Spektakularna i ubjedljiva izborna pobjeda Petera Magyara izazvala je oduševljenje u Briselu i dobrom dijelu Evropske unije i pritom ojačala ne samo nadanja da Budimpešta više neće biti "crna ovca" u EU već i uverenje da EU može da se izbori sa geopolitičkim pritiscima i demonizacijom EU koja dolazi od Vladimira Putina i Donalda Trumpa. Odlazeći mađarski premijer Viktor Orban imao svesrdnu podršku cijele Trumpove administracije, pri čemu ga je u samom finišu kampanje u Budimpešti podržao i lično potpredsjednik SAD JD Vance, što je postalo predmet podsmjeha.
U šalama na društvenim mrežama, ali u briselskim diplomatskim krugovima se uveliko priželjkuje dolazak Vancea u pojedine evropske zemlje u nadi da bi tamo moglo da dođe do pada desnih populističkih lidera, uz uvjerenje da su mađarski parlamentarni izbori pokazali da je Trumpov izvoz ideologije njegovog pokreta MAGA (engl. Make America Great Again) u Evropu neuspješan.
Međutim, sve je više evropskih analitičara koji upozoravaju da bi velika evropska očekivanja od Magyara mogla da budu poprilično izneverena. Uprkos tome što lider stranke desnog centra Tisza obećava proevropski kurs i prekid rata Budimpešte i Brisela, daleko od toga da je on ideološki i politički blizak dominantnim krugovima u Briselu i vodećim evropskim prijestolnicama. Naprotiv.
'Beba Orban'
Magyar nije ni liberal, niti zagriženi evrocentrista, poput drugih mađarskih opozicionih lidera koji su pokušali i nisu uspjeli da pobjede euroskeptičnog Orbana. Upravo suprotno. Toga se sjećaju i pojedine briselske diplomate, koji su Magyara upoznali još pre 15 godina kada je bio u stalnoj misiji Mađarske pri EU i bio poznat po nadimku "beba Orban".
Doduše, tada Orban nije bio ovo što je danas, ali je očigledno i da Magyar ne bi pobjedio da se mađarskim biračima nije predstavio kao "mlađa i umivena verzija" Orbana usmjerenim na ekonomske probleme Mađara, javne usluge i borbu protiv korupcije. Sva je prilika da je Magyar jasno prepoznao ne samo slabosti svog nekadašnjeg partijskog šefa Orbana, već i slabosti opozicionih lidera.
Bloomberg
U tom kontekstu, on je očigledno dobro razumio i to koliko je politika kulturnog rata raširena u Mađarskoj, te da ubjedljiva većina stanovništva podržava Orbanovu antimigrantsku politiku i insistiranje na hrišćanskom nacionalnom identitetu i tradicionalnim konzervativnim vrednostima. U tom segmentu, Magyar je prava "Orbanova beba" i nije mu ni palo na pamet da stavlja pod znak pitanja zakon kojim se strogo propisuje da postoje samo dva pola ili poreske olakšice majkama sa troje djece.
Uostalom, prije četiri godine, Magyar je mogao da vidi kako je na izborima prošao njemu po konzervativizmu dijelom sličan opozicioni kandidat Peter Marki-Zay, koji se u proevropskoj kampanji isuviše nagnuo u lijevo. Naime, Marki-Zay je podržavao pravo na abortus i istopolne brakove, što je sa oduševljenjem dočekano u Briselu, ali je to sahranilo inače tada pristojne šanse da pobjedi Orbana.
Zbog toga Magyar je izbegao ovakve zamke proevropskog kursa pa se fokusirao na korumpiranost Orbanove vlasti i ekonomiju, tako da se njegova poruka biračima mogla svesti na maksimu "Orbanizam bez Orbana".
Magyar kao novi Tusk?
Ubjedljiva izborna pobjeda u kojoj Magyar sada ima veću parlamentarnu većinu nego što ju je imao Orban nosi i rizike, upozorava mađarski nedjeljnik HVG, jer omogućava promenu sistema bez ograničenja.
"Hoće li Peter Magyar moći da odoli privlačnosti vlasti? To je ono što je obećao u nedjelju uveče, uzdignut na pobjedi. Ali hoće li uspjeti da stvori i održi kontrole i ravnoteže koje mu vezuju ruke kada se suoči sa teškoćama? Promijenljivi svjetski poredak će sljedećem kabinetu predstaviti neviđene izazove, a da ne pominjemo opljačkanu državnu kasu, neodrživi sistem socijalnih davanja za vladine lakeje i nevjerovatno visoka očekivanja ljudi", ističe komentator HVG Marton Gergely.
Bloomberg
Ipak, uredništvo švedskog lista "Dagens Nyheter" je optimistično, ističući da je potrebno vrijeme da se obnovi vladavina prava kada je narušena i da se stvori slobodan medijski pejzaž.
"I svakako postoje upitnici oko Petera Magyara, čiji su koreni u stranci Fidesy. On možda nije Donald Tusk, koji je, od izbora za poljskog premijera, transformisao zemlju od saveznika Budimpešte u pokretačku snagu saradnje sa EU. Ali ono što je zaista važno jeste da on nije Viktor Orban", ističe se u uvodniku švedskog liberalnog lista i dodaju da su "Mađari dali Evropi novu nadu".
