.webp){kind=icon}
U posljednje vrijeme primjetan je trend povratka bosanskohercegovačkih radnika iz Njemačke. Iako i dalje u BiH vlada percepcija o Njemačkoj kao idealnoj zemlji i vlada želja za ostvarenjem 'njemačkog sna', oni koji su otišli i vratili se razbijaju ovu percepciju i san. Njemačka već odavno kaska za ostatkom eurozone, a posljednje najave o zatvaranju fabrika u automobilskoj industriji dodatno su pogoršale situaciju. Na sve to, oni koji se vraćaju iz Njemačke kažu da ono što ih je u velikoj mjeri i otjeralo iz BiH, a to je politička nestabilnost, sada ih tjera i iz Njemačke. U BiH se uglavnom vraćaju radnici iz oblasti građevine, tekstilne i drvne industrije, a uskoro se može očekivati i povratak radnika iz autoindustrije.
Troškovi života u ovoj zemlji su skočili za 30-40 posto te je preživjeti s jednom platom skoro nemoguće, zbog čega su mnogi prinuđeni raditi dva posla. Posebno je teška situacija za one koji su otišli raditi u brzim dostavama i uslužnim djelatnostima bez dobrog poznavanja njemačkog jezika i jakih kvalifikacija.
Slabost industrijskog sektora
Da situacija neće biti bolja potvrđuju i posljednje vijesti. Vlada Njemačke je spremna da smanji svoju prognozu za najveću evropsku ekonomiju i ne očekuje nikakav rast ove godine. Zvaničnici u Berlinu planiraju smanjiti svoju prognozu rasta za 2024. godinu na – u najboljem slučaju – stagnaciju, s prethodno projektovanih 0,3 posto.
Takav ishod značio bi još jednu izgubljenu godinu za ekonomiju koja je opterećena slabošću svog industrijskog sektora uslijed prekida snabdijevanja gasom nakon invazije na Ukrajinu, kao i slabe potražnje iz Kine i borbe da se preusmjeri na proizvodnju električnih vozila.
Kriza u ovoj zemlji osjeća se i u našoj zemlji. Bh. industrija se od prošle godine suočava s nizom problema, prvenstveno manjom potražnjom na vanjskom tržištu. To se reflektira i na izvoz, gdje BiH mjesecima bilježi pad. Promet industrije u augustu je zabilježio pad i na mjesečnom i na godišnjem nivou. Smanjenje prometa je evidentirano u svim granama industrije i na domaćem i na inozemnom tržištu, pri čemu je najveći pad zabilježen kod energije. Iz Elektroprivrede BiH su ranije rekli da je cijena struje na međunarodnom tržištu znatno pala.
"Prosječna prodajna cijena bila je 15,4 posto niža od planirane, pretežno zbog manje količine i učešća tržišne prodaje električne energije iz vlastite proizvodnje, ali i zbog pada cijena na tržištu u odnosu na period izrade Plana", naveli su u svom finansijskom izvještaju.
Slaba inozemna potražnja najveća je prepreka bržem ekonomskom rastu BiH. Trenutno, rast BDP-a guraju potrošnja i niskogradnja. BDP u BiH u drugom kvartalu ove godine rastao je za 2,2 posto u odnosu na isti period lani, i na proizvodnoj i na rashodovnoj strani.
"Za cijelu 2024. godinu vidimo rast od 2,8 posto, pri tome će se rast i dalje oslanjati na poboljšanje potrošnje. Bolje izglede za eksternu tražnju vidimo tek 2025. godine, kada će ovaj segment ponovo pozitivno doprinositi rastu, pogotovo što je nastavljen priliv stranih direktnih investicija, i u 2024., što će u nekom trenutku dati rezultate. BiH bi imala mnogo koristi i od političke stabilizacije, bolje iskorištenosti fondova EU i bolje transparentnosti", procjena je analitičkog tima Bloomberg Adrije.
