Kriza u Njemačkoj i povratak radnika u BiH

Rastući troškovi života otežavaju integraciju bh. radnika u Njemačkoj, što rezultira povratkom porodica. Međutim, ovaj povratak možda može imati pozitivan efekt - radnici se vraćaju s novim vještinama i znanjima. Uz to, izazovi u njemačkoj automobilskoj industriji utječu na regionalne kompanije, što opet može pozitivno utjecati na BiH. U tom kontekstu, planirana su ulaganja od nekoliko desetina miliona eura u našu proizvodnju.

Ovo je pregled najvažnijih tema koje su obilježile proteklu sedmicu:

Mahle Electric Drives Slovenija bilježi pad na svim tržištima, najavljuje otpuštanje 340 radnika i preseljenje dijela proizvodnje u BiH i Mađarsku. Kako smo nezvanično saznali, planirana ulaganja u proizvodnju u BiH iznose 30 miliona eura. Slovenski dio Mahlea je vlasnik fabrike u BiH - Mahle Electric Drives u Laktašima, koja je prošle godine imala prihode od 89,2 miliona maraka, a rashode od 94,6 miliona KM, te je godinu završila sa 5,4 miliona KM gubitka. Ova kompanija u Laktašima posluje već 20 godina.

S druge strane, iako Njemačka i dalje privlači radnike iz BiH, rastući životni troškovi, posebno u većim gradovima, otežavaju integraciju bh. radnika. Visoke cijene stanovanja postaju ozbiljan izazov, što dovodi do sve izraženijeg povratka bh. porodica, posebno u Tuzlanskom kantonu. Ovaj povratak može ukazivati na širi trend migracija i promjena u ekonomskoj strukturi Njemačke.

Veliki broj ovih radnika putuje avionom, a kad pogledamo rezultate Međunarodnog aerodroma Sarajevo, ove godine ostvaren je izvanredan uspjeh. Oboren je rekord po broju putnika. Tako je do sredine oktobra aerodrom opslužio 1,5 miliona putnika, čime je već nadmašio prošlogodišnji rezultat od 1,3 miliona putnika.

Ipak, aerodrom se nedavno suočio s izazovom. Od kraja septembra BiH se suočava s porastom broja lažnih dojava o bombama u školama, tržnim centrima, pa i na aerodromu. Iako su dojave bez osnova, izazivaju paniku, evakuacije i znatne troškove. Tržni centri, koji su zatvoreni satima zbog ovih dojava, također su pretrpjeli ozbiljne finansijske gubitke.

Mogu li poplave biti prekretnica za bh. ekonomiju?

Katastrofalne poplave u našoj državi koje su dovele do brojnih žrtava i značajnih ekonomskih šteta, mogle bi, iz pozitivne perspektive, predstavljati priliku za preokret. Takve nesreće često otvaraju vrata za implementaciju budućih planova uz pomoć kriznih fondova. U tom kontekstu, stručnjaci naglašavaju hitnu potrebu za obnovom infrastrukture, posebno u općini Jablanica, kako bi se ublažile posljedice poplava i klizišta. Obnova infrastrukture predstavlja nužnost za oporavak privrede, koja trenutno trpi milionske gubitke dnevno.

Poplave su nas podsjetile na činjenicu da se klima mijenja. Eksperti smatraju da se većina katastrofalnih posljedica može prevenirati kroz zajedničko djelovanje i provedbu zakonskih regulativa. Nažalost, klimatske promjene su globalni pritisak koji se ne može izbjeći.

Industrija ljepote i luksuz

Potrošačke navike često se prepliću s potrebom za održivim rješenjima u raznim industrijama. Tako montažna gradnja postaje sve prepoznatljivija kao ekonomičan i brz odgovor na potrebe modernog tržišta, posebno u kontekstu smanjenja zavisnosti od deficitarnih kvalifikovanih radnika. Iako je prelazak s tradicionalnih građevinskih metoda na modernija rješenja spor – ipak raste potražnja za bržim stambenim i poslovnim rješenjima.

A kad već govorimo o rastu, industrija ljepote i lične njege također bilježi značajan rast, s globalnom prodajom od 570,1 milijardu dolara u 2023. godini. Ovaj rast, potaknut potražnjom za premium proizvodima kao što su parfemi i dekorativna kozmetika, jasno pokazuje kako se luksuz i kvalitet sve više cijene. U našoj državi se također bilježi rast prodaje u ovim segmentima, uprkos poskupljenjima.

Kako se potrošači suočavaju s rastućim cijenama, postavlja se pitanje prioriteta. Naime, kad pogledamo porast cijena, također primjećujemo porast cijena pametnih telefona, posebno iPhonea, koji dostižu iznos od oko 3.000 KM - novac dovoljan za kupovinu polovnog automobila, dolazimo do pitanja da li su potrošači primorani preispitati svoje investicije.