.webp){kind=icon}
Legislativa u Bosni i Hercegovini je dosta rigidna i zastarjela i ne može pratiti razvoj sistema i društva, zbog čega mnogim pacijentima nisu dostupni inovativni lijekovi, zaključili su panelisti drugog panela pod nazivom "Imamo priliku: Kako do jedinstvene liste lijekova i efikasnijih procedura" konferencije "Budućnost zdravstvene i farmaceutske industrije" održane danas u Sarajevu, a koju je organizirala medijska kuća Bloomberg Adria.
Nataša Grubiša, direktorica Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, rekla je da je velika kočnica radu Agencije politika, s obzirom na to da je ova institucija u BiH naslonjena na Ministarstvo finansija BiH i Ministarstvo civilnih poslova BiH.
"Zakon o lijekovima je destruktivan, rigidan, strog i zastario. Agencija u svom radu prati Direktive Evropske unije, ali moramo imati podršku onih koji odlučuju. Radit ćemo u skladu s našim mogućnostima, ali želimo da bude prepoznata naša uloga", kazala je Grubiša.
Nestašica lijekova
Istaknula je da njihov rad zavisi od mnogo zakona i da je sporost posljedica provedbe postupka javnih nabavki. Naglasila je da bismo se u narednom periodu mogli susresti s nestašicom lijekova.
"Nestašica se sada ne osjeti zahvaljujući domaćoj proizvodnji. Ali moramo napraviti rezervne liste, jer se već sada suočavamo s nemogućnosti nabavke sirovina, pakovnog materijala i to su problemi o kojima treba razgovarati na svim nivoima", dodala je Grubiša.
Prof. dr. Timur Cerić, šef Dnevne onkološke bolnice Klinike za onkologiju, KCUS, kazao je da naša legislativa koči razvoj zdravstvenog sistema koji treba biti zreliji i fleksibilniji.
"Trebamo ići prema onome što nas čeka u budućnosti. Investiranje u zdravlje je investiranje u sve nas. Inovacijama možemo poboljšati rezultate liječenja s obzirom na to da prevencije nemamo", kazao je dr. Cerić.
Poseban problem kada je riječ o liječenju pacijenata jeste nejednakost pacijenata u smislu dostupnosti lijekova. Također, pacijenti u BiH se posebno susreću s nedostupnošću inovativnih lijekova.
Dugotrajna registracija
"Pandemija je pokazala šta je inovativni lijek, značaj dostupnosti i šta to znači za pacijenta. Mi smo se nadali da će ovo biti lekcija državi i da će doći do određenih unapređenja", kazala je Ana Petrović, direktorica Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u BiH.
Istaknula je da je od 166 novih lijekova koji su registrirani u svijetu u periodu od 2018. do 2022. godine u BiH dostupno samo 12.
"To znači da su 974 dana potrebna da lijek dođe u BiH, uključujući proces registracije i dolaska lijeka na listu. Ti lijekovi koji su registrirani prije četiri godine, kada dođu u BiH više nisu novi", dodala je Petrović.
Emina Budimlić, komercijalna direktorica za BiH kompanije Takeda, kazala je da saradnja stranih i domaćih proizvođača može osigurati kontinuiranu opskrbu lijekovima. Međutim, problem je sam poslovni ambijent u BiH.
"Strani investitori ne dolaze u BiH, a istovremeno svjedočimo odlasku jakih igrača, što znači da je dostupnost njihovih lijekova dodatno otežana. Saradnja je neophodna, ali da bi bila uspostavljena, moramo urediti i ujednačiti zakonske i podzakonske akte", dodala je Budimlić.
---tekst dopunjen video sadržajem
