Sedmicu iza nas obilježili su rezimiranje podataka iz 2023. i prognoze za 2024. Napetosti na Bliskom istoku se ne smiruju, što ima veliki uticaj na globalnu trgovinu, posebno kada je riječ o plovidbi Crvenim morem. Izazovi s kojima se svjetska ekonomija suočavala prošle godine još su aktuelni, a Svjetska banka nema optimistične prognoze.
Svjetska ekonomija je u protekloj godini bila na iskušenju kao rijetko kada prije uz inflaciju i najagresivnije monetarno stezanje, ratove u Evropi i Bliskom istoku, nekretninsku krizu u Kini, što je kompanije prisililo da razmotre pitanje sigurnosti i lanaca snabdijevanja. Ipak, unatoč svim problemima, velike ekonomije su pokazale otpornost. Naravno, to ne znači da nas u 2024. očekuje oporavak, posebno s pet ekonomskih faktora koji uveliko mogu oblikovati svjetsku ekonomiju u 2024. Ključna pitanja su šta će biti s tržištem rada u Sjedinjenim Američkim Državama, da li će se ekonomija Evropske unije oporaviti i hoće li Kina prevladati krizu u sektoru nekretnina.
Uz sve to Svjetska banka prognozira najsporiji rast globalne ekonomije u posljednjih 30 godina. Projekcije ukazuju na usporavanje globalnog rasta treću godinu zaredom, s 2,6 posto prošle godine na 2,4 posto u 2024. godini. Ekonomije u razvoju trebale bi rasti za samo 3,9 posto, što je više od jednog postotnog boda ispod prosjeka prošle decenije. Iako se smanjio rizik od globalne recesije, zahvaljujući snazi američke ekonomije, geopolitičke napetosti stvaraju nove kratkoročne opasnosti za svjetsku ekonomiju.
Posebno je zabrinjavajuće stanje u Evropi. Potpredsjednik Evropske centralne banke Luis de Guindos kazao je da meki pokazatelji upućuju na ekonomsku kontrakciju i u decembru, potvrđujući mogućnost tehničke recesije u drugoj polovici 2023. Dodao je da dolazni podaci pokazuju da je budućnost i dalje neizvjesna, a izgledi su nagnuti prema dolje.
Na sve to obim industrijske proizvodnje u Njemačkoj je nenadano pao i u novembru, pokazujući tako ponovo u kolikim problemima se nalazi najveća evropska privreda. Proizvodnja je nazadovala za 0,7 u odnosu na oktobar, a najveći pad bilježe proizvodnja kapitalnih dobara i međuproizvodi, navode iz nacionalne statističke agencije. Ovo je šesti uzastopni pad, a analitičari koje je anketirao Bloomberg očekivali su rast od 0,3 posto. Njemačka je vjerovatno 2023. godinu završila prvom recesijom još od pandemije, a analitičari očekuju da će podaci pokazati drugi kvartalni pad zaredom.
Dešavanja u Evropskoj uniji, a posebno Njemačkoj, pomno se prate i u Bosni i Hercegovini. Svjetska banka predviđa rast BDP-a BiH u 2024. od 2,8 posto, što je u skladu s jesenjom prognozom.
Za regiju Zapadnog Balkana, Svjetska banka predviđa ekonomski rast od tri posto, a očekuje da će ekonomska aktivnost biti poduprta jačanjem potrošnje s opadanjem inflacijskih pritisaka, postepenim oporavkom u eurozoni, povećanjem javnih ulaganja u infrastrukturne projekte, te rastom prihoda od turizma, iako će biti sporiji u odnosu na prethodnu godinu.
Kada je riječ o turizmu, u prvih 11 mjeseci u BiH zabilježen je rast broja turista i noćenja u poređenju s 2022. godinom. Sa 1,6 miliona posjeta i 3,4 miliona noćenja, bilježi se povećanje od 18 posto i 13,7 posto u odnosu na isti period 2022. godine. Dok broj noćenja domaćih turista bilježi manji pad, strani turisti ostvaruju značajan rast.
Ono što bi moglo pozitivno uticati na rast broja turista u 2024. godini jesu i nove aviolinije s bh. aerodroma. Tako će s Aerodroma Mostar Air Serbia uspostaviti linije prema Beogradu, uz linije Sky Alpsa prema Rimu, Minhenu, Bariju i Veroni, uz moguće uspostavljanje baze u 2025. godini.
U prošloj godini nastavljen je i rast sektora pružanja globalnih poslovnih usluga posebno u segmentu zaposlenosti. Tako je prema podacima Asocijacije biznis servis lidera u BiH (ABSL) zaposlenost rasla 6,6 posto, dok je IT sektor povećao broj zaposlenih za 8,7 posto.
S druge strane, Google otpušta stotine zaposlenih koji rade na digitalnom asistentu, hardveru i u inženjerskim timovima kako bi nastavio napore na smanjenju troškova. Radnici su bili napeti od januara prošle godine, kada je matična kompanija Alphabet najavila smanjenje oko 12.000 radnih mjesta, što čini više od šest posto njene globalne radne snage. To je izazvalo potrese u Silicijskoj dolini. Međutim, kompanija je nastavila manje rezove tokom 2023. godine, uključujući otpuštanja u timovima za regrutaciju, proizvođače vijesti i ljude u timu aplikacija za mapiranje Waze.
Nastavit će se i rast prodaje regionalne hemijske industrije, ali sporijim tempom u poređenju s prethodnim godinama, zaključak je analize istraživačkog centra Bloomberg Adrije. Rast prodaje primarno se temelji na skoku cijena, stoga će glavni izazov za cijelu branšu biti povećanje volumena. Dugoročno bi se pritisak na profitabilnost trebao smanjiti jer se cijene primarnih hemikalija stabiliziraju, uz podršku stabilizacije cijena nafte i prirodnog plina, no kratkoročna volatilnost marži je neizbježna.
Cijene nekretnina u regionu su rasle i u 2023. godini, a u 2024. analitički tim Bloomberg Adrije očekuje pad od oko pet posto s pristrasnošću više ka stabilizaciji tržišta nego ka jačoj korekciji.
Ovu sedmicu obilježila je i ostavka Elisabeth Borne na mjesto premijerke Francuske, nakon čega je Emmanuel Macron imenovao Gabriela Attala, svog 34-godišnjeg saradnika, na ovu poziciju, kako bi nekoliko mjeseci pred izbore za Evropski parlament svojoj vlasti pokušao dati svježi zamah.
Napetosti na Bliskom istoku poremetile su globalnu trgovinu te je prethodni mjesec promet brodova u Crvenom moru pao za 20 posto nakon što su brodarske kompanije obustavile operacije ili preusmjerile svoje rute prema Rtu dobre nade. Oko 12 posto svjetske trgovine prolazi kroz Sueski kanal, koji povezuje Sredozemno more sa Crvenim morem. Pomorski prolaz Bab el Mandeb, koji je dio veze između Sredozemlja i Istočne Azije, važan je za snabdijevanje naftom. Preusmjeravanje brodova prema Rtu dobre nade znači povećanje vremena putovanja od 10 do 14 dana i 4.000 nautičkih milja, odnosno 6.500 kilometara, što dovodi do značajnih dodatnih troškova.