odluku ocijenio kao "direktan napad na srce demokratije širom svijeta".
"Ostala mi je jedna poruka! Ako padne demokratija u Rumuniji, pašće cijeli demokratski svijet! Ovo je tek početak. Jednostavno je", napisao je on na društvenoj mreži Iks, pri čemu ima 24 sata da se žali Ustavnom sudu, koji potom ima 48 sati da ocijeni ustavnost i zakonitost njegovog diskvalifikovanja iz izbornog procesa. "Evropa je sada diktatura, Rumunija je pod tiranijom!"
Ponovljeni predsjednički izbori su zakazani za 4. maj i eventualni drugi krug za 18. maj, pri čemu istraživanja javnog mnijenja ukazuju na to da je Georgescu favorit, jer uživa podršku između 40 i 45 odsto biračkog tijela te ima ozbiljne šanse da postane predsjednik Rumunije.
Rumunski CIK saopštio je da je na sastanku održanom u nedjelju odbacio Georgescuovu kandidaturu nakon što je primio više od 1.000 pritužbi koje su uglavnom sadržavale optužbe da on zauzima antidemokratske i ekstremističke stavove. Osim toga, CIK je saopštio da njegova kandidatura "ne ispunjava pravne uslove", pozvavši se i na prošlogodišnje sudsko poništenje rezultata prethodnih izbora uz ocjenu da je Georgescu "prekršio obavezu da brani demokratiju".
"Nemoguće je smatrati da ista osoba - Calin Georgescu - sada ispunjava kriterijume da traži da postane predsjednik Rumunije", navodi u saopštenju CIK, koji je odbio kandidaturu još dva nezavisna kandidata, dok je prihvatio kandidaturu aktuelnog gradonačelnika Bukurešta Nicusora Dana, koji je bivši lider liberalne političke partije Unija Spas Rumunije (USR) i prema anketama uživa podršku oko 14 odsto birača.
Ova odluka je u nedjelju uveče izazvala proteste u Bukureštu i drugim rumunskih gradovima, signalizirajući daljnje povećanje političkog rizika u ključnoj istočnoj članici Evropske unije i NATO. Kako je prenio Bloomberg, u nedjelju uveče nekoliko hiljada demonstranata okupilo se ispred sjedišta CIK-a, a neki su pokušali da se sukobe s policijom za nerede, koja je odgovorila suzavcem.
Ko je Georgescu
Prije novembarskih predsjedničkih izbora, Georgescu je bio malo poznata politička ličnost s rumunske nacionalističke političke scene. Nezavisnu kandidaturu ovog eksperta za održivi razvoj i poljoprivredu nije podržavala nijedna veća stranka, a ankete su mu prognozirale loše rezultate.
U kampanji je obećavao "obnavljanje dostojanstva Rumunije", prekid potčinjavanju međunarodnim organizacijama kojima Rumunija pripada, prije svega Evropskoj uniji i NATO-u, ali da će i prekinuti rumunsku podršku Ukrajini. Konkretno, njegov program je pozivao na radikalnu transformaciju Rumunije u zemlju zasnovanu na organskoj poljoprivredi, hrišćanskim vrijednostima i nacionalnom suverenitetu.
Bloomberg
Georgescu je kritikovao američki raketni štit raspoređen u Rumuniji, ocjenjujući ga kao "diplomatsku sramotu", dovodeći u pitanje njegovu odbrambenu ulogu i opisujući kao primjer agresije NATO-a na Rusiju.
"Rumunija će poštovati svoje obaveze prema savezima, organizacijama i partnerstvima čiji je član u mjeri u kojoj oni poštuju svoje obaveze prema Rumuniji", navodi se u njegovom predizbornom programu.
Ovi stavovi kao i to što je u nekoliko navrata hvalio pojedine poteze ruskog predsjednika Vladimira Putina, donijeli su mu epitet proruskog čovjeka, premda njegov program ima najviše sličnosti s programom Amerikanca Roberta Kennedyja Mlađeg u SAD-u, kojeg je Trump postavio za ministra zdravlja i koji je obećao da će "Ameriku ponovo učiniti zdravom".
Prvi šok za Rumuniju je uslijedio kada je ovaj relativno nepoznati desničar osvojio bezmalo 23 odsto glasova, izbivši na prvo mjesto i s ogromnim šansama da postane predsjednik, što u Rumuniji nije tako ceremonijalna funkcija. Predsjednik u ovoj zemlji ima značajan uticaj na spoljnu politiku, a to za EU i NATO sada ima ogromnog značaja, jer su upravo u Rumuniji američke baze, koje imaju ogromnu logističku ulogu u praćenju rata u susjednoj Ukrajini, kao i dopremanju zapadne vojne pomoći Kijevu.
