Europska unija planira uvesti strože mjere kako bi ograničila rast troškova ugljika u novom, kontroverznom sustavu trgovanja emisijama, nastojeći ublažiti zabrinutost da bi građanima moglo postati preskupo grijati domove i točiti gorivo.
Sustav koji će obuhvatiti zgrade i cestovni promet trebao bi zaživjeti 2027. godine, no već je izazvao kritike brojnih država članica zbog straha da će cijene naglo porasti nakon njegova uvođenja. Povjerenik za klimatsku politiku Wopke Hoekstra će u utorak na sastanku ministara za klimu predstavit mjere koje bi trebale spriječiti takav rast, navela je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u pismu europskim čelnicima.
"Potrebna nam je pravedna i poštena tranzicija u kojoj će posebno ranjiva kućanstva, mali poduzetnici i regije najizloženije strukturnim promjenama biti zaštićeni i podržani", poručila je Ursula von der Leyen.
Najava dolazi uoči napetog sastanka europskih čelnika u Bruxellesu ovoga tjedna, na kojem će raspravljati o prijedlogu da se emisije smanje za 90 posto do 2040. godine. Europska unija pritom je pod pritiskom da državama članicama osigura dovoljno potpore za provedbu zelene tranzicije.
U pismu je navedeno na čemu Europska komisija trenutačno radi u različitim sektorima, s posebnim naglaskom na nadolazeći pregled zabrane prodaje novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem nakon 2035. godine. Von der Leyen istaknula je da se uz takozvana e-goriva, koja se proizvode korištenjem obnovljive energije i uhvaćenog CO₂, razmatra i uloga naprednih biogoriva.
Wopke Hoekstra | Bloomberg
Naglasila je i da Komisija povećava sredstva i smanjuje administrativne prepreke kako bi pomogla industriji.
Prema njezinim riječima, postojeći europski sustav trgovanja emisijama, koji određuje cijenu za emisije proizvođača, zračnih prijevoznika i brodara, nakon 2030. godine trebao bi se nadograditi kako bi omogućio korištenje tehnologija za industrijsko uklanjanje ugljika.
Von der Leyen je priznala da prirodni ponori ugljika u Europi možda ne apsorbiraju toliko CO₂ koliko se očekivalo, ali da to ne bi smjelo značiti da europska industrija mora podnijeti još veća smanjenja emisija kako bi nadoknadila taj manjak.
Podrška i zahtjevi država članica
Iako je von der Leyen ostala čvrsto privržena klimatskim ciljevima, danas se suočava s većim skepticizmom nego prije pet godina, kada je Europa obećala postati prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. godine. Države sada traže dodatnu potporu za svoje industrije i građane, suočene s visokim cijenama energije i snažnom globalnom konkurencijom.
Skupina zemalja srednje i istočne Europe, primjerice, pozvala je Komisiju da odgodi primjenu tzv. ETS2 sustava. Francuska, pak, traži veću zaštitu svoje industrije kroz jačanje zaštitnih mjera za čelik i sustava naplate ugljika na granicama Unije.
Von der Leyen je poručila da će Komisija ojačati ulogu pričuve dozvola u sklopu ETS2, poznate kao Rezerva za stabilnost tržišta. Izvršno tijelo Unije također razmatra mogućnost ranijeg pokretanja dražbi za te dozvole, što bi moglo ublažiti rast cijena. U svemu tome, dodala je, važnu bi ulogu imala i Europska investicijska banka.
Prema procjenama BloombergNEF-a, cijena ispuštanja jedne tone ugljikova dioksida u novom sustavu mogla bi do 2029. godine dosegnuti 149 eura, što je više od 80 posto iznad trenutačne cijene emisija koju u Europskoj uniji plaćaju elektroenergetske tvrtke i industrija.
.webp){kind=icon}
