Strah od letenja neugodnost je koju brojni ljudi, prirodno naviknuti na manjak vlastitih krila, iskuse zatvoreni u metalnu cijev koja zahvaljujući misterioznoj fizici fijuče među oblacima. Osjećaj manjka kontrole nad vlastitom sudbinom u avionu dodatno mogu pogoršati i turbulencije zraka, zbog čega bi nervozni europski letači mogli razmisliti o tome da, ako mogu i žele, pokušaju zaobići aerodrome u Švicarskoj, te Milano i Ljubljanu.
Ti se aerodromi, odnosno zrakoplovne rute koje vode prema njima i iz njih, nalaze među lokacijama s najsnažnijim turbulencijama u Europi.
Prema podacima s internetske stranice Turbli, gdje se prikupljaju i obrađuju podaci o turbulencijama u globalnom zračnom prometu, let iz Züricha u Milano i natrag u posljednje dvije godine bio je među dva europska leta s najviše turbulencija.
Podaci za 2022. i 2023. godinu općenito pokazuju kako su najturbulentniji letovi koji spajaju švicarske aerodrome Zürich, Ženevu i Basel s Milanom ili relativno bliskim destinacijama poput Nice i Marseillea u Francuskoj te Ljubljanom. To je i logično. Zračne struje koje nastaju u Alpama jače utječu na aviopromet iznad njih nego, primjerice, vremenske prilike iznad ravničarskih krajeva ili mora.
Tako su tri najturbulentnije zračne linije prošle godine bile Milano-Ženeva, Milano-Zürich te Ženeva-Zürich, a najskokovitijih pet još su dopunila putovanja između francuskog Marseillea i Züricha, te let između najvećeg švicarskog grada i obližnje Ljubljane.
Europski zračni promet ipak nije najturbulentniji u svijetu. Prema podacima koje objavljuje Turbli, najneugodnija aviolinija za nervozne letače u svijetu je, dvije godine za redom, veza između čileanskog glavnog grada Santiaga i najvećeg grada u Boliviji, Santa Cruza. Ta dva grada dijeli 1.900 kilometara što znači da let iznad Anda traje oko tri izazovna sata.
Uz taj južnoamerički spoj, na samom vrhu u svijetu nalazi se i let između Alma-Ate i Biškeka, najvećih gradova Kazahstana i Kirgistana. U 2022. godini ta se ruta našla na trećem mjestu najturbulentnijih u svijetu, a lani na drugom. U vrhu letova neugodnih zbog turbulencija još se nalaze neke kratke rute u Japanu te centralnoj Kini.
Poredak zemalja po prosječnim turbulencijama ponovo uglavnom potvrđuje kako se najnemirniji letovi mogu očekivati u državama gdje dominiraju planinski lanci. Mada se na samom vrhu lani našao Urugvaj, na drugom je mjestu Švicarska, a trećem Argentina. Listu pet najturbulentnijih država još dopunjavaju Španjolska i Portugal.
Od država u regiji nedaleko od vrha je, očekivano, Slovenija koja se smjestila na 15. poziciju u svijetu. Sjeverna Makedonija je na 36. mjestu, Hrvatska na 45., a Bosna i Hercegovina na 58. poziciji. Nervozni letači u regiji najmirniji će biti iznad Srbije jer se ona po turbulencijama u avioprometu nalazi na 70. mjestu u svijetu. Na samom dnu svjetske liste nalaze se Rusija, koju karakteriziraju ogromna prostranstva kao i Grenland te Antarktika iznad kojih su potencijalne turbulencije najmanje.
Nervozni letači
Stranicu Turbli koja je u posljednje dvije godine postala čest izvor za informacije o turbulencijama u zračnom prometu održava i razvija inžinjer Ignacio Gallego-Marcos koji je na švedskom Kraljevskom institutu za tehnologiju obranio doktorat iz područja dinamike fluida.
Korisnici mogu na stranici pronaći čak i informacije o aktualnim vremenskim uvjetima te prije svojeg leta provjeriti kakva je situacija s potencijalnim turbulencijama na njihovoj ruti.
Kad su u pitanju turbulencije, mada to nervoznim letačima često nije prevelika utjeha, stručnjaci u avioprometu uvijek poručuju kako one izazivaju neugodan osjećaj kod putnika, ali u daleko najvećem broju slučajeva ne predstavljaju nikakvu prijetnju sigurnosti leta.
U redovnom avioprometu i kad se one mogu predvidjeti, poput olujnih oblaka, aviokompanije i piloti će zbog udobnosti leta najčešće zaobići područja gdje se one mogu očekivati.
No one se ne mogu uvijek predvidjeti i ponekad mogu biti vrlo značajne na što je neugodno podsjetio i let Singapore Airlinesa s početka ljeta na kojem je zbog vrlo snažnih turbulencija ozlijeđeno nekoliko desetaka putnika, a jedna je osoba čak i preminula. U trenutku propadanja aviona zbog snažnih turbulencija nepričvršćene stvari u trupu mogu postati opasna prijetnja, a nevezani putnici se mogu naći još i dodatno u zraku.
Piloti poručuju kako zrakoplov u redovnom letu čak i u slučaju najgorih turbulencija ustvari može oscilirati za tek nekoliko desetaka metara mada je taj osjećaj puno izraženiji kod putnika. Posebno nervoznim putnicima koji se neugodno osjećaju zbog turbulencija neće biti drago čuti kako stručnjaci očekuju da će klimatske promjene rezultirati u jačim i češćim turbulencijama u avioprometu.
Prije leta im se zbog toga može preporučiti da možda provjere kakva je potencijalna situacija za njihovo putovanje što im može pomoći u psihičkoj pripremi za let.
Kako su aviokompanije posljednjih godina sve upornije u tome da naplate i zarade na svakoj sitnici koja bi putnicima mogla malo učiniti let ugodnijim i olakšati iskustvo, bio to dodatni prostor za noge između sjedala ili piće i hrana, barem je ovo besplatno.