Evropske centrističke elite u Briselu i širom Evropske unije mogu djelimično odahnuti nakon što su u nedjelju održani predsjednički izbori u Rumuniji i Poljskoj, kao i vanredni parlamentarni izbori u Portugalu, na kojima su prednost ostvarile liberalne i umjereno konzervativne snage političkog centra. Uprkos tome što su partije i kandidati ideološko-političkog centra uspjeli zadržati vodeće pozicije, desničarske snage koje mejnstrim mediji često opisuju kao krajnje desničarske ili desničarsko-populističke, nastavile su uvećavati svoju popularnost u sve tri zemlje.
Iako Rumunija, Poljska i Portugal imaju različite političke kontekste i probleme, uočljivo je da su kampanje u sve tri zemlje obilježile, kako teme korupcije, migracija i sigurnosti, tako i podjela partija i kandidata na dva tabora -suverenistički i proevropski.
To se, naizgled, najviše vidjelo u Rumuniji, gdje je ta podjela došla do vrhunca u drugom krugu predsjedničkih izbora, pri čemu je politička kriza trajala od prošle godine, kada je Ustavni sud Rumunije poništio prvi krug predsjedničkih izbora, prihvatajući obrazloženje vlasti i sigurnosnih službi da je postojalo rusko miješanje u predizbornu kampanju.
Štaviše, u ponovljenom izbornom procesu Rumunska izborna komisija je zabranila desničarskom kandidatu Calinu Georgescuu, koji je osvojio najviše glasova u prvom krugu poništenih izbora, da se uopće kandiduje na ponovljenoj trci za predsjednika Rumunije, što je poprilično ujedinilo birače i partije suverenističkog tabora. Proevropski tabor je i dalje bio razjedinjen pa je čak došlo i do pada rumunske vlade zbog neuspjeha kandidata kojeg je podržavala vlada da uđe u drugi krug izbora.
U sudaru s fragmentiranim proevropskim taborom, suverenistički blok je čvrsto negirao svaku namjeru da se više poveže s Rusijom, pri čemu je Rumunija postala podijeljena između centrističkog kandidata, koji je favorit evropskih elita, i desničarskog kandidata, koji je važio za lokalnog Trumpa.
Teška pobjeda gradonačelnika Bukurešta
Uprkos tome što je u nedjelju uvečer atmosfera u Rumuniji bila poprilično tenzična, budući da su oba kandidata proglasila pobjedu, na kraju je desničarski kandidat George Simion priznao poraz i čestitao pobjedu gradonačelniku Bukurešta Nicusoru Danu. Iako je Dan u prvom krugu imao upola manje glasova od svog protivkandidata, u drugom krugu izbora je osvojio 54 posto glasova, a Simion oko 46 posto.
Bloomberg Gradonačelnik Bukurešta Nicusor Dan izabran za predsjednika Rumunije
Time je Rumunija izabrala šestog predsjednika od pada komunizma, a mnogi u Briselu i evropskim mejnstrim elitama su odahnuli jer su se plašili toga što, prema Ustavu Rumunije, predsjednik ima ovlasti, ne samo po pitanju imenovanja sudova, javnih tužilaca i šefova tajnih službi i vojske, već dijelom i u vanjskoj politici. A Rumunija ima stratešku poziciju u kontekstu rata u Ukrajini, ne samo zbog toga što je dio istočnog krila NATO-a već i zbog toga što preko njene teritorije ide ukrajinski izvoz žita, ali i zapadno snabdijevanje Ukrajine naoružanjem.
Komentator rumunskog portala G4Media Dan Tapalaga s olakšanjem konstatuje da je Rumunija jedva izbjegla ekstremističku budućnost te da je "strah od budućnosti podstakao neodlučne, a i neke neglasače, da izađu na birališta".
"Čak i ako im se Nicusor Dan nije dopao kao kandidat, glasali su protiv opasnosti da zemlja padne u ruke Georgea Simiona i njegove AUR. Strah od skretanja sa zapadnog puta, strah od izlaska iz EU, strah od nove diktature, strah od ekonomskog kolapsa - čitav niz strahova natjerao je mnoge ljude da glasaju", smatra Tapalaga, smatrajući da je Rumunija "jedva izbjegla opasnosti ekstremizma u posljednjem trenutku - barem zasad".
Ogromna mobilizacija birača u Rumuniji i u dijaspori dovela je do toga da je 65 posto birača s pravom glasa izašlo na birališta, dok je 14 dana prije toga to bilo tek nešto više od polovine.
Za poznavaoce prilika u Rumuniji, doktor matematike, koji trenutno vodi Bukurešt, uspio je pobijediti, između ostalog, zbog toga što ga je svesrdno podržala njegova bivša stranka Unija Spasimo Rumuniju (USR), koja je svoju razgranatu stranačku infrastrukturu upregla kako bi Dan pobijedio, odustajući od svoje kandidatkinje koju su promovirali na prethodnim izborima. Osim toga, posmatrači ističu da je značajno doprinijela i podrška predsjednice Moldavije Maje Sandu, pa su mnogi Moldavci s rumunskim državljanstvom glasali za Dana.
