.webp){kind=icon}
Danska kraljica Margareta II objavila je da će svoj položaj prepustiti sinu nakon 52 godine na prijestolju.
Kraljica (83) je kao razlog za svoju odluku navela pogoršanje zdravlja, u govoru naciji u nedjelju. Službeno će odstupiti 14. siječnja, ostavljajući prijestolje svom najstarijem sinu, 55-godišnjem prijestolonasljedniku Frederiku.
"Odlučila sam da je sada pravo vrijeme", rekla je kraljica u svom novogodišnjem govoru. "Vrijeme prolazi i bolesti se množe. Čovjek se s tim više ne može nositi kao prije."
Nakon smrti britanske kraljice Elizabete II., koja joj je bila bliska prijateljica, ali i daljnja rođakinja, 2022., Margareta je postala najdugovječnija monarhinja na svijetu. Hassanal Bolkiah, sultan od Bruneja, nosio je titulu vladara dulje od nje, ali je njegova država postala neovisna tek 1984. Margareta je u 2023. postala vladarica s najdužim stažem u 1.200 godina danske monarhije.
Njezina pozicija monarha u zemlji s demokratskim ustavom nikada se nije dovodila u pitanje. U anketi koju su 2022. provele novine Jyllands-Posten, 72 posto Danaca reklo je da podržava monarhiju. U anketi TV2 iz 2023., 78 posto je reklo da očekuju da će Danska i dalje imati monarhiju za 50 godina, što je porast u odnosu na 67 posto u anketi iz 2015.
Dio kraljičine privlačnosti dolazi iz njezine multitalentiranosti. Naime, tečno govori danski, njemački, engleski, francuski i švedski, a također i slika te ilustrira knjiga. Njezini su radovi izloženi u više od 50 muzeja od Tokija do Washingtona.
Iako je Margareta bila prva žena koja je vladala Danskom u 560 godina, odbila je glasno promovirati ravnopravnost spolova, na razočaranje nekih članova danskih skupina za prava žena.
"Radije ne bih bila uključena ni u kakav pokret", rekla je tijekom putovanja u SAD 1976., kada su rodna pitanja bila aktualna u Danskoj. "Imam razumijevanja za to, ali moj posao je da budem kraljica, a to zahtijeva sve moje sposobnosti i snagu."
Margareta je rođena 16. travnja 1940. kao prva od tri kćeri kralja Frederika IX. i kraljice Ingrid, tjedan dana nakon što je nacistička Njemačka napala i okupirala Dansku.
U to vrijeme nije bila u redu da postane šef države, jer je ustav dopuštao samo muško nasljeđivanje, ali javnost je podržala bistru, mladu princezu. Ustavni referendum održan 1953. otvorio je put ženskom nasljeđivanju, ako kraljevski par ne bude imao sinove. Godine 2009. zakon o nasljeđivanju ponovno je promijenjen kako bi prvorođeno dijete dobilo pravo na prijestolje, bez obzira na spol.
