.webp){kind=icon}
Stan na dan, koncept kratkoročnog iznajmljivanja stanova, nekada samo popularan način za zaradu, danas zadaje glavobolju mnogima. Državi, jer ne ubira prihode od poreza, a lokalcima jer muku muče sa s nedostatkom stanova za dugotrajni najam, kao i cijenama.
Zbog toga su, predstavnici vlasti u mnogim zemljama, a posebno onim koje su za turiste top destinacije, poput Španije, Francuske, Holandije, Njemačke i Portugalije, zavrnule rukave i donijele niz mjera koje će, brinu se neki, potpuno zabraniti kratkoročni najam stanova.
Stan na dan u Beogradu u ekspanziji
U Srbiji prema posljednjim podacima ima više od 22.500 registrovanih stanova koji se izdaju na dan i vode kao ugostiteljski objekti. I neregistrovanih je, nema sumnje, mnogo. Beograd u tom broju, logično, prednjači. Samo na platformi Airbnb trenutno u prestonici ima oko 5.000 stanova koji su spremni da otvore vrata gostima iz svijeta.
Ako tome dodamo i činjenicu da je kupovina stanova, posebno u Beogradu, investiciona, pri čemu se više isplati kratkoročni najam od dugoročnog, sasvim je izvjesno da je ovaj koncept trenutno u ekspanziji.
Stan na dan kao vjetar u leđa sivoj ekonomiji
Koncerti grupe Rammstein, u maju ove godine, vrlo lijepo su pokazali da ni to što srpska prestonica trenutno ima nije dovoljno. Svi kapaciteti su bili popunjeni, a cijene su bile vrtoglave. Oni koji su čekali posljednji trenutak da rezervišu smještaj, za najam apartmana u Jajincima, prigradskom dijelu Beograda, na jednu noć, preko platforme Booking izdvojili su 117.000 dinara.
Nema dileme, turizam u Srbiji se, ubrzano razvija, samo Beograd bilježi godišnji rast turista od 18 odsto, i donosi sve veći devizni priliv, ali, nažalost, ruku pod ruku, s njima i siva ekonomija uzima maha.
Država htjela da ugasi Booking
Ministar turizma Husein Memić rekao je nedavno da su najveći problem za sivu ekonomiju u turizmu korisnici privatnog smještaja i strane platforme koje kod nas rade nelegalno.
"Razgovarali smo sa predstavnicima platformom Booking. Dolazili su u Beograd i predložili smo kako bi trebalo da se radi. O tome smo razgovarali i sa drugim stranim platformama za izdavanje smještaja. Čak smo mislili da je rješenje da ugasimo Booking, ali stručnjaci su nam rekli da je to nemoguće jer će oni uvijek naći kanal da dođu do građana Srbije", kaže Memić.
EXPO / Ministarstvo finansija
Iako i Srbiji, a posebno u Beogradu, stan na dan mnogim zakupcima mrsi konce, jer - poput dijela Evropljana - postaju žrtve manjka prostora i viših cijena, nema najava da će koncept ovdje tako lako izumrjeti.
Bojan Zečević, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, za Bloomberg Adriju kaže da vjeruje da što se tiče Bookinga i ostalih platformi one neće biti ukinute.
"Kada je riječ o kategoriji stan na dan, ona uglavnom privlači turiste koji generalno vode računa o troškovima. Konkretno, ako avio-prevoznici nastave da nude povoljnije cijene karata, biće više zainteresovanih posjetilaca za Srbiju i to je uglavnom ona kategorija putnika koja bira i povoljniji smještaj, u odnosu na hotelski", kaže Zečević i napominje da za razliku evropskih zemalja koji se bore s prekomjernim turizmom u Srbiji još uvijek nema tih problema.
EXPO infuzija za stan na dan
Stvar dodatno komplikuje i EXPO 2027 kada se očekuju da tokom tri mjeseca Srbiju posjeti preko tri miliona turista. Hotelskih kapaciteta nema dovoljno i malo je vjerovatno da će do tada biti izgrađeni.
„Nije realno očekivati da neko izgradi hotele samo da bi se popunio taj nedostatak, jer šta će biti kada prođe EXPO. Hoteli se ne grade zbog nekog konkretnog događaja, već zbog dugoročnih planova“, objašnjava Zečević.
Optimističan je u pogledu dugovječnosti koncepta stan na dan i Nikola Seneši, investicioni savjetnik.
"Beogradu treba koncept stan na dan, bar do izložbe EXPO 2027. Država ukidanje sada sebi ne može da dopusti, jer bi veoma loše uticalo na turizam i stvorilo bi velike problemu, pošto nije realno očekivati da se do tada sagradi više od 12.000 hotelskih soba, koliko je potrebno", objasnio je za Bloomberg Adriju.
Zašto Evropa odbacuje stan na dan?
Postoje barem tri razloga za to: prekomjerni turizam, manjak stambenih jedinica za lokalce i rast cijena zbog tog manjka. Stanovništvo je, praktično, primorano da se seli u druge, udaljenije ili povoljnije krajeve jer ne uspijeva da izađe na kraj sa cijenama i naletom turista koji sada radije biraju stanove nego hotele.
Katalonska prestonica je najodlučnije pokrenula ovaj "trend", kada je odlučno najavila da od 2029. zabranjuje kratkoročni najam. Zvaničnici su najavili ukidanje dozvola za više od 10.000 stanova, za koje je trenutno odobren kratkoročni zakup.
Park Guelj/Bloomberg Mercury
Mjere je preduzeo Pariz, grad svjetlosti, koji je ograničio cijene rente, jer upravo one najviše vuku inflaciju usluga, baš kao i u Srbiji.
U Lisabonu je kratkoročno iznajmljivanje, uključujući stanove na Airbnb i drugim platformama, pod kontrolom lokalnog operatora za smještaj - Alojamento Local. Ta mjera nalaže da svi domaćini moraju da registruju svoj stan kod portugalskih vlasti prije nego što ga iznajme.
Nedavno je u Mađarskoj organizovan referendum. Stanovnici najposjećenijih opština u Budimpešti glasali su na referendumu za zabranu kratkoročnog iznajmljivanja smještaja. Na referendumu koji je trajao dvije nedjelje, 54 odsto stanovnika glasalo je za zabranu stanova na dan. Gradonačelnik Tamas Soproni je obećao da će podnijeti zakon o zabrani kratkoročnog iznajmljivanja smještaja od 2026. godine.