Kako ocjenjuje Carmen Dumitrescu za rumunski portal Republica, ovo nije bila laka pobjeda za Dana, ističući da je on "napadnut na način kakav nikada ranije nije viđen u rumunskoj politici" kao da su mu "takozvani internet stručnjaci postavljali medicinske dijagnoze, a on i njegova porodica su i lično napadnuti".
"Malo ljudi može preći preko ovih stvari - i svakako ne dostojanstveno", smatra Dumitrescu i dodaje da je Dan uspio upravo to: "elegancijom parirati prljavim i neljudskim napadima kojima je bio izložen tokom predizborne kampanje". "Ljubazan i dostojanstven način na koji je vodio svoju političku bitku ostavio je utisak, kako na ljude koji bi ionako glasali za njega, tako i na značajan dio onih koji možda ne bi."
Razjedinjena Rumunija
Međutim, igra nije završena za Simiona, koji je osvojio čak pet miliona glasova iako u parlamentu tek trećina poslanika pripada tvrdo desničarskim strankama koje su ga podržale. One će sigurno htjeti što prije doći do parlamentarnih izbora kako bi eventualno kapitalizovale ovaj uspjeh Simiona. Uprkos Danovom izboru, Rumunija je i dalje podijeljena, vjerovatno više nego ikada.
Bloomberg Igra nije završena za Georgea Simiona
"Novi predsjednik se suočava s komplikovanim zadatkom. Umjerena desnica i ljevica su okupile glasače oko Evropske unije, ali Dan ne smije zaboraviti da i dalje postoji značajan dio stanovništva, posebno u najudaljenijim i najizolovanijim regijama zemlje, koji je izrazio kritike i bijes prema EU. Osamnaest godina nakon što se Rumunija pridružila bloku, zemlja se i dalje smatra domom ukorijenjenih elita i privilegovanih", ističe komentatorka italijanskog lista La Stampa Francesca Schianchi i dodaje da u postizbornoj Rumuniji vjetrovi krize i protesta i dalje pušu. "Sada je na pobjedniku da ponovo ujedini razjedinjenu zemlju."
Komentator rumunskog lista Libertatea Daniel Gorgonaru ističe da šef države ne mora biti omiljen, ali da mu je zadatak "osigurati demokratsku budućnost zemlje, učvrstiti vladavinu prava i garanovati prava i prosperitet građana".
"Rumuniji nije potreban predsjednik za sve Rumune, potreban joj je predsjednik koji služi težnjama evropske, moderne, prosperitetne i obrazovane Rumunije. Nicusor Dan nije bio gradonačelnik svih stanovnika Bukurešta, ali to ne znači da nije bio dobar gradonačelnik. Donosio je teške, ali ispravne odluke. Mora učiniti isto u predsjedničkoj palati", smatra Gorgonaru.
Prednost kandidata konzervativaca premijera Tuska
I u Poljskoj je aktuelni prvi čovjek glavnog grada ostvario prednost u nadmetanju s desničarskim kandidatom, ali ovdje bi predah evropskih centrističkih elita mogao biti znatno oprezniji. Gradonačelnik Varšave Rafal Trzaskowski, koji je iz desno centrističke Građanske platforme premijera Donalda Tuska, osvojio je 31,3 posto gasova, dok je 29,6 posto glasova osvojio historičar Karol Nawrockog, kojeg podržava desničarska stranka Pravo i pravda (PiS), koji je podržavao i odlazećeg predsjednika.
Bloomberg Rafal Trzaskowski ima blagu prednost u prvom krugu poljskih predsjedničkih izbora
Iako je Trzaskowski ostvario prednost, ona nije tako velika kako su se u Građanskoj koaliciji nadali, jer priželjkuju da s izborom novog predsjednika izađe iz političke kohabitacije u kojoj su premijer i šef države iz suprotstavljenih političkih tabora. To bi Tuskovoj vladi omogućilo da provede pravosudne reforme i ojača veze sa EU, što sada onemogućava odlazeći predsjednik Andrzej Duda, kojeg je također podržavao PiS.
Međutim, te nade im ne ojačava činjenica da su po broju glasova treći i četvrti kandidat – Slawomir Mentzen i Grzegorz Braun – osvojili zajedno oko 21,2 posto glasova koji bi se mogli preliti Nawrockom zbog toga što dijele tvrde konzervativne stavove i žestoke kritike evropskim liberalnim elitama, kao i prema evropskom naoružavanju Ukrajine. To sve dovodi do situacije da je ishod drugog kruga daleko od izvjesnog.
Kampanja se, inače, odvijala u sjenci poljskog predsjedavanja Vijećem EU, ali je bila usredsređena i na domaća pitanja poput stanovanja, korupcije i sigurnosti, pri čemu su se desničarski kandidati žestoko protivili paktu EU o migracijama, Zelenom dogovoru i proširenju ovlasti EU.
