.webp){kind=icon}
Ananas E-commerce, platforma za internetsku trgovinu, već dva mjeseca radi u Bosni i Hercegovini, što su u kompaniji iskoristili za stabilizaciju poslovanja, dodatno upoznavanje s navikama i potrebama domaćih potrošača i pripremu za naredni period. Kapaciteti sarajevskog aerodroma bit će nedovoljni u 2025. Počeli radovi na izgradnji banjalučkog hotela Palas. Solarna elektrana niče na devastiranom dijelu rudnika u stanarima. Ekonomije Adria regije prže klimatske promjene.
Ovo je 5 vijesti za početak dana:
Ananas ima ambiciozne planove u BiH
Ananas E-commerce, platforma za online trgovinu, prisutna je u BiH već dva mjeseca. Tokom ovog perioda, kompanija je uspjela stabilizirati svoje poslovanje, bolje se upoznati s navikama i potrebama lokalnih potrošača te se pripremiti za predstojeće izazove i prilike.
Uvjereni su da će u narednom periodu svjedočiti i donošenju novih zakona o e-trgovini i e-fiskalizaciji, što bi, smatraju, mnogo ubrzalo i pojednostavilo tokove novca.
Najavljuju marketinšku kampanju na svim kanalima komunikacije kako bi dobili na većoj vidljivosti na tržištu i doprinijeli rezultatima poslovanja.
"Naši planovi su ambiciozni, želimo povećati kako broj artikala tako i broj trgovaca na našoj platformi. Da dostavimo u sve dijelove BiH makar jedan Ananas paket za početak i da našim potrošačima ponudimo sasvim novo i unaprijeđeno korisničko iskustvo online trgovine", poručuju iz Ananasa.
Kapaciteti Aerodroma Sarajevo neće moći podnijeti rast
Međunarodni aerodrom Sarajevo bilježi snažan rast u ovoj godini kako po broju putnika tako i po broju novih aviolinija. Subvencije Turističke zajednice Kantona Sarajevo (TZ KS) za uspostavljanje novih linija u najvećoj mjeri su doprinijele ovakvim rezultatima. Međutim, pitanje je koliko dugo će Aerodrom Sarajevo svojim kapacitetima moći podnijeti ovoliki rast broja putnika.
"Sarajevo će već iduće godine preći svoje kapacitete i onda će imati ogromnih problema da opsluži putnike", naglašava Alen Šćuric, glavni i odgovorni urednik regionalnog avio-portala Zamaaero.
Stoga je, kako kaže, neophodno hitno povećati kapacitete aerodroma. Sarajevo je već 2021. napravilo projekt novog terminala, dakle itekako na vrijeme, no to još nije bilo predmet rasprave vlasti.
"Ne znam šta se s tim čeka. Da se odluka donese danas, terminal se ne bi napravio u iduće tri godine. A već iduće godine će biti pakao".
Banja Luka dobija investiciju vrijednu 100 miliona KM
Počeli su radovi na izgradnji banjalučkog hotela Palas, a prema riječima gradonačelnika Draška Stanivukovića, riječ je o investiciji vrijednosti 100 miliona KM.
"Počinjemo posao na koji se čekao pola vijeka. Ovim projektom Banja Luka i Republika Srpska dobijaju svoju najveću investiciju koja iznosi više od 100 miliona KM", poručio je Stanivuković.
Dodao je da će ovo biti jedan monumentalan objekt koji će dosezati visinu od oko 100 metara i koji će se prostirati na gotovo 40.000 kvadratnih metara.
Solarna elektrana u Stanarima
Kompanija EFT Rudnik i Termoelektrana Stanari pored proizvodnje i izvoza električne energije usmjerena je i na gradnju solarne elektrane na devastiranom dijelu rudnika i nada se da će već sljedeće godine imati prve kilovate dobijene iz sunčeve energije, poručeno je prilikom posjete ministra energetike i rudarstva Republike Srpske Petra Đokića ovom privrednom društvu.
Ekonomije Adria regije prže klimatske promjene
Temperatura mora za deset godina može porasti nekoliko stepeni. Globalno zagrijavanje trenutno je jedan od najvećih izazova čovječanstva, a Adria regija zagrijava se mnogo više i brže od prosjeka ostatka svijeta. To ima svoju cijenu, a ona nije mala. Svi će to platiti. Ekonomske štete su već izuzetno velike.
Šta se još čitalo:
Tko je Mark Rutte, novi glavni tajnik NATO-a i je li njegov talent dovoljan za Putina i Trumpa?
Tko bi mogao masno zaraditi na epidemiji majmunskih boginja?
Slijedi...
Desnopopulistička Slobodarska stranka Austrije (FPÖ) nakon 79 godina pobijedila je na izborima za Austrijski parlament. Čitajte šta ovo znači za BiH.
Trend prodaje novih vozila u Evropskoj uniji i Bosni i Hercegovini se bitno razlikuje. Dok kupci u EU kupuju uglavnom benzince i hibride, bosanskohercegovački vozači, odnosno pravne osobe i dalje najviše vjeruju dizelima. Otkrivamo koja je marka najdraža bh. vozačima.