Drugi šok je uslijedio kada je Ustavni sud poništio cijelu izbornu proceduru, pod obrazloženjem da postoji sumnja o ruskom miješanju, manipulisanju i finansiranju Georgescuove uspješne predizborne kampanje na društvenoj mreži TikTok, gdje su njegovi snimci imali milione pregleda.
I dok su pojedini nezavisni zapadni analitičari ukazivali na to da razlog Georgescuovog uspjeha leži u masovnom nezadovoljstvu Rumuna, visokoj stopi nezaposlenosti i njihovom dubokom razočarenju zbog korupcije i lošeg upravljanja resursima koje već decenijama provode etablirane stranke, a naročito partija PSD, koja je tri decenije na vlasti, većina etabliranih evropskih političara i medija su pažnju usmjerili na navodni ruski uticaj na rumunske izborne rezultate.
Progon povećao popularnost
Svi potezi vlasti protiv Georgescua, koji su uslijedili protekla tri mjeseca, samo su povećali njegovu popularnost i podstakli nepovjerenje prema državnim institucijama.
"Ova (posljednja) odluka je nastavak državnog udara započetog u decembru", rekao je George Simion, lider najveće krajnje desničarske opozicione stranke Alijanse za uniju Rumunije (AUR), koja je u međuvremenu odustala od toga da ima svog predsjedničkog kandidata i otvoreno podržala novu kandidaturu Georgescua.
Georgescu je sebe prikazao kao žrtvu intrige elita, a vladajuće strukture su proteklih mjeseci sve učinile da ga prikažu kao čovjeka kojeg zvanična Moskva plaća da sabotira rumunsku demokratiju i njeno članstvo u EU i NATO.
Tužioci su podigli šest krivičnih prijava protiv njega u istrazi u njegovoj prethodnoj kampanji, a optužen je i da je vodio fašističku organizaciju i davao lažne izjave o finansiranju kampanje. Osim toga, na udaru su se našle i njegove pristalice, pa je policija prošlog mjeseca izvršila raciju na imanju njegovog menadžera kampanje, gdje je pronađeno oružje i velike količine novca. Nijedna od tih racija nije povezala Georgescua direktno s ruskim zvaničnicima.
Njegov pravni tim juče je podnio žalbu Ustavnom sudu zbog odbacivanja kandidature.
"S pravne tačke gledišta, odluka nema osnova i koristićemo sve dostupne načine napada", rekao je za Bloomberg u ponedjeljak telefonom Doru Kostea, Georgescuov advokat i savjetnik.
Pregrupisavanje desničara
Ako Ustavni sud zaista bude potvrdio odbacivanje predsjedničke kandidature Georgescua, izvjesno je pregrupisavanje rumunskih krajnjih desničara i isticanje novog kandidata. To je nagovijestio lider AUR George Simion, koji je juče izjavio da njegova stranka "ne bi trebalo da dozvoli sistemu da jednim udarcem uništi dvije muhe".
Kako se pretpostavlja, tada će kao kandidat biti istaknut upravo Simion, koji je Trumpov pristalica i protivnik vojnog snabdijevanja Ukrajine, a na novembarskom prvom krugu poništenih izbora se i sam kandidovao osvojivši nepunih 14 odsto glasova.
"Ako se Simion kandiduje, moći će da kanališe dio bijesa Georgescuovih pristalica i da im da kandidata za kojeg će glasati, čak i ako je to manje zadovoljavajuće nego što su željeli", rekla je za Bloomberg Oana Popescu-Zamfir, direktorka Globalnog fokus centra u Bukureštu. "Ako se Simion ne kandiduje, to nam ostavlja više potencijala za nasilne sukobe i gnjev javnosti na duge staze".
Simion je u nedjelju žestoko kritikovao odluku CIK-a da odbaci kandidaturu Georgescua, rekavši da bi odgovorne trebalo "odrati na javnom trgu zbog onoga što su uradili". Dan kasnije je, međutim, povukao te komentare, rekavši da je htio da kaže da zvaničnici treba da budu lišeni privilegija.
"Simionove riječi su vjerovatno bile pokušaj da radikalizuje pristalice i postane više po ukusu Georgescua", rekla je Popescu-Zamfir. "To će mnogo pomoći ako ga Georgescu eksplicitno imenuje za nasljednika".
Demokratija na udaru
Rumunski i dobar dio evropskih mejnstrim medija, međutim, događanja u Rumuniji isključivo sagledavaju kao pokušaj Rusije da ugrozi demokratiju u Rumuniji, kao i da napravi razdor EU i NATO-a. Italijanska La Stampa smatra da Bukurešt mora da se zaštiti od Moskve.