Komentator i zamjenik glavnog urednika poljskog liberalnog dnevnog lista Gazeta Wyborcza Roman Imielski polaže nade u pobjedu Trzaskowskog jer smatra da bi izbor Karola Nawrockog "značio nastavak godina sukoba sa sadašnjom vladajućom koalicijom i pravo veta na mnoge zakone koji treba da budu usvojeni u parlamentu".
"Nakon deset katastrofalnih godina sa Andrzejem Dudom, još jedan predsjednik iz PiS-a nastavio bi voditi ideološki rat s demokratskim taborom o pitanjima kao što su prava žena, građanska partnerstva i saradnja unutar Evropske unije", istakao je Imielski. "A šef države ima moćno oružje na raspolaganju: veto."
Komentator lista Rzeczpospolita Michal Szuldrzynski kritikuje etablirane kandidate zbog toga što su u svojim kampanjama flertovali s desničarskim stavovima, ističući da su i Trzaskowski i Nawrocki napravili grešku pokušavajući se dodvoriti krajnje desničarskim biračima.
"To je posebno očigledno u slučaju Trzaskowskog, koji nije ništa dobio svojim zastrašivanjem o migraciji (suspenzijom prava na azil), ratu i imigraciji iz Ukrajine. Umjesto toga, on je ovu ksenofobnu agendu uveo u mejnstrim", ističe Szuldrzynski i dodaje da su, kako se ispostavilo, Slawomir Mentzen i Grzegorz Braun od toga profitirali. "Zajedno su dobili petinu glasova. Ovo je zapanjujući uspjeh za krajnju desnicu i poziv na buđenje za poljsku demokratiju."
U Portugalu socijalisti doživjeli katastrofu
Iako su centrističke evropske elite svoju pažnju proteklog vikenda većinski usmjerile ka Rumuniji i Poljskoj, vjerovatno najveće iznenađenje se dogodilo u Portugalu, gdje je desničarska stranka Chega gotovo izjednačena sa socijalistima, koji su završili na drugom mjestu ostvarivši na ovim vanrednim parlamentarnim izborima najgori rezultat u svojoj historiji.
Vladajuća koalicija desnog centra (PSD-CDS) premijera Luisa Montenegra osvojila je najviše glasova – 32 posto – a slijede socijalisti sa 23,38 i Chega sa 22,56 procenata.
Bloomberg Koalicija Luisa Montenegra osvojila najviše glasova na izborima u Portugalu
"Danas je Chega ubila dvostranački sistem u Portugaliji", rekao je novinarima Andre Ventura, predsjednik ove tvrdo desničarske stranke u trenutku kada su izborne projekcije čak davale ovoj partiji više nego socijalistima.
Iako su socijalisti ipak pretekli desničare, ovakav rezultat je zapravo ogromna promjena u odnosu na proteklih 50 godina portugalske demokratije od pada desničarske diktature, jer prvi put je treća stranka postigla tako dobar rezultat, koji je skoro izjednačen s jednom od dvije tradicionalno vladajuće stranke. Štaviše, to je postigla stranka koja postoji jedva pet godina.
U razgovoru za informativni kanal SIC, bivši socijalistički ministar Antonio Vitorino je istakao da je ovo "strukturna promjena u političkom sistemu, dok je njegov partijski kolega Sergio Sousa Pinto istakao za CNN da su rezultati "katastrofa historijskih razmjera za Socijalističku partiju, što će je primorati da donosi brze odluke".
Ovakva promjena u portugalskoj političkoj krvnoj slici najviše je rezultat toga da se cijela predizborna kampanja lomila na temi korupcije i migracija. Čak je i šef socijalista Pedro Nuno Santos početkom ove godine za portugalski list Expresso rekao da je potrebno strože regulisanje migracionih tokova te da je njegova stranka napravila greške u toj oblasti, kao i da se kultura zemlje mora poštovati. Međutim, ovaj njegov stav doveo je do svojevrsne pobune unutar stranke, budući da su tvrđi ljevičari među socijalistima optužili šefa stranke da mu nedostaju ljevičarska uvjerenja.
"Stranke nisu bile u stanju građanima ponuditi minimum političke stabilnosti ili perspektive za budućnost. Dozvolile su da se širi očajanje, da se percepcije učvrste i da se pesimizam učvrsti", ističe profesor Manuel Carvalho u komentaru za portugalski list Publico, ističući da su sve političke stranke djelimično krive za jačanje desničarskih populista. "Umjesto da traže rješenja, stranke – sve stranke – uplele su se u prepirke i srušile vladu zbog narušenog ugleda premijera. Jedini način da se spriječi Chegina pobjeda u bliskoj budućnosti leži upravo u receptu koji nije primijenjen prošle godine: otvoreno pregovarati i garantovati vladu s minimalnom stabilnosti što je duže moguće."
.webp){kind=icon}
