Više od polovice njemačkih birača toliko je nezadovoljno koalicijskom vladom kancelara Olafa Scholza da žele prijevremene izbore, pokazalo je istraživanje.
Anketa za Bild, objavljena u subotu, pokazala je da bi 59 posto od 1.001 ispitane osobe radije izbore za novi njemački parlament 2024. godine, dok se 27 posto protivi takvom koraku. Redovni izbori trebali bi se održati u jesen 2025.
Scholzova trostranačka vladajuća alijansa bila je prisiljena preispitati svoje finansijsko planiranje presudom državnog najvišeg suda u novembru koja je ograničila korištenje posebnih fondova izvan redovnog federalnog budžeta.
Pitanje je preraslo u političku krizu jer je korištenje sredstava bilo ključno za premošćivanje razlika u koaliciji. Izvanbudžetsko finansiranje bio je način da se zaobiđu ustavna pravila i još uvijek plaćaju projekti poput ulaganja u klimatsku tranziciju zemlje.
Njemački zastupnici u petak su podržali potez vlade da obustavi ustavno ograničenje neto novog zaduživanja 2023. godine četvrtu godinu zaredom.
Scholz, socijaldemokrat, ministar privrede Robert Habeck iz Zelenih i šef finansija Christian Lindner, vođa Slobodnih demokrata, cjenkali su se oko detalja, postavljajući pitanja o održivosti trostranačkog saveza formiranog nakon izbora 2021.
Najveća njemačka opoziciona stranka, Kršćanski demokrati, željela je da Scholz raspiše glasanje o povjerenju u parlamentu, što je on odbio. Ako većina parlamentaraca ne izglasa povjerenje kancelaru, on može zatražiti od njemačkog predsjednika da raspusti Bundestag i raspiše prijevremene izbore.
Scholzova vladajuća koalicija nedavno je pretrpjela izborne poraze u dva ključna ekonomska centra, povećavajući pritisak na njemačku vladu u Berlinu. Sve tri vladajuće stranke izgubile su podršku u Bavarskoj i Hessenu, gdje živi oko petina njemačkog biračkog tijela, usred sve veće frustracije glasača.
Krajnje desna Alternativa za Njemačku — poznata kao AfD — pojavila se kao druga najjača snaga u Hessenu i bila treća u Bavarskoj, naglašavajući svoju rastuću nacionalnu prisutnost.