"Zainteresovanost Rusije za Rumuniju nije iznenađujuća, s obzirom na to da ova zemlja dijeli granicu s Ukrajinom od 650 kilometara i da je, s tri vojne baze NATO-a i oko 5.000 vojnika u pripravnosti za zajedničke odbrambene operacije, njeni zapadni saveznici smatraju zemljom od strateškog značaja. Rumunija takođe pruža vitalni tranzitni put za milione tona ukrajinskog žita i dom je za 170.000 ratnih izbjeglica. Od potpune invazije na Ukrajinu, Bukurešt je postao jedan od glavnih bezbjednosnih partnera Кijeva", ističe komentatorka La Stampe Momica Perosion, dodajući da je kandidat poput Georgescua, koji se izričito protivi NATO-u i prije svega slanju vojne pomoći Ukrajini, "savršen kandidat u očima Кremlja".
Rumunska novinarka Ioana Ene Dogioiu smatra da je Georgescu "opasan po demokratiju u Rumuniji" i to "ne samo zbog mnogih upitnih izjava koje je dao – o demokratskom sistemu i vladavini prava", već zbog toga što je "već najavio da želi da radi stvari koje daleko prevazilaze ovlašćenja predsjednika i koje bi se mogle postići samo neustavnim mjerama".
"Na temu višepartijskog sistema rekao je da stranke treba raspustiti. On je rekao da Rumunija treba da poštuje ugovore koje je potpisala, a to je zapisano u ustavu, ali on govori o aneksiji dijela Ukrajine", ističe ona za rumunski portal Spotmedia. "Ne mogu biti nespomenute i sudske istrage protiv Georgescua. Optužen je da je napao ustavni poredak".
Prema ocjeni novinarke popularnog rumunskog portala Republica Carmen Dumitrescu, sada mnogo toga zavisi od toga šta će se dešavati na masovnim mitinzima. Prema njenoj ocjeni, Georgescuova misija izgleda više nije da se jednostavno kandiduje za funkciju, već da "naruši društveni poredak u zemlji".
"To potvrđuju i TV stanice koje ga podržavaju pozivajući ljude da izađu na ulice i poručujući da je ovo 'posljednja šansa'", tvrdi ona i dodaje da "bez sumnje, Georgescu igra na posljednju kartu". "Način na koji ljudi reaguju na sve ove događaje sada će biti od ključnog značaja. Na kraju krajeva, riječ je o ljudima koji svesrdno vjeruju da je jedina nada Rumunije Calin Georgescu. Njih ne mogu uvjeriti dokazi, snimci ili krivične istrage. Oni su postali manevarska masa na koju Calin Georgescu računa".
Mit o ruskom uticaju
I dok je većina mejnstrim evropske štampe puna analiza o tome da je uspjeh rumunskog krajnjeg desničara plod ruske finansijske podrške i miješanja u izborni proces, pojedini novinari ipak ukazuju na to da su medijska istraživanja pokazala da je po srijedi mit o ruskom uticaju, naročito kada je riječ o Georgescuovoj kampanji na TikToku, koja se pripisuje Kremlju.
Depositphotos
Kako je nedavno prenio američki Politico, rumunska istraživačka grupa snoop.ro je utvrdila da je rumunska Nacionalna liberalna partija desnog centra platila kampanju na TikToku koja je na kraju favorizovala Georgescua.
Prema izvještaju snoop.ro, rumunska poreska služba je otkrila da su liberali, koji su mlađi koalicioni partner u odlazećoj vladi, platili kampanju na društvenim mrežama na TikToku preko influensera i promovisanjem haštaga koji je na kraju išao u korist Georgescua. Liberali su platili firmi Kensington Communication da provede kampanju na društvenim medijima.
"Ako je kampanja klonirana ili oteta u korist jednog ili drugog kandidata, tražimo od nadležnih organa da provjere i preduzmu neophodne zakonske mjere", saopšteno je iz ove kompanije, koja je dodala da je scenario koji su poslali influenserima za kampanju izmijenjen.
S druge strane, poznavaoci prilika u Rumuniji govore i o tome da, osim nezadovoljstva radom dominantnih političkih stranaka, na rezultate izbora imaju uticaj i sve rašireniji proruski stavovi u Rumunskoj pravoslavnoj crkvi.
I dok izostaju prevelike reakcije vodećih evropskih političara, primjetno je da burno reaguju predstavnici evropske tvrde desnice i tvrde ljevice. Na društvenim mrežama su burno reagovali predstavnici evropske krajnje desnice, poput Alternative za Njemačku, ali i pojedini ljevičari.
Yanis Varoufakis, lider ljevičarske evropske stranke Mepa 25, koji je za evropska skretanja udesno optužio "radikalizovane totalitarne centriste", između ostalog, kako je naveo u govoru održanom u Briselu, i zbog toga što su "rumunski predsjednički izbori zabranjeni jer se rezultat nije dopao" ovoj struji.
"Šta se desilo s osnovnim principima demokratije? Prezirem ultradesničare poput Georgescua. Ali zahtijevam da mi progresivci pobijedimo njemu slične na biralištima. EU je sada pod kontrolom totalitarnih centrista, najvećih sponzora ultradesničara", napisao je Varoufakis na društvenoj mreži Iks.
.webp){kind=icon}
