.webp){kind=icon}
Nedavna energetska kriza pokazala je koliko fluktuacije i poremećaji na tržištu energije mogu duboko utjecati na gospodarstva, poduzeća i potrošače. Prema Globalnom indeksu ranjivosti energetike Euromonitora, Bosna i Hercegovina (BiH) je na 66 mjestu od 100 analiziranih država.
Iako se početni nemir izazvan energetskom krizom stišao, čimbenici kao što su globalno rastuća potražnja za energijom, sve stroža ekološka regulativa, ograničeni prirodni resursi, geopolitički rizici i nedostaci investicija u energetsku infrastrukturu nastavit će oblikovati globalni energetski pejzaž, pridodajući postojećem energetskom pritisku.
U tom kontekstu, Globalni indeks ranjivosti energetike Euromonitor Internationala ima za cilj procijeniti izloženost pojedinih zemalja energetskim šokovima i pružiti uvide u potencijalne rizike, izazove i prilike.
Prema Globalnom indeksu ranjivosti energetike Euromonitora, Bosna i Hercegovina (BiH) je pokazala umjerenu ukupnu izvedbu u pogledu energetske ranjivosti kako globalno tako i regionalno. BiH je ostvarila solidne rezultate u energetskoj samodostatnosti i diversifikaciji energetskih izvora. No, njen niži rang u pogledu energetske učinkovitosti i ekonomske otpornosti doprinio je nižem ukupnom rezultatu.
Od zemalja iz Adria regije, najbolje je rangirana Slovenija, koja je među 16 najotpornijih na energetske pritiske. Najlošije je rangirana Sjeverna Makedonija.
Kako su nam priopćili iz Euromonitora, BiH uživa jednu od najviših stopa energetske samodostatnosti u Istočnoj Europi, zahvaljujući svojim značajnim resursima uglja. "Iako je energetski pejzaž BiH dugo obilježavala snažna ovisnost o proizvodnji električne energije iz uglja, zemlja se sada suočava sa sve većim pritiskom da pređe na održivije i okolišno prihvatljivije izvore energije", rekla je Aleksandra Svidler, ekonomistica pri Euromonitor International.
Ova tranzicija posebno je važna za BiH na putu prema Europskoj uniji (EU), procesu koji zahtijeva usklađivanje s energetskim i ekološkim standardima EU. "Da bi to postigla, BiH će morati smanjiti svoju ovisnost o zagađujućim fosilnim gorivima poput uglja, investirati u čistije alternative poput modernih obnovljivih izvora energije i poboljšati energetsku učinkovitost", dodala je.
Bloomberg
Iako će tranzicija možda predstavljati izazove, pomoći će zemlji da poboljša svoju dugoročnu energetsku sigurnost i otpornost, smanji svoj doprinos klimatskim promjenama i onečišćenju zraka te ima potencijal postati katalizator za jačanje ekonomskog razvoja BiH.
"BiH može značajno profitirati od podrške koju nudi EU kako bi ubrzala ovu tranziciju, uključujući inicijative poput Ekonomskog i investicijskog plana za Zapadni Balkan", rekla je Svidler dodajući da je predviđeno do devet milijardi eura bespovratnih sredstava EU za pomoć razvoju regije.
BiH je također dobro ocijenjena u pogledu dostupnih alternativa fosilnim gorivima, s obiljem električne energije proizvedene kroz hidroelektrane. Iako hidroelektrane predstavljaju obećavajući izvor čiste energije, prisutne su i brojne ekološke prepreke te potencijalne fluktuacije u vodostajima uzrokovane klimatskim promjenama. Ovi čimbenici dodatno naglašavaju potrebu za ubrzanom upotrebom drugih zelenih opcija za proizvodnju energije.
Prema Međunarodnoj agenciji za obnovljivu energiju, BiH je uspjela povećati kapacitet vjetroelektrana sa nepostojećeg u 2017. na 135 MW u 2022., dok je kapacitet solarnih elektrana porastao više od šest puta tijekom istog razdoblja, dosegnuvši 107 MW u 2022.
"Ipak, to je i dalje nedovoljno", rekla je Svidler. Potrebno je pojednostavljenje procesa razvoja projekata, razvoja učinkovitog okolišnog zakonodavstva i regulatornog okvira, te usvajanja dodatnih mjera politike podrške, kako bi se iskoristio značajan potencijal bosanskohercegovačkih izvora vjetra i sunca.
Globalni indeks energetske ranjivosti rangira učinak 100 gospodarstava ocjenjujući 16 metrika sažetih u šest stupova. Crvena odgovara većoj ranjivosti na energetske pritiske, dok zelena predstavlja veću otpornost / Euromonitor International
BiH zaostaje za većinom drugih istočnoeuropskih gospodarstava u pogledu energetske učinkovitosti, s izazovima koji uglavnom proizlaze iz visoke potrošnje energije u sektorima stanovanja i prijevoza.
Modernizacija građevinskih struktura, nadogradnja sustava grijanja i hlađenja, promicanje mjera za štednju energije i elektrifikacija te poticaji za učinkovitu upotrebu energije mogli bi smanjiti potrošnju energije i troškove. "Uz to bi se smanjila ovisnost o uglju, kao i uvoznom plinu i nafti te pomoći zemlji da se usmjeri prema održivoj i sigurnoj energetskoj budućnosti", zaključila je Svidler.
