Groznica Evropskog prvenstva u nogometu već polako trese Evropu i svijet. Osim što je Euro najzanimljivije reprezentativno nogometno takmičenje jer ima najveću koncentraciju kvaliteta. S druge strane, sport je ogroman biznis, neki kažu i najveći, a nogomet je bez sumnje najveći i najpopularniji sport.
Ipak, ljetna nogometna euforija koja će se dogoditi u Njemačkoj gotovo sigurno neće biti okidač koji će njemačku ekonomiju, koja se već četiri kvartala bori s recesijom, vratiti na pravi kolosijek. Naravno da će gradovi domaćini imati koristi od povećane potrošnje i dolaska turista tokom Eura, no problemi njemačke ekonomije uzrokovani poskupljenjem energenata nakon početka rata u Ukrajini teško će biti riješeni domaćinstvom kontinentalne smotre.
Organizaciju ovog događaja ne prati izgradnja nove infrastrukture, osim modernizacije pojedinih stadiona, tako da s te strane neće biti značajnijeg uticaja na BDP zemlje. S druge strane, veliki sportski događaji, poput ovogodišnjeg Eura u Njemačkoj, predstavljaju izvrsnu priliku za oglašivačku industriju jer privlače masovnu pažnju gledatelja diljem svijeta. Također, očekuje se pozitivan uticaj na ugostiteljstvo, pivsku industriju i turističke agencije u Adria regiji, posebno u zemljama koje su se kvalificirale za ovo takmičenje.
Reprezentacija Bosne i Hercegovine se nije kvalificirala za ovo takmičenje, ali to neće spriječiti bh. građane i ljubitelje nogometa da troše novac na televizore, hranu i piće dok prate utakmice. To će se svakako imati uticaj i na ekonomiju BiH, s obzirom na to da prognoze pokazuju da upravo potrošnja u najvećoj mjeri doprinosi rastu ekonomije. Analitičari Raiffeisen banke navode da bi nakon skromnog rasta u 2023. godini ova godina trebala donijeti umjeren opravak ekonomije BiH od 2,6 posto vođen potrošnjom i investicijama.
Da građani BiH imaju novca za trošenje potvrđuje činjenica da vrijednost štednje na računima bh. građana iznosi skoro 15 milijardi KM. To je i jasan signal da u našoj zemlji nema prilika da se novac investira na kvalitetan način. Eldin Hadžiselimović, direktor ASA Grupe, smatra da upravo štednja građana predstavlja veliki potencijal za investicije u državi kao što je BiH.
Početak 2024. nije donio dugo očekivane znakove oživljavanja vanjske potražnje, praćene snažnijim oporavkom izvoza robe i industrijske proizvodnje. Tako industrijska proizvodnja u BiH u aprilu bilježi oporavak na mjesečnom nivou, ali je na godišnjem i dalje u padu uslijed manje proizvodnje električne energije i vađenja ruda i kamena. Ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u BiH u aprilu 2024. u poređenju s martom bilježi rast za 1,7 posto.
S druge strane, u aprilu je industrijska proizvodnja, kalendarski prilagođena, pala za 3,6 posto u odnosu na april prošle godine.
Loše vanjskotrgovinske rezultate BiH bilježi i u segmentu izvoza i uvoza voća i povrća. Tako je izvoz u 2023., a u poređenju s 2022., pao za četvrtinu. Padu izvoza povrća u najvećoj mjeri doprinijelo je smanjenje izvoza svježih kornišona i krastavaca, sušenih gljiva i paradajza. Negativni trendovi kada je riječ o izvozu voća mogu se pripisati poremećajima na tržištu malina, kao i nemogućnosti izvoza svježih jabuka i krušaka na tržište Ruske Federacije.
Godišnja inflacija u BiH zadržala se na dva posto u aprilu ove godine, koliko je iznosila i u martu. Na mjesečnom nivou cijene osnovnih proizvoda i usluga su rasle za manje od jednog procenta. Godišnji rast nivoa cijena podstaklo je poskupljenje usluga i proizvoda u restoranima i hotelima za 8,8 posto te ostalih dobara i usluga za 5,7 posto. Rasle su i cijene u odjeljku rekreacije i kulture za 4,5 posto, kao i alkoholnih pića i duhana za 3,9 posto.
Energija i rudarstvo
Probleme u poslovanju Elektroprivreda BiH nastoji riješiti povećanjem cijena električne energije. Nakon što je Regulatorna komisija za energiju FBiH (FERK) odbila prijedlog o posebnom cjenovnom modelu s tri tarife, koji nije predviđao poskupljenje za najveći dio kupaca (oko 60 posto), EP BiH uputila je regulatoru prijedlog za linearno povećanje cijena električne energije za kategorije domaćinstava i ostale potrošnje.
Prijedlog postotka linearnog povećanja, utvrđen nakon preispitivanja odbijenog cjenovnog modela, iznosi 10 posto za domaćinstva i 8,1 posto za ostalu potrošnju na 0,4 kV, uključujući energiju i mrežarinu.
"Da bi se očuvao integritet energetskog sistema, s obzirom na hitnost situacije, Elektroprivreda BiH smatra nužnim da odmah djeluje kako bi se osigurala operativna stabilnost sistema, a time i kontinuirano snabdijevanje električnom energijom svih kupaca", navedeno je u saopćenju.
Pozitivna vijest kada je riječ o rudarstvu dolazi iz Vareša. Naime, Adriatic Metals BH uputio je prvu pošiljku koncentrata rude iz postrojenja za preradu rude u Varešu ka Luci Ploče, čime je zvanično počela realizacija prvog ugovora o prodaji koncentrata uz prvu milionsku naplatu od međunarodnih kupaca.
Energoinvest i BH Gas mađarskom FGSZ-u dužni su platiti 11 miliona dolara, odluka je Arbitražnog vijeća sa sjedištem u Cirihu u slučaju tužbe FGSZ protiv Vlade Federacije BiH, Energoinvesta i BH-Gasa. Svi zahtjevi FGSZ-a prema Vladi FBiH su odbijeni, čime je Vlada oslobođena odgovornosti i nije više stranka u postupku.