.webp){kind=icon}
Bosna i Hercegovina se suočava s ozbiljnim izazovima u zdravstvenom sektoru, a legislative su rigidne i zastarjele, što ograničava pacijentima pristup inovativnim terapijama, dok se zemlja bori da održi korak s dinamičnim promjenama u svjetskom zdravstvu, nakon pandemije koronavirusa.
Sve ovo su bili zaključci panelista na konferenciji "Budućnost zdravstvene i farmaceutske industrije", održanoj u srijedu u Sarajevu u organizaciji Bloomberg Adrije.
Saša Urošević, generalni menadžer za BiH kompanije Hemofarm, istakao je da je pandemija potaknula globalna ulaganja u istraživanje i razvoj, ali je naglasio nedostatak domaćih kapaciteta za praćenje svjetskih trendova.
Čitaj više
Bodnaruk: Potrebno jačanje domaćeg kapaciteta kada je riječ o lijekovima
Na konferenciji 'Budućnost zdravstvene i farmaceutske industrije' razgovarali smo sa Snježanom Bodnaruk.
15.11.2023
Rigidna legislativa u BiH koči pristup inovativnim lijekovima
U narednom periodu mogli bismo se susresti s nestašicom lijekova.
15.11.2023
Peštović: Važna podrška domaćem tržištu lijekova
Realizovano više od dva miliona donacija cjepiva, ali i drugih medicinskih i zaštitnih oprema.
15.11.2023
Bh. farmaceutska industrija može pokriti 50 posto tržišta uz adekvatnu podršku vlasti
BiH kaska u segmentu razvoja inovativnih lijekova.
15.11.2023
"Tokom pandemije Covid-19 svjedočili smo utrci za pronalazak vakcine kako bismo spasili ljudske živote i naravno kako bi kompanije profitirale od toga. Inovirani su i informacioni sistemi kako bi se na osnovu rezultata kliničkih studija i istraživanja brže dolazilo do zaključka", kazao je Urošević.
Naša legislativa koči razvoj zdravstvenog sistema koji treba biti zreliji i fleksibilniji, smatra Timur Cerić, šef Dnevne onkološke bolnice Klinike za onkologiju KCUS-a.
Bloomberg Adria
Aziz Šukalo, direktor Regije BiH kompanije Bosnalijek, govorio je o dvostrukim efektima pandemije, dok je Benjamin Šahović, predsjednik Uprave kompanije Farmavita, ukazao na poziciju Adria regiona u globalnom lancu snabdijevanja lijekovima.
"Nismo na vrhu lanca snabdijevanja, nego na začelju. Naša pozicija je takva da nismo atraktivni za pregovaranje kako po obimu tržišta tako i demografskim prilikama", kazao je Šahović.
Ana Petrović, direktorica Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u BiH, dodala je da je pandemija Covid-19 osvijestila značaj inovacija te izrazila nadu u poboljšanja u državnoj praksi.
"Pandemija je pokazala šta je inovativni lijek, značaj dostupnosti i šta to znači za pacijenta. Mi smo se nadali da će ovo biti lekcija državi i da će doći do određenih unapređenja", kazala je Petrović.
Saradnja stranih i domaćih proizvođača može osigurati kontinuiranu opskrbu lijekovima. Međutim, problem je sam poslovni ambijent u BiH, smatra Emina Budimlić, komercijalna direktorica za BiH kompanije Takeda.
"Strani investitori ne dolaze u BiH, a istovremeno svjedočimo odlasku jakih igrača, što znači da je dostupnost njihovih lijekova dodatno otežana. Saradnja je neophodna, ali da bi bila uspostavljena, moramo urediti i ujednačiti zakonske i podzakonske akte", dodala je Budimlić.
Bloomberg Adria
Nataša Grubiša, direktorica Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, rekla je da je velika kočnica radu Agencije politika, s obzirom na to da je ova institucija u BiH naslonjena na Ministarstvo finansija BiH i Ministarstvo civilnih poslova BiH
"Zakon o lijekovima je destruktivan, rigidan, strog i zastario. Agencija u svom radu prati Direktive Evropske unije, ali moramo imati podršku onih koji odlučuju. Radit ćemo u skladu s našim mogućnostima, ali želimo da bude prepoznata naša uloga", kazala je Grubiša.
Pomoćnik ministra Davor Peštović istakao je važnost bolje suradnje na međunarodnom, regionalnom i lokalnom nivou u domenu javnog zdravstva.
Snježana Bodnaruk, sekretarka Ministarstva zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine, upozorila je na moguću nestašicu lijekova, naglašavajući potrebu za jačanjem domaćih kapaciteta u proizvodnji lijekova.
"Ono što bih napomenula kada je riječ o lijekovima, to je da Evropska unija kroz svoje direktive i druge propise posmatra dvojaku prirodu lijeka - lijek kao proizvod i lijek u službi javnog zdravlja. I uvijek moramo postići balans između te dvojake prirode lijeka", kazala je ona.
Ipak, kad pogledamo finansijski ugao, naš analitičar korporativnih finansija Matteo Mošnja kazao je kako regionalnoj farmaceutskoj industriji "ne treba lijeka".
"Unatoč izazovnoj 2022. godini, obilježenoj visokom inflacijom te agresijom Rusije koja predstavlja ključno izvozno tržište, farmaceutske kompanije su poslovale sjajno, ostvarivši rast prodaje uz zadržavanje visoke profitabilnosti i rast investicija. Adria regija posjeduje dugogodišnju farmaceutsku tradiciju, a sve upućuje na to da će u budućnosti postati još važniji hub farmaceutske industrije", zaključio je Mošnja.
