.webp){kind=icon}
Promet industrije u Bosni i Hercegovini nakon oporavka u julu, u augustu je zabilježio pad i na mjesečnom i na godišnjem nivou. Smanjenje prometa je evidentirano u svim granama industrije i na domaćem i na inozemnom tržištu, pri čemu je najveći pad zabilježen kod energije.
Ukupan desezonirani promet industrije u BiH u augustu 2024. u poređenju s julom ostvario je pad od 4,3 posto. U istom periodu pad prometa na domaćem tržištu iznosio je 3,7 posto, a na inozemnom 4,9 posto. Najveći pad prometa od 24,4 posto zabilježen je kod energije, a slijede kapitalni proizvodi s padom od 4,5 posto.
Na godišnjem nivou pad prometa iznosio je 2,8 posto. Na domaćem tržištu promet je manji za 2,6 posto, a na inozemnom za 2,9 posto. Energija i na godišnjem nivou predvodi pad, a slijede trajni proizvodi za široku potrošnju. Rast prometa evidentiran je kod kapitalnih proizvoda i netrajnih proizvoda za široku potrošnju.
Iz Elektroprivrede BiH su ranije rekli da je cijena struje na međunarodnom tržištu znatno pala.
"Prosječna prodajna cijena bila je 15,4 posto niža od planirane, pretežno zbog manje količine i učešća tržišne prodaje električne energije iz vlastite proizvodnje, ali i zbog pada cijena na tržištu u odnosu na period izrade Plana", naveli su u svom finansijskom izvještaju.
Dodali su da su manji obim proizvodnje, povećana potrošnja krajnjih kupaca i smanjenje tržišnih cijena u konačnici značili da prihodi i efekti po osnovu prodaje u trgovini budu znatno niži od planiranih. U odnosu na prvo polugodište 2023. godine, prosječna cijena je smanjena za 41 posto uz puno manji obim prodaje i posljedično manji prihod.
Izazovi za bh. industriju
Bh. industrija se od prošle godine suočava s nizom problema, prvenstveno manjom potražnjom na vanjskom tržištu. To se reflektira i na izvoz, gdje BiH mjesecima bilježi pad.
Predsjednik Grupacije šumarstva i drvne industrije pri Privrednoj komori Federacije BiH Vildan Hajić kazao je ranije za Bloomberg Adriju da je situacija u drvnoj industriji jako teška i da prerada proizvoda ne ide dobro.
"Trenutno je jako teška situacija, nema potražnje za drvetom, a samim tim vjerovatno je i potražnja na tržištu Evrope u znatnom padu. Naplata također ide jako sporo, a kupci iz inozemstva traže dodatne rokove kako bi imali valutu od 60 do 90 dana, a neki i više. U proteklom razdoblju imali smo avansno plaćanje", pojasnio je. Kao još jedan problem Hajić navodi inflaciju, u kojoj je piljena građa nenormalno poskupjela, za čak 200 posto.
Ista situacija je i u tekstilnoj industriji. Više od 70 posto izvoza bh. tekstilne industrije ide na tržište EU, zbog čega su se negativna ekonomska kretanja u najznačajnijim vanjskotrgovinskim partnerima negativno odrazila na bh. kompanije. Aleksandra Mihajlović Bijelić, sekretarka Udruženja tekstila, kože i obuće i Udruženja grafičke i informativne djelatnosti pri Privrednoj komori Republike Srpske (PKRS), ranije je za Bloomberg Adriju istaknula da se trenutna pretrpanost skladišta na međunarodnim tržištima odražava na potražnju za izvozom robe iz BiH, dok visoke carine na uvoz repromaterijala iz trećih zemalja znatno povećavaju troškove proizvodnje.