BiH ne kotira visoko ni u oblasti cyber sigurnosti, te je u poređenju sa zemljama regije najlošije rangirana. Prema Globalnom Indeksu cyber sigurnosti (GCI) 2024, koji je razvio Međunarodni telekomunikacijski savez (ITU), BiH je svrstana u Nivo 4, što predstavlja mnoge zemlje koje proširuju digitalne usluge i povezuju ljude s internetom, ali još uvijek trebaju raditi na tome da cyber sigurnost postane dio njihovih ciljeva značajne povezanosti. ITU procjenjuje posvećenost država cyber sigurnosti kroz pet ključnih stubova: pravne mjere, tehničke mjere, organizacione mjere, razvoj kapaciteta i mjere saradnje. Od ovih pet kategorija, BiH ostvaruje najbolje rezultate u kategoriji pravnih mjera, gdje je dobila 12,8 poena od maksimalnih 20. Najmanji broj bodova je dobila u segmentu tehničkih mjera.
"Iako je država postigla određeni napredak, poput uspostavljanja osnovnih okvira cyber sigurnosti, još uvijek postoje značajni nedostaci, posebno u oblastima razvoja kapaciteta i tehničkih mjera", navodi se u izvještaju.
Digitalizacija sektora osiguranja od autoodgovornosti, koja je započela, donijet će mnoge benefite osiguravajućim društvima, ali i građanima/osiguranicima. Transparentnost svih procesa izdavanja polisa izbacit će na površinu sav mulj koji 30 godina teče tržištem osiguranja Republike Srpske, kaže Siniša Kurteš iz Udruženja društava za osiguranje Privredne komore RS. Digitalizacija će smanjiti papirologiju i ubrzati proces registracije vozila, uz mogućnost plaćanja karticom. Znatno će se smanjiti malverzacije s falsifikovanim polisama i nelegalnim agentima. Građani će imati koristi od jednostavnijeg procesa registracije vozila i brzog pristupa zapisnicima o saobraćajnim nezgodama.
Sektor koji kontinurano bilježi rast jeste turizam. Turistički sektor u FBiH nastavlja bilježiti snažan rast, a august 2024. donio je rekordan broj turista. Očekuje se da će ovaj pozitivni trend potrajati do kraja godine, potpomognut sve većom međunarodnom prepoznatljivošću i kontinuiranim naporima u promociji bh. destinacija. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, ukupan broj dolazaka turista u Federaciji BiH tokom augusta 2024. iznosio je 193.960, što predstavlja rast od 11,3 posto u poređenju s istim periodom 2023. godine, te povećanje od 0,6 posto u odnosu na prethodni mjesec. Domaći turisti činili su 19,6 posto ukupnih dolazaka, dok su 80,4 posto dolazaka ostvarili strani turisti.
Snažan rast evidentiran je i kod Međunarodnog aerodroma Sarajevo kako po broju putnika tako i po broju novih aviolinija. Subvencije Turističke zajednice Kantona Sarajevo (TZ KS) za uspostavljanje novih linija u najvećoj mjeri su doprinijele ovakvim rezultatima. Međutim, kapaciteti sarajevskog aerodroma već sljedeće godine neće biti dovoljni, zbog čega će se suočiti s problemima. Iz tog razloga neophodno je što prije započeti infrastrukturne projekte, posebno iz razloga što bi u narednom periodu moglo doći do otvaranja novih aviolinija.
Od vijesti iz politike izdvajamo rezultate izbora u Austriji. Desnopopulistička Slobodarska stranka Austrije (FPÖ) nakon 79 godina pobijedila je na izborima za Austrijski parlament. Prema ranijim procjenama analitičara, pobjedom slobodnjaka i njihovim dolaskom na vlast moglo bi doći do velikih promjena u Austriji, koje će, ako se sprovedu planovi stranke, narušiti stabilnost regije, time i BiH. Od ranije je poznata njihova antidemokratska agenda kroz koju će se pravosuđe politizirati, a neovisni mediji korak po korak uništavati. I to bi moglo, dugoročno gledano, da znači pogoršanje stava prema Zapadnom Balkanu. Sumnja se da bi ovakvi stavovi mogli nauditi već najavljenim pregovorima za ulazak u Evropsku uniju.
