Zračna luka Bihać: Skupa ambicija na trusnom tlu Bosne i Hercegovine

Izgradnja zračne luke u Bihaću, prema trenutnim procjenama, iznosit će 130 milijuna KM, priopćilo je federalno ministarstvo prometa i komunikacija za Bloomberg Adriju. Do sada je izdvojeno nešto više od 17,7 milijuna iz proračuna Federacije Bosne i Hercegovine za realizaciju projekta izgradnje zračne luke Bihać. Logika iza ove investicije nije jasna.

Sve je počelo u rujnu 2015. godine, kada je tadašnji premijer FBiH Fadil Novalić iznio priču o izgradnji zračne luke u Bihaću. Tri mjeseca kasnije, osnovano je JP Aerodrom Bihać.

Projekt izgradnje Međunarodnog aerodroma Bihać je uvršten u srednjoročne planove razvoja Vlade FBiH polovinom 2017. godine. "Vlada Federacije Bosne i Hercegovine do sada je u cijelosti financirala projekt izgradnje aerodroma Bihać", priopćilo je Federalno ministarstvo prometa i komunikacija za Bloomberg Adriju.

Fotografija je nastala kada je Aerodrom Bihać aplicirao za novac za nadzor nad izgradnjom testne dionice piste / Fena

Od 2017. do kraja 2023. godine za realizaciju projekta izgradnje ove zračne luke Vlada FBiH je izdvojila ukupno 17.744.220 KM, od čega je 13,7 milijuna utrošeno na otkup potrebnoga zemljišta za izgradnju

"Ostali dio sredstava je utrošen za izgradnju testne dionice buduće poletno-sletne staze, zatim na izradu projektne dokumentacije, ograde poslovnog kruga, pristupne prometnice, kao i na izradu elaborata, studija, nadzora nad izvođenjem radova, kao i aeronautičke studije kojom je definirana realizacija projekta izgradnje Međunarodnog aerodroma Bihać u dvije faze", dodali su iz resornog ministarstva.

Utrošak za navedenu infrastrukturnu izgradnju i projektnu dokumentaciju iznosi 3,276 milijuna KM, a 232.000 KM je isplaćeno na ime naknada po osnovu bruto plaća i ostalih troškova uposlenika.

(Ne)isplativost i subvencije

Svaka zračna luka doprinosi razvoju lokalne privrede, povezanosti područja u kome se nalazi i podstiče razvoj turizma.

"Međutim, postavlja se pitanje isplativosti još jedne zračne luke u BiH ako uzmemo u obzir da je većina novih zračnih linija iz zemlje subvencionirana, ako zračna luka u Tuzli ne može pronaći rješenje nakon zatvaranja Wizzairove baze i ako Mostar godinama ima mali broj letova bez obzira na veliki turistički potencijal", rekao je za BBA Luka Popović iz Ex Yu Aviationa.

Ipak, ukoliko vlasti u potpunosti podržavaju ovaj projekt, onda treba osigurati sredstva da se on što prije i realizira, dodao je Popović. "U suprotnom ovakvo višegodišnje financiranje 'na kašičicu' gubi smisao i pare onda treba usmjeriti na razvoj postojeća četiri putnička aerodroma u BiH."

Ključni aspekt realizacije faze jedan ovog projekta je otkup neophodne površine zemljišta za izgradnju poletno-sletne staze u dužini od 1.800 m s pratećim sadržajem. "Neophodna površina zemljišta iznosi cca 940.000 m2 i JP Aerodrom Bihać je zahvaljujući sredstvima iz proračuna Federacije Bosne i Hercegovine do kraja 2023. godine otkupio od bivših vlasnika cca 661.900 m2 zemljišta ili cca 72 posto neophodne površine", priopćili su iz ministarstva.

Održana zvanična prezentacija aero-nautičke studije bitne za nastavak izgradnje zračne luke (13. studeni 2022. godine) / Aerodrom Bihać

Planiranim i usvojenim transferima za proračunsku 2024. godinu, očekuje se realizacija prvenstveno poletno-sletne staze s pratećim sadržajima, te ukoliko svi planirani koraci ovoga projekta budu provedeni kako je planirano, Vlada FBiH očekuje da bi faza jedan zračne luke Bihać mogla biti okončana u drugoj polovini 2026. godine.

"Sadašnja procijenjena vrijednost infrastrukturne izgradnje faze jedan iznosi cca 130.000.000 KM", dodali su iz resornog ministarstva.

Na temelju Studije izvodljivosti izgradnje aerodroma Bihać, konačna procjena je 190.000 potencijalnih putnika na godišnjem nivou koji bi mogli koristiti zračnoj luci Bihać. Iz Vlade smatraju da ta brojka predstavlja dobru i ohrabrujuću osnovu za pokretanje procesa daljnjih aktivnosti.

Što se tiče isplativosti, uz profesionalni menadžment i odgovarajuću cjenovnu politiku, svaki aerodrom može da privuče određene aviokompanije, ali za to će biti potrebno puno rada i zajednički napori kako menadžmenta tako i lokalnih vlasti i turističkih organizacija, ističe Popović.

"Međutim, uzimajući u obzir da su trenutno sve linije iz Mostara subvencionirane, da je većina novih linija iz Sarajeva pod subvencijama, da zračna luka u Banjoj Luci daje podsticaje za održavanje trenutnog saobraćaja i da Tuzla pokušava privući novu kompaniju subvencijama, ostaje utisak da bi i potencijalna zračna luka u Bihaću morala koristiti iste metode, a onda se postavlja pitanje njene svrhe", zaključio je Popović.

U drugoj fazi ostavljena je mogućnost za produženje poletno-sletne staze na 2.075x45 m, uz izgradnju ostale adekvatne prateće infrastrukture.

Projekt je zamišljen na lokaciji nekadašnje sportske zračne luke u bihaćkom naselju Golubić, koja je definirana i u nekoj sekundarnoj arhivskoj građi nekadašnje Jugoslavenske narodne armije (JNA) kao pomoćno letjelište.

U konačnici, cilj realizacije ovog projekta predstavlja uspostava zračnog prometa između grada Bihaća, odnosno Unsko-sanskog kantona, kako s destinacijama u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, Mostar, Tuzla i Banja Luka) tako i s destinacijama izvan granica Bosne i Hercegovine, a u cilju razvoja turističkog i gospodarskog potencijala ovog dijela Bosne i Hercegovine.