Kriza u Njemačkoj u posljednjim godinama imala je značajan utjecaj na Bosnu i Hercegovinu, uzrokovala je zatvaranje nekoliko fabrika, pad izvoza, kao i povećanu zabrinutost među privrednicima zbog mogućih daljnjih negativnih posljedica.
Dodatni izazov predstavlja i politička nestabilnost u Njemačkoj, posebno raspad vladajuće koalicije, što još više komplikuje situaciju za ovu evropsku velesilu, ali i za bh. ekonomiju. S obzirom na visoku zavisnost bh. tržišta od Evropske unije (EU), svaki problem u Njemačkoj direktno se odražava na BiH.
Ekonomija EU i dalje se nalazi na rubu recesije, a politička i ekonomska nesigurnost u ovoj zemlji dodatno pogoršavaju situaciju. Zavisnost bh. ekonomije i trgovine od globalnih lanaca snabdijevanja čini BiH posebno osjetljivom na promjene u ponudi i potražnji na njemačkom tržištu, što stvara dodatne poteškoće za privredu.
Sličan izazov predstavlja i debata o minimalnoj plati u BiH za 2025. godinu, koja je postala ključna tema među poslovnom zajednicom, sindikatima i vlastima oba entiteta. Sindikalni predstavnici zahtijevaju povećanje minimalne plate kako bi se odgovorilo na rast cijena proizvoda i usluga, dok poslodavci ističu pogoršane uslove poslovanja i pad proizvodnje. Iako postoje različita mišljenja unutar vlada, jasno je da bi povećanje plata značilo i veće prihode za javne kase, ali i potencijalni udar na privredu.
Kad govorimo o radnicima, prva neradna nedjelja se približava, a već se najavljuju prvi problemi. Zakon, koji stupa na snagu 18. novembra, mogao bi izazvati promjene u radnom vremenu sarajevskih tržnih centara, koji će umjesto do 21 sat, raditi do 22 sata kao "kompenzaciju" za neradnu nedjelju.
Mnogi se protive ovom zakonu, smatrajući ga isključujućim i diskriminatornim, jer ne ide u korist svih radnika i radničkih prava. Osim radnika, pogođeni su i mikro, mali i srednji trgovci, ugostitelji i potrošači. Čini se da će najveću korist od ove mjere imati veliki domaći trgovinski lanci koji posluju u oba entiteta BiH.
Turistički udar
Godina je obilježena značajnim porastom turizma, novim letovima i povećanim brojem posjeta iz regije i cijelog svijeta, što je imalo veliki utjecaj na bh. aerodrome.
Tako bi povratak takse za aerodrome na odlazeće putnike od aprila 2024. godine mogao predstavljati dodatni udarac.
Stručnjaci upozoravaju da bi ovo moglo pogoršati finansijsku situaciju na aerodromima, koji se već suočavaju s rastućim dugovima. Iako je prošle godine ukidanje takse privuklo veći broj putnika, u nekim je slučajevima dovelo do smanjenja broja putnika, a taksa je rezultirala i padom prihoda. Ryanair je zbog ove naknade prekinuo operacije iz Tuzle, što pokazuje ozbiljan utjecaj takvih odluka na poslovanje.
U kontekstu tržišta vozila, polovni automobili i dalje dominiraju. U prva tri kvartala 2024. godine u BiH su uvezena čak 58.632 polovna vozila u poređenju sa 7.041 novim automobilom. Niža kupovna moć, visoke cijene novih vozila i lakša dostupnost polovnih čine ovu opciju sve popularnijom među bh. vozačima, dok je trend bio prisutan i prethodnih godina.
Sport, zdravlje i biznis
U oblasti sporta, škole fudbala u Adria regionu i dalje privlače veliki broj djece s ciljem razvoja profesionalnih igrača. Klubovi, ali i privatni treneri, zarađuju kroz članarine i eventualne transfere. Međutim, privatne fudbalske akademije suočavaju se s dodatnim troškovima najma terena i isplatom trenera, jer nemaju vlastitu infrastrukturu kao tradicionalni klubovi.
Konačno, jedan od ozbiljnijih društvenih izazova koji pogađa radnu snagu jeste burnout. Prema istraživanjima, jedan od četiri zaposlenika prijavljuje simptome izgaranja, uključujući ekstremni umor i smanjenu sposobnost kognitivne i emocionalne regulacije. Bez pravovremenog prepoznavanja i liječenja, burnout može ozbiljno ugroziti produktivnost i mentalno zdravlje zaposlenih.
Posljednjih dana šokirala je vijest o smrti Miodraga Kostića, osnivača MK Grupe, koji je izgradio jednu od najvećih poslovnih imperija u Jugoistočnoj Evropi. MK Group posluje u sektorima kao što su bankarstvo, turizam, poljoprivreda, nekretnine i obnovljivi izvori energije. Kostić je zapošljavao oko 4.000 radnika, a njegov poslovni put ostavio je dubok trag u regiji.
.webp){kind=icon}