Reformisanje Orbanovog sistema neće biti lako, ističu politikolozi, iako Magyar nasleđuje ustavne instrumente koji su proteklih godina uspostavljeni za efikasnu vlast jednog čovjeka. Prema ocjeni rumunskog politikologa Laurentiua Pleska, ne može se očekivati da stranka Tisza reši sve probleme sa vladavinom prava te da bi ona "mogla biti korumpirana iznutra sistemom koji je Orban gradio tokom 16 godina".
"Centralna i Istočna Evropa dobro poznaju ovaj obrazac: u Poljskoj je PiS ostavio za sobom otetu državu iz koje Tuskova vlada mukotrpno pokušava da se izvuče dve godine, nailazeći na otpor na svakom koraku. Mađarska neće biti izuzetak", istakao je Pleska u komentaru za moldavski portal Agora.
I sam Donald Tusk je izrazio nadu da će Magyar biti mađarska verzija njega što poljski konzervativni komentatori smatraju "veoma naivnim", ističući da sljedeći mađarski premijer nije čovek kakvog se mnogi u EU nadaju da će biti.
"Magyar neće preko noći postati antiruski i proukrajinski, a takođe neće napustiti Orbanov stav o ilegalnim imigrantima. U stvari, potencijalno bi mogao da zauzme još oštriji stav po ovom pitanju", ističe za poljski konzervativni portala wPolityce Stanislaw Janecki, dodajući da će Magyar "svakako napraviti pregovore sa Evropskom komisijom kako bi povratio pristup zamrznutim sredstvima za Mađarsku, ali neće nužno podržati transformaciju EU u superdržavu kojom dominira Njemačka".
Brisel zadovoljan ali oprezan
Magyarovo obećanje da će Mađarska biti konstruktivan partner EU u budućnosti, navodeći pritom i prelazak na euro kao dugoročni cilj, prija ušima Brisela, ali ne daje i automatsko zeleno svjetlo sa 20 milijardi eura u fondovima EU koji su namenjeni za Mađarsku, ali čija je isplata već neko vrijeme blokirana.
Iako malo ko očekuje da će Magyar radikalno odstupiti od Orbanovog konzervativnog populizma i kritici evropske politike prema Ukrajini, sasvim je očigledno da će u Briselu najpre želeti da Magyar ukloni Orbanov veto na za Kijev vitalni zajam od 90 milijardi eura, koji EU želi da podigne i da Ukrajini.
Bloomberg
U briselskim, ali i berlinskim i pariskim krugovima, nadaju se da će Magyar, poput italijanske premijerke Giorgie Meloni, kombinovati populizam kod kuće, sa konstruktivnim pragmatizmom u evropskoj politici u Briselu. Drugim riječima, očekuje se da budući mađarski premijer pokaže "kooperativnost" pa tek onda može da očekuje odmrzavanje milijardi eura.
"Ne možemo samo da počivamo na lovorikama nakon Magyarove pobede, da obrišemo račune i oslobodimo zamrznuta sredstva. Evropska unija mora jasno staviti do znanja budućem mađarskom premijeru da mora da iskoristi moć koja mu je povjerena kako bi obnovio demokratiju u zemlji", ističe komentator portugalskog lista "Expresso" Paulo Baldaia, ističući da se "Evropa ne sme zadovoljiti porazom Fidesza".
Najveći rizik za EU sada bi bio da veruje da je opasnost prošla i da se reakcionarni talas smirio, smatra komentator italijanskog lista "La Stampa" Eric Jozsef, dodajući da će "bez trojanskog konja Moskve u Briselu, nesumnjivo biti lakše usvojiti dvadeseti paket sankcija protiv Rusije i osloboditi zajam od 90 milijardi dolara za Ukrajinu".
"Ipak, dalji koraci ka obezbjeđivanju strateške autonomije EU ostaju vitalni. Nakon ovih izbora, evropski lideri više ne mogu da se kriju iza mađarskog veta kako bi izgovorili svoj nedostatak akcije", ističe Jozsef.
Bloomberg
A da predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen nije sačekala ni da se Orban iseli iz premijerskog kabineta, svjedoči to da je već u ponedjeljak pozvala da EU dobije veću moć nad nacionalnim vladama kako bi sprovela spoljnopolitičke odluke, umjesto da dozvole pojedinačnim zemljama da koriste veto.
"Prelazak na glasanje kvalifikovanom većinom u spoljnoj politici je važan način da se izbjegnu sistemske blokade, kao što smo videli u prošlosti", rekla je šefica EK, pozvavši vlade "evropske dvadesetsedmorice" da, kako je istakla, "iskoriste zamah sada".
Ovakva promjena bi bila veoma kontroverzna, čak bi se i neke tipično proevropske zemlje vjerovatno suprotstavile mogućnosti gubitka kontrole nad spoljnom politikom i suočile se sa mogućnošću da moraju da odustanu od odluka kojima se protive.
.webp){kind=icon